Javno izlaganje popraćeno je burnom raspravom u više navrata prekidanom galamom mještana Tušilovića, Vukmanića, Cerovca Vukmanićkog i Knez Gorice. Plan gospodarenja otpadom i gradnja spomenutoga centra za narednih dvadeset godina prijeporno je pitanje među građanima i političarima, ali i u tzv. ekološkoj i stručnoj javnosti županije.
Nazočnima se zato obratio zamjenik župana Josip Šafar rekavši da će nedavno osnovano povjerenstvo za praćenju izgradnje centra, u kojem su i predstavnici mjesnih odbora, biti tijelo koje će imati uvid u sve dokumente i stručne analize, pa je tako, primjerice, nedavno zatraženo stručno mišljenje Hrvatskih voda koje će, rekao je, županija sigurno poštivati.
Ekološka udruga "Građanska inicijativa" predstavila je dijelove svoje nezavisne studije po kojoj Babina gora nije podesna za izgradnju centra jer ima tristotinjak hidroloških objekata, izvora, potoka, rječica i podzemnih voda različitog mineralnog sadržaja. Predstavnik inicijative Milenko Ljepović posebice se usprotivio tomu da se "stalno govori o jeftinijoj varijanti centra, s proizvodnjom struje od bio plina, a nikada o varijanti B, po kojoj bi se u centru provodila intenzivna bioizgradnja otpada do 'konačne stabilizacije' i u okoliš odlagao ekološki prihvatljiv kompost".
Autor studije Danko Fundurulja (tvrtka IPZ uniprojekt) objasnio je da je vrijednost investicije za jeftiniju varijantu 205 milijuna kuna, a za skuplju 226 milijuna kuna. Međutim, u prvom slučaju bi se nakon pet godina mirovanja mogao pokrenuti postupak dobivanja struje koja će se prodavati u HEP-ovu distribucijsku mrežu (agregat snage do dva MW) i, istaknuo je, sigurno neće biti narušeni zakonski propisi o utjecaju na okoliš.
Županijski plan gospodarenja otpadom iz veljače 2008., rađen na rok od dvadeset godina uz ukupna ulaganje od 349 milijuna kuna, predviđa gradnju centra na oko trideset hektara koji bi omogućio zatvaranje i sanaciju sadašnjih sedam neuvjetnih službenih odlagališta komunalnog i neopasnog otpada u županiji.