Holbrooke, koji je posljednje dvije godine bio posebni izaslanik predsjednika Baracka Obame za Pakistan i Afganistan, službovao je pod svakim demokratskim predsjednikom od Johna Kennedya do Obame, u dugoj diplomatskoj karijeri započetoj 1962. u Južnom Vijetnamu, navode u izviješćima njegovoj smrti američki mediji.
"On je jednostavno bio jedan od divova američke vanjske politike", rekao je Obama tijekom božićnog prijema u State Departmentu, nekoliko sati prije Holbrookeve smrti.
Holbrooke je bio u američkom izaslanstvu u mirovnim pregovorima o Vijetnamskom ratu 1973. u Parizu, a poznat je i kao autor jednog toma "Pentagonskih papira", interne studije o angažiranju SAD-a u ratu u Vijetnamu koja je procurila u javnost 1971., nanoseći štetu američkim interesima, slično kao što to danas čine dokumenti WikiLeaksa.
Iskustvo iz Vijetnamskog rata, u kojem je SAD poražen unatoč angažiranja velikih snaga i gubitka 57,000 vojnika, poticalo ga je na ustrajno traženje diplomatskih rješenja u drugim ratovima.
Najpoznatiji je kao ključni mirovni posrednik i arhitekt Daytonskog mirovnog sporazuma 1995., kojim je okončan krvavi trogodišnji rat u BiH. No, manje je poznato da je godine 1992., nakon posjeta srpskom koncentracijskom logoru Manjača kod Banja Luke i članka koji je o tom posjetu objavio u The New York Timesu, znatno pridonio da se američka administracija odluči angažirati u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.
To je u ponedjeljak za CNN izjavio njegov bliski prijatelj Peter Galbraith, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj, koji ga je 1992. pratio u posjetu Manjači.
Holbrooke je imao i važnu ulogu u zaustavljanju srpske agresije na Kosovu 1999., proširenju NATO-a na istok Europe, a u administraciji Billa Clintona bio je i veleposlanik SAD-a u Njemačkoj, stalni predstavnik pri UN-u te pomoćnik državnog tajnika za europske poslove.
Holbrookeov veliki ego, ustrajnost i spremnost da izvrši snažan pritisak kako bi postigao diplomatske rezultate, donosili su mu i divljenje i netrpeljivost.
"Ako vas Richard nazove i pita za nešto, samo recite da. Ako kažete ne, na kraju ćete doći do da, ali će put do toga biti vrlo bolan", izjavio je jednom bivši američki državni tajnik Henry Kissinger.
Naučio je postati izuzetno informiran o svakoj zemlji u kojoj je bio, gurati izlaznu strategiju i tražiti načine da stanovnici te zemlje preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost.
"On je buldog za globus. Rekao je da nema grižnje savjesti pregovarati s ljudima koji čine nemoralne stvari", rekao je za Hollbrokea Tim Wirth, predsjednik Zaklade Ujedinjenih naroda.
Rođen u New Yorku na 24. travnja 1941., Richard Charles Albert Holbrooke od mladosti je imao interes za javnu službu. Nakon diplomiranja na Sveučilištu Brown, Holbrooke je postao predstavnik Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Južnom Vijetnamu, a zatim je bio pomoćnik dvojice veleposlanika SAD-a u Saigonu.
Kasnije je bio direktor Peace Corps-a u Maroku, urednik u magazinima Foreign Policy i Newsweek, savjetnik Jimmyja Cartera u predsjedničkoj kampanji te pomoćnik državnog tajnika za azijske poslove 1977-81.
Tijekom 1980-ih godina ostvario je i uspješnu karijeru na Wall Streetu u investicijskoj banci Lehman Brothers.
U javnu službu se ponovo vraća s ulaskom Billa Clintona u Bijelu kuću 1993. Holbrooke je bio američki veleposlanik u Njemačkoj 1993. - 1994., a zatim pomoćnik državnog tajnika za europske poslove.
Jedno od njegovih najznačajnijih dostignuća je posredovanje u postizanju Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH. Iskustva s pregovora u zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson kod Daytona u Ohiu, iznio je 1988. u knjizi sjećanja "Okončati rat".
James Dobbins, bivši američki izaslanik za Afganistan koji je ranije blisko surađivao s Holbrookom, nazvao ga je briljantnim diplomatom i rekao da je njegov uspjeh na Daytonskim mirovni pregovorima "bio prekretnica u vanjskoj politici Clintonove administracije".
Njegovi napori u Daytonu kasnije će izazvati polemike, kada je ratni čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio pred Haškim sudom (ICTY) 2009. da mu je Holbrooke obećao imunitet u zamjenu za napuštanje politike. Holbrooke je opovrgnuo tu tvrdnju.
Za svoj rad, Holbrooke je dobio Daytonsku nagradu za mir 2005., koju mu je dodijelio Daytonski Međunarodni mirovni muzej.
Godine 1996. napustio je State Department i ponovo se vratio na Wall Street u banci Credit Suisse First Boston.
Godine 1998., Holbrooke je pregovarao s jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem da povuče svoje snage s Kosova, gdje su provodile etničko čišćenje, i dopusti dolazak međunarodnih promatrača.
Kada je dogovor propao, Holbrooke je otišao u Beograd prenijeti konačni ultimatum Miloševiću da napusti Kosovo ili će se suočiti sa zračnim udarima NATO-a. U proljeće 1999., NATO je 11 tjedana bombardirao Srbiju s čime je završen rat na Kosovu, a ubrzo je uslijedio i pad Miloševićeva režima.
Holbrooke se ponovo vraća u javnu službu 1999., kada je postao američki veleposlanik pri UN-u u New Yorku, gdje je pokušao posredovati u ratovima u Africi i predvodio nastojanja da se pomogne izbjeglicama i borbi protiv AIDS-a u Africi.
"Kakvog ima smisla biti u vladi ako ne pokušate poboljšati stvari, što znači da pokušavate promijeniti stvari", rekao je Holbrooke u intervjuu 2001., govoreći o svom angažmanu u UN-u.
Holbrooke, kojeg veže dugogodišnje prijeteljstvo s Billom i Hillary Clinton, snažno je podupirao njezinu kampanju za demokratsku predsjedničku nominaciju 2008. i smatrao se favoritom za mjesto državnog tajnika, ako ona uđe u Bijelu kuću.
Obama je osvojio demokratsku nonimaciju i izbore, Clinton je postala državna tajnica, a Holbrookeu je pripala jedan od najtežih zadaća - rješavanje problema u Afganistanu, gdje SAD već devet godina vodi rat, i u susjednom Pakistanu, koji je rasadnik militantnih islamista.
U posljednje vrijeme radio je na reviziji politike u Afganistanu, koja treba biti objavljena u četvrtak.
Iza Richarda Holbrookea je ostala supruga, novinarka Kati Marton i dva sina, David Dan Holbrooke i Anthony Andrew Holbrooke.