"Holbrooke je bio simbol politike velikih sila i američke administracije nakon hladnog rata i zato je opravdano često uvrštavan u negativni kontekst. Djelovao je kao rovokopač, a ta diplomacija nije pitala za cijenu koju ljudi plaćaju zbog njezinih poteza. Holbrooke nije birao sredstva za svoje ciljeve, a to su bili ciljevi američke administracije", rekla je Hartmann u razgovoru za vodeći slovenski list. U njemu je najviše dovela u pitanje Holbrookeovu posredničku misiju za završetak rata u BiH, njegove pregovore s Miloševićem i Karadžićem te posebno Daytonski sporazum, koji je postignut zahvaljujući i Holbrookeovu posredovanju.
"Istina, Daytonski sporazum donio je mir, ali i legitimnost Republici Srpskoj, koja je nastala na etničkom čišćenju. Bio je ključni autor novog zemljovida BiH koji nikako nije dobar i pošten jer je dao legitimitet području koje je bilo zauzeto ratom i zločinima", rekla je Hartmann.
"Daytonski sporazum ne funkcionira. On nije doista završio rat, nego je izazvao zamrznuti konflikt. Daytonski sporazum ionako se primjenjivao presporo i neodgovarajuće, a značio je i poraz etike i pravednosti. Posljedice se još osjećaju", rekla je Hartmann.
Podsjetila je na već poznata razmišljanja da je SAD, dok je Holbrooke pregovarao s Miloševićem, "žrtvovao" tzv. zaštićene zone u istočnoj Bosni kako bi se postigao mir, da je Holbrooke odbijao svjedočiti protiv Miloševića i Karadžića te da se s Karadžićem možda dogovorio o njegovoj sigurnosti pred haaškim istražiteljima i sudom iako je to opovrgavao.
"Holbrooke je bio čisti pragmatičar koji nije birao sredstva da ostvari svoje ciljeve", rekla je Hartmann.