FRANKFURT - Bankovni krediti privatnom sektoru u eurozoni dodatno su porasli u studenom, što je znak da se financijski sektor polako vraća u normalu unatoč dužničkoj krizi, objavila je srijedu Europska središnja banka (ECB). Aktivnosti kreditiranja porasle su za dva posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije, nakon revidiranog 1,5-postotnog rasta u listopadu, čime se nastavio trend koji je započeo u travnju, rekao je glasnogovornik ECB-a. Pritom je rast kredita stanovništvu u studenome ipak malo usporio i iznosio je 2,7 posto, nakon rasta za 2,9 posto u prethodnom mjesecu. Hipotekarni zajmovi istodobno su uvećani za 3,4 posto, u odnosu na 3,6-postotni rast u listopadu. Kreditni plasmani banaka prema nefinancijskim kompanijama u prošlom su mjesecu pokazali pak blagi pad od 0,1 posto na godišnjoj razini, nasuprot padu od 0,5 posto u listopadu. "Ovo je dobrodošao ograničen korak u pravom smjeru", istaknuo je Howard Archer, glavni europski ekonomist tvrtke IHS Global Insight. "To jača nade da bi banke u članicama eurozone mogle postati spremnije davati zajmove tvrtkama koje smatraju manje rizičnima."
PARIZ - Čelnik francuske banke Societe Generale izjavio je kako smatra da nije potrebno ponovno provoditi testove otpornosti europskih banaka na stres budući da je njihova izloženost državnom dugu već dobro poznata. "Izloženost banaka državnim dugovima je javna informacija. Sve je to jako dobro poznato", kazao je izvršni direktor te banke Frederic Oueda u intervjuu za televizijsku postaju za financijske vijesti CNBC. "Tržišta mogu nastaviti s kalkulacijama, no mislim da se, općenito govoreći, precjenjuje utjecaj bilo kojeg od tih scenarija na stvarnu državnu zaduženost", kazao je Oueda. Strogoća testova izdržljivosti europskih banaka provedenih u srpnju dovedena je u pitanje nakon što su irske banke Bank of Ireland i Allied Irish Banks, koje su te testove prošle, nedavno bile prisiljene zatražiti međunarodnu pomoć. Testovi su tada pokazali da je od ukupno 91 testirane banke, njih tek sedam podložno utjecaju gospodarskih previranja. Iako smatra da daljnji testovi izdržljivosti nisu potrebni, Oueda je upozorio da bi strahovanja od širenja krize u eurozoni zbog deficita i dužničkih problema mogla dovesti do još jedne godine volatilnosti na tržištima. Ipak smatra, kako je kazao, da su strahovi od prelijevanja krize pretjerani te da će "sva ta volatilnost nestati" uspiju li europske vlade pronaći rješenje.
PODGORICA - Crnogorska vlada poslala je u utorak preko ministarstva prometa službeni poziv kineskoj tvrtki "Poly tehnologies" za početak pregovora o izgradnji autoceste od Bara do granice sa Srbijom, izjavio je u srijedu podgoričkom dnevniku "Pobjeda" ministar prometa Andrija Lompar. Lompar je rekao kako očekuje brz odgovor te da će pregovori trajati najduže četiri mjeseca. "Odgovor kineske strane očekujemo brzo. Obavijestili smo ih da ćemo im na uvid dati kompletnu dokumentaciju i da ih u Podgorici uskoro očekujemo", rekao je Lompar. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović rekao je na Radiju Crne Gore da je rok od četiri mjeseca za pregovore između vlade i kineskih kompanija o izgradnji autoceste Bar-Boljari realan. "Rok od četiri mjeseca, koji je postavilo ministarstvo prometa, vrlo je realan, ali sam uvjeren da bi se jednim intenzivnim kontaktom mogao i smanjiti", rekao je Vujanović. Dodao je kako žali što već nije počela izgradnja autoceste, ali smatra da je dobro što će početi pregovarački proces s kineskim tvrtkama. "Iza njih će stati kineska država, u to sam potpuno uvjeren. Kina je krajnje ozbiljan partner", istaknuo je Vujanović. Po riječima ministra Lompara, u crnogorski posao stoljeća trebalo bi se krenuti na temelju međudržavnog ugovora, kojim se jasno preciziraju obaveze, a prihvaćaju ga parlamenti dviju država.
SEUL - Izravna strana ulaganja u Južnu Koreju u ovoj su godini dosegnula najvišu razinu u 10 godina, zahvaljujući brzom gospodarskom oporavku te zemlje te jačanju povjerenja u njezine izglede za rast, pokazalo je u srijedu najnovije vladino izvješće. Inozemna ulaganja u ovoj su godini tako dosegnula 12,9 milijardi dolara, što je 12,1 posto više u usporedbi s 2009., priopćilo je južnokorejsko ministarstvo gospodarstva znanja. U četvrtom tromjesečju 2010. inozemna su ulaganja u tu zemlju uvećana čak 62 posto na godišnjoj razini, na 5,61 milijardu dolara. Južna Koreja u idućoj godini planira privući 15 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja, ističe nadalje ministarstvo u svojem priopćenju. Ulaganja iz SAD-a u ovoj su godini uvećana 28,3 posto, na 1,9 milijardi dolara, dok su ona iz Japana porasla 7,7 posto, na 2,08 milijardi dolara. Ulaganja iz europskih zemalja istodobno su, međutim, smanjena, i to za čak 41,7 posto, na 3,09 milijardi dolara.
WASHINGTON - Američki Kongres odlučio je zabraniti "nečujna" vozila kako bi se na taj način poboljšala sigurnost pješaka, biciklista i drugih sudionika prometa, a ta je odluka donesena zbog sve većeg broja električnih vozila. Prometne vlasti dobile su rok od 18 mjeseci tijekom kojih moraju odrediti minimalnu jačinu zvuka za ekstremno tiha vozila. Zakon predviđa i upozoravajuće signale kada vozilo putuje niskim brzinama i nečujno. Udruge slijepih i slabovidnih osoba pozdravile su ovu odluku koju svojim potpisom u zakon treba pretvoriti američki predsjednik Barack Obama. Nekoliko proizvođača električnih automobila nude različite opcije za buku, tako da njihova vozila mogu čak i proizvoditi zvukove poput Lamborghinija i Ferrarija.
RIGA - Latvijski premijer Valdis Dombrovskis prognozira da će gospodarstvo te članice Europske unije porasti za tri posto u 2011., nakon što će vjerojatno stagnirati u ovoj godini. "Ove godine se latvijsko gospodarstvo stabiliziralo", rekao je Dombrovskis u utorak novinarima. Ustvrdio je također da će bruto domaći proizvod (BDP) u 2010. vjerojatno završiti na razinama iz prethodne godine. Dombrovskis, koji je u listopadu pobijedio na parlamentarnim izborima unatoč uvođenju vrlo strogih mjera štednje, kazao je da je njegova vlada uspjela promijeniti "gospodarsku strukturu" Latvije kroz povećanje učinkovitosti i kontrolu proračunskog manjka. Rast gospodarstva vjerojatno će se obnoviti u 2011. i dosegnuti tri posto, kazao je premijer. Latvijski BDP smanjio se za 18 posto u 2009. budući da je zemlja muku mučila kako bi ispunila uvjete spasonosnog paketa zajmova u visini 7,5 milijardi eura dobivenog od Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i drugih međunarodnih zajmodavaca.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u srijedu su uglavnom dobivali na vrijednosti, predvođeni dionicama građevinskog sektora, u slabašnoj trgovini pred novogodišnje blagdane. U takvim okolnostima, frankfurski je DAX indeks ojačao 0,35 posto, na 6.996 bodova, a pariški indeks CAC bio je na dobitku 0,86 posto, popevši se na 3.891 bod. Na tržištu u Londonu, prvi dan trgovanja u ovome tjednu nakon produljenog božićnog vikenda, indeks Ftse oslabio je pak 0,4 posto, spustivši se na 5.984 boda. Analitičari očekuju da će se tržište preostalih nekoliko dana do kraja godine zadržati unutar ograničenog raspona kretanja, budući da ulagači izbjegavaju neke veće poteze, nakon čega će uslijediti intenziviranje aktivnosti u prvome tjednu nove godine. "Prvi dani nove godine bit će dobri budući će se odjednom na tržište sliti velika količina novca, no nakon toga ponovno slijedi oprez", ocjenjuje čelnik istraživanja tvrtke BNP Paribas Fortis Global Marketsa u Bruxellesu Philippe Gijsels. Rastom je predvodio građevinski sektor, kojega je na prvo mjesto među dobitnicima doveo švedski građevinski div Skanska najavom prodaje svojeg udjela u koncesiji za gradnju čileanskih autocesta. Skanska je zabilježila 3,1-postotni rast cijene dionica, a na dobitku su bile i dionice ostalih pripadnika toga sektora, poput Balfoura Beattyja i Saint-Gobaina.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, nakon dva dana poniranja, no trguje se oprezno jer se bliži kraj godine, ali i zbog toga što američki makroekonomski podaci nisu poticajni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu skočile više od 1 posto. Nakon dva dana oštroga pada, jutros su cijene dionica u Šangaju ojačale 0,2 posto.
U Australiji, Južnoj Koreji i Singapuru burzovni su indeksi porasli između 0,1 i 0,6 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto. Oporavak cijena azijskih dionica nakon dva dana pada, izazvanog povećanjem kamata u Kini, ponajviše se zahvaljuje rastu cijena sirovina zbog slabljenja dolara. Uz to, sve je čvršće uvjerenje da povećanje cijene novca u Kini neće osjetnije narušiti potražnju za sirovinama. Unatoč blagom rastu cijena dionica, na azijskim se burzama trguje oprezno jer jučer objavljeni podaci o padu cijena kuća i povjerenja potrošača u SAD-u ne djeluju poticajno.
NEW YORK - Na Wall Streetu su i u utorak, drugi dan zaredom, vodeći indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer nema vijesti koje bi mogle potaknuti ulagače na značajnije promjene pozicija. Dow Jones ojačao je 0,18 posto, na 11.575 bodova, a S&P 500 indeks 0,08 posto, na 1.258 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,16 posto, na 2.662 boda. Blagi rast Dow Jones i S&P indeksa ponajviše se zahvaljuje jačanju dionica u energetskom sektoru jer je zbog zahlađenja u SAD-u porasla cijena nafte. Makroekonomski podaci nisu pružili podršku. Povjerenje potrošača neočekivano je u prosincu palo jer Amerikance brine slabost tržišta rada. Uz to, u listopadu su cijene obiteljskih kuća pale po gotovo dvostruko većoj stopi nego što se očekivalo, što pokazuje da je tržište nekretnina i dalje pod pritiskom. Jedina je ohrabrujuća vijest da je prodaja u dosadašnjoj blagdanskoj shopping sezoni bila, prema podacima Goldmana Sachsa i Međunarodnog udruženja trgovačkih centara, najbolja u posljednje tri godine. Obujam trgovanja na Wall Streetu ponovno je bio mršav, gotovo upola manji u odnosu na prosječan dnevni promet u ovoj godini, a takav će ostati i do kraja tjedna jer su mnogi ulagači već zatvorili svoje knjige za ovu godinu.