FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) priopćila je da je u prošlome tjednu kupila ukupno 1,121 milijardu eura državnih obveznica, gotovo dvostruko više nego u tjednu ranije. U sklopu u svibnju započetog kontroverznog bančinog programa otkupa državnih obveznica, banka je dosad u obveznice zemalja članica eurozone ukupno uložila 73,5 milijardi eura, stoji u ECB-ovom priopćenju objavljenom u ponedjeljak. Banka je 20. prosinca priopćila da su njezine tjedne kupovine obveznica smanjene na 603 milijuna eura, s 2,677 milijardi eura u prethodnom sedmodnevnom razdoblju. ECB je pristao na preuzimanje ogromnih rizika kupnjom obveznica zemalja poput Grčke, Irske i Portugala u okviru plana Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) usmjerenog na stabilizaciju financijskih tržišta.
TALLINN - Estonija se priprema za uvođenje eura 1. siječnja 2011., što bi trebalo dati nov zamah njezinu gospodarstvu i potaknuti zapošljavanje. Ta baltička zemlja s 1,3 milijuna stanovnika, koja je ušla u EU 2004., postat će 17. članicom eurozone. Bit će treća od bivših komunističkih zemalja koje su uvele zajedničku europsku valutu, nakon Slovenije 2007. i Slovačke 2009. Većina Estonaca podupire uvođenje eura koji će zamijeniti krunu. "Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi uvođenje eura trebalo ubrzati gospodarski rast između 0,15 i 1 posto na godinu u idućih dvadeset godina", rekao je estonski ministar gospodarstva Juhan Parts. Estonski premijer Andrus Ansip kazao je da će uvođenje eura "donijeti stabilnost i prekinuti nagađanja o devalvaciji krune". Ove godine estonski bi BDP trebao rasti za 2,5, a 2011. - 3,9 posto. Javni deficit 2009. bio je 1,7 posto BDP-a, ove bi se godine trebao smanjiti na 1,3, a 2011. popeti na 1,6 posto BDP-a. Inflacija se za ovu godinu procjenjuje na 2,7 posto, a javni dug na 7,2 posto BDP-a. Ove se godine očekuje rast estonskog duga na 8 posto BDP-a, a 2011. na 12,8 posto.
VARŠAVA - U trenutku kad Estonija ponosno uvodi euro, oduševljenje većine ostalih kandidata smanjilo se zbog krize u zoni eura - Poljaci ne kane uvesti zajedničku europsku valutu prije 2015., a Česi još četiri godine ne planiraju odrediti ni mogući nadnevak njezina uvođenja. Sve nove članice EU-a, koje su u EU ušle 2004. i 2007., obvezale su se uvesti euro kad ispune uvjete. No svjetska gospodarska kriza udaljila ih je od traženih kriterija i prisilila da odrede druge prioritete. Nakon Slovenije 2007., Cipra i Malte 2008. te Slovačke 2009., euro 1. siječnja uvodi Estonija. Češka se svjesno svrstala na sam kraj popisa mogućih kandidata. Isto je i u Mađarskoj. Premijer Viktor Obran ocijenio je da zbog stanja mađarskih javnih financija uvođenje eura nije više aktualno. Poljska, najveće gospodarstvo u regiji i jedina članica EU-a koja je 2009. ostvarila rast, ne predviđa uvođenje eura prije 2015. Rumunjski predsjednik Traian Basescu ne isključuje da njegova zemlja uvede euro kasnije od predviđenog 1. siječnja 2015., kako bi se bolje pripremila i izbjegla grčki scenarij. Bugarski ministar financija Simeon Džankov priznao je ipak da ulazak Bugarske u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), čekaonicu za euro, ne očekuje prije kraja 2011., što bi odgodilo nadnevak ulaska i nakon 2013. Litva međutim ne želi kasniti. "Godina 2014. naš je strateški cilj", rekao je glasnogovornik litvanskog premijera Andriusa Kubiliusa, Virgis Valentinavicius.
PEKING - Kina je najavila da će početkom iduće godine smanjiti izvozne kvote za rijetke metale koji se koriste u proizvodnji visokotehnoloških proizvoda. Podatci koje je objavilo kinesko ministarstvo trgovine pokazuju da će izvozne kvote za rijetke metale iduće godine biti manje za 11 posto u odnosu na isto razdoblje ove godine. Kinesko ministarstvo dodijelilo je kvotu od 14.446 tona za 31 kompaniju, što je 11,4 posto manje u odnosu na 16.304 tona dodijeljenih za 22 kompanije u prvoj seriji kvota za 2010. prije godinu dana. U kratkom priopćenju na internetskoj stranici ministarstva dalje se navodi da je na listu kvota dodano više proizvođačkih kompanija, ali i da je smanjena količina metala dodijeljena trgovačkim kompanijama.
AMMAN - Visoki dužnosnik Međunarodne udruge zračnih prijevoznika (IATA) prognozira da će neto dobit svjetskih zrakoplovnih kompanija u 2010. dosegnuti 15 milijardi dolara, što je osjetno više u odnosu na ranije prognoziranih 8,9 milijardi dolara. Majdi Sabri, regionalni potpredsjednik IATA-e za Bliski istok i Sjevernu Afriku, reviziju prognoze naviše pripisuje značajnom rastu dobiti u trećem tromjesečju na Dalekom istoku, Sjedinjenim Državama i Europi. "Ovo povećanje znači da nestaje utjecaj globalne gospodarske krize na zračni promet", izjavio je u Ammanu u intervjuu za službenu novinsku agenciju Petra. Izvijestio je o 3-postotnom povećanju zračnog prometa u ovoj godini u usporedbi s obujmom prometa prije krize koja je pogodila svijet krajem 2008.
BONN - Njemačka telekomunikacijska korporacija Deutsche Telekom planira smanjiti potrošnju u svojoj grčkoj podružnici OTE kroz smanjenje broja zaposlenih i druge mjere štednje, piše poslovni dnevnik Financial Times Deutschland. "Potrebno je razriješiti još neke strukturne izazove u dijelu poslovanja s fiksnim komunikacijama", kazao je europski čelnik Deutsche Telekoma Guido Kerkhoff u razgovoru za taj list. U sklopu planiranih mjera, OTE će se naći suočen sa smanjenjem broja zaposlenih i padom plaća, s ciljem jačanja tvrtkine profitabilnosti, piše nadalje njemačko izdanje FT-a. Na troškove zaposlenika otpada 37 posto ukupnih prihoda OTE-a, u usporedbi s tek 20 posto u Deutsche Telekomu, kazao je Kerkhoff.
LONDON - Europski burzovni indeksi u utorak su ojačali, predvođeni tehnološkim sektorom, u mirnoj trgovini uoči novogodišnjih praznika te s londonskim tržištem još uvijek zatvorenim zbog praznika. U takvim okolnostima frankfurtski DAX indeks ojačao je blagih 0,1 posto, na 6.977 bodova. Pariški CAC bio je na dobitku 0,4 posto, popevši se na 3.878 bodova. Tržištima još uvijek vladaju neizvjesnosti vezane uz globalne gospodarske prognoze. Među dobitnicima se ističe tehnološki sektor, predvođen dionicama tvrtke Alcatel-Lucent, koje su ojačale 1,6 posto nakon što je tvrtka pristala platiti više od 137 milijuna dolara u sklopu nagodbe vezane uz slučaj podmićivanja radi pridobivanja poslova u Latinskoj Americi i Aziji. Od ostalih dionica toga sektora ističu se Ericsson, ASML Holding i Atos Origin, čije su dionice redom ojačale između 0,5 i 1 posto. Dobitke je zabilježio i energetski sektor, uslijed rasta cijena sirove nafte. Na strani se gubitnika, pak, našao njemački proizvođač automobila BMW, čije su dionice izgubile 1,7 posto na vrijednosti nakon što im je brokerska tvrtka snizila rejting zbog prognoza pada prodaje u Kini.
LONDON - Cijene nafte na međunarodnim tržištima u utorak su se kretale iznad 91 dolara za barel, poduprte slabijim dolarom i očekivanjima da će velika snježna oluja na istočnoj obali SAD-a pojačati potražnju za lož uljem. Cijene barela sirove nafte za isporuke u veljači porasle su na američkom tržištu za 30 centi, na 91,30 dolara, te su nedaleko dan ranije dosegnutih 91,88 dolara, najviše razine od listopada 2008.
Na londonskom tržištu porasle su za devet centi, na 93,94 dolara. Ovaj tjedan trgovina je slabija budući da su mnogi tržišni sudionici već otišli na praznike. U središtu pozornosti trgovaca ovaj će tjedan biti najnoviji podatci o povjerenju potrošača u SAD-u, prodaji nekretnina i broju nezaposlenih kako bi se dobio bolji uvid u tempo oporavka u najvećem svjetskom gospodarstvu, najvećem svjetskom potrošaču nafte.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je u utorak na svojoj internetskoj stranici da je cijena referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 90,67 dolara, što znači da je pala za šest centi u odnosu na kraj prošlog tjedna.
TOKIO- Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale jer se ulagači plaše da će povećanje kamata u Kini izazvati usporavanje rasta tamošnjeg gospodarstva, što bi loše djelovalo na cijelu regiju. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oslabio 0,6 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Šangaju potonule između 0,9 i 1,3 posto. U Singapuru i Južnoj Koreji burzovni su indeksi porasli između 0,3 i 0,5 posto, dok se MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, kretao na jučerašnjim razinama. Nakon što su jučer potonule gotovo 2 posto, jutros su cijene dionica u Šangaju pale daljnjih 1 posto, a pod najvećim su pritiskom dionice banaka i automobilskih kompanija. Banke su pod pritiskom jer će im, zbog povećanja obvezne rezerve i kamata, pasti dobit, dok su dionice auto kompanija pale jer je prošloga tjedna najavljeno da će se, zbog zagađenja zraka, smanjiti broj registracija novih automobila u Pekingu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak vodeći indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, jer su do kraja trgovanja uspjeli nadoknaditi početne gubitke izazvane neočekivanim povećanjem kamatnih stopa u Kini. Dow Jones indeks oslabio je 18 bodova, ili 0,16 posto, na 11.555 bodova. S&P 500 ojačao je, pak, 0,06 posto, na 1.257 bodova, a za toliko je porastao i Nasdaq indeks, dosegnuvši 2.667 bodova. Jučerašnje trgovanje počelo je oštrim padom cijena dionica jer je ulagače uznemirilo zaoštravanje monetarne politike u Kini. Na snazi je i dalje 'uspon Djeda Mraza', pa očekujemo da će do kraja tjedna i godine cijene dionica polagano rasti, kaže Ryan Detrick, tehnički analitičar u tvrtki Schaeffer's Investment Research. Najveći dobitnik bio je financijski sektor. S&P indeks tog sektora ojačao je 1 posto. Na oprez ulagače ukazuje i snažan rast VIX indeksa Čikaške burze opcija. Nakon što je prošloga tjedna zaronio na najnižu razinu od srpnja 2007. godine, jučer je 'indeks straha' skočio više od 7 posto, na 17,6 bodova. „Kretanje VIX indeksa pokazuje da bi na početku 2011. godine trgovanje moglo biti nesigurnije nego što je sada“, kaže Fred Ruffy, strateg u tvrtki WhatsTrading.com.