Odlukom Ustavnog suda ukinuta je drugostupanjska i trećestupanjska presuda Vrhovnoga suda kojima je Hrastov osuđen za ratni zločin zbog ubojstva 13 pripadnika rezervnog sastava bivše JNA na Koranskome mostu u Karlovcu 1991. te će se u šestom postupku braniti sa slobode.
Hrastov je osuđen najprije na zatvorsku kaznu od osam godina, koja je preinačena na sedam godina, te je uhićen 5. svibnja 2009., otkad je u pritvoru i zatvoru.
Dobrodošlicu mu je u ime Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata poželio predsjednik Marijo Mateša, ističući da su svi zbog toga sretni jer da znaju koliko je mnogo Hrastov učinio za obranu Karlovca, a sada mora nositi težak teret zatvora.
Hrastov je rekao kako je presretan što za njega više ujutro nema zatvorskog zvona, postrojavanja, prebrojavanja i pretresa, nego je kod kuće s obitelji. Ali, dodao je, za njega ni nakon 18 godina pravna bitka još nije završena.
"Vjerujem u oslobađajuću presudu i da je tri četvrtine te bitke prijeđeno. Vjerujem u sustav. Znam da svatko nosi svoj križ na leđima, netko crkvu, a ja na svojim leđima moram nositi valjda cijelu katedralu", istaknuo je Hrastov.
Predsjednik Zajednice HVIDR-e Karlovačke županije Petar Banić uručio je Hrastovu majicu s natpisom "Obranio sam Karlovac" i obećao da će mu braniteljske udruge, HVIDR-a i Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata "Grom" i dalje financijski pomagati "u pravnoj borbi za istinu da nije ratni zločinac, nego osloboditelj Karlovca, a time i hrvatski osloboditelj".
Protiv Hrastova 1992. godine počinje kazneni progon za ratni zločin na Koranskome mostu u Karlovcu 1991. godine. Na Županijskome sudu u Karlovcu na prvom suđenju 1992. i na dva ponovljena suđenja (2002. i 2007.) Hrastov je oslobođen krivnje, a na Vrhovnome sudu u Zagrebu (2009.) osuđen je najprije na osam godina zatvora, a zatim mu je kazna bila smanjena na sedam godina.
Ustavni sud u svojoj je odluci djelomično je uvažio žalbu branitelja te se predmet vraća Vrhovnome sudu na ponovni postupak i odlučivanje, ali u promijenjenome sudskom vijeću. Naime, odlukom Ustavnoga suda u 10 točaka opisuju se propusti Vrhovnoga suda, točnije "nepoštovanje pravnih stajališta Ustavnoga suda i neuvažavanje ustavnosudske prakse u odnosu prema zaštiti ljudskih prava" te je sud utvrdio "povredu ustavnog prava na pravično suđenje", te vratio predmet Vrhovnom sudu.
Odvjetnik Hrastova Krešimir Vilajtović kaže kako "ne dvoji da će obrana u ponovljenom postupku na Vrhovnome sudu dokazati nevinost Mihajla Hrastova jer je osuđen za nešto što uopće nema elemente kaznenog djela".