ZAGREB - Međunarodna nevladina organizacija za promicanje i zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) u najnovijem izvješću u četvrtak zatražila je od Hrvatske da ubrza procesuiranje ratnih zločina i posebice ističe da su vlasti propustile pokrenuti istrage protiv nekih visokih vojnih i političkih dužnosnika iako postoje javno dostupni sudski podatci koji bi ih mogli teretiti. "Unatoč postojanju javno dostupnih podataka, uključivo dokaze s javnih sudskih postupaka u Hrvatskoj, navodi koji se odnose na neke vojne i političke dužnosnike na visokim položajima nisu nikada istraženi", stoji u izvješću. U njemu se u primjerima navodi u kontekstu zapovjedne odgovornosti za zločine počinjene 1991. u Osijeku navodna umiješanost potpredsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa. Za zločine počinjene u akciji Medački džep 1993. u kontekstu zapovjedne odgovornosti spominje se ime generala Davora Domazeta-Loše, a nekadašnjeg ratnog pomoćnika ministra unutarnjih poslova Tomislava Merčepa spominje se u kontekstu zapovjedne odgovornosti za više zločina koji se ne navode poimence. U izvješću objavljenu u četvrtak, "Iza zida šutnje: Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj", AI iskazuje zabrinutost zbog "nedostatka političke volje i hrvatskoga pravnog okvira za procesuiranje zločina" koji je, kako piše, "neodgovarajući i nije u skladu s međunarodnim standardima". Programska direktorica AI-a za Europu i središnju Aziju Nicola Duckworth kazala je na konferenciji za tisak u srijedu u Zagrebu, predstavljajući izvješće, da u "Hrvatskoj i dalje postoje zapreke koje treba premostiti kako ratni zločini ne bi ostali nekažnjeni". Upozorila je da, iako je određen napredak postignut, hrvatske vlasti trebaju hitno identificirati te preostale zapreke jer je pitanje procesuiranja ratnih zločina jedno od mjerila za zatvarenje poglavlja o pravosuđu u hrvatskim pristupnim pregovorima s EU-om.
PRIŠTINA - Tri dana uoči završetka desetodnevne predizborne kampanje za izvanredne parlamentarne izbore na Kosovu, koji će se održati u nedjelju 12. prosinca, u srijedu se dogodio težak incident u kojemu su nepoznate osobe vatrenim oružjem ubile dužnosnika bošnjačke koalicije "Vakat" Šefka Salkovića. Do ubojstva je došlo oko 14 sati u blizini graničnog prijelaza Jarine, između Kosova i Srbije, na sjeveru Kosova, izjavio je čelnik Bošnjačke koalicije "Vakat" Džezair Murat. Vijest o ubojstvu je potvrdio i glasnogovornik Kosovske policije Besim Hoti, koji je rekao da je žrtva iz bošnjačke nacionalne zajednice, iz sela Rvatska, općina Leposavić, najsjevernije općine na Kosovu u blizinu granice sa Srbijom. Pucnjevima iz vatrenog oružja ranjena je još jedna osoba, koja se u vrijeme napada nalazila u automobilu zajedno sa žrtvom. Motivi ovog ubojstva za sada su nepoznati. Policija nije dala druge pojedinosti o ubojstvu, niti o mogućim napadačama. Šef EULEX-a Xavier Bout de Marnhac i šef međunarodnog ureda na Kosovu Pieter Feith, kao i predstavnici kosovskog središnjeg izbornog povjerenstva, osudili su taj napad.
WASHINGTON - U operaciji u kojoj su se poslužili varkom, agenti američkog FBI-a u srijedu su u Baltimoreu uhitili muškarca zbog sudjelovanja u uroti za bombaški napad na vojni objekt, priopćile su vlasti. Muškarac identificiran kao Antonio Martinez, također poznat kao Muhammad Hussain, uhićen je dok je pokušavao detonirati lažnu bombu kod centra za novačenje vojnika u Catonsvilleu, u predgrađu Baltimorea. "Nije bilo stvarne opasnosti za javnost, a osumnjičenog su mjesecima pozorno pratile snage reda", objavio je ured saveznog tužitelja u državi Maryland, čiji je Baltimore najveći grad. Nema dokaza da je bombaška urota povezana s nedavnim slučajevima pucanja na vojne objekte u okolici Washingtona, udaljenog 60-ak kilometara od Baltimorea. Uhićeni Martinez-Hussain u srijedu popodne će biti izveden pred sud, kako bi se izjasnio o krivnji.
OSLO - Kina čini pritisak na svoje državljane koji žive u Norveškoj da sudjeluju u prosvjedima protiv dodjele Nobelove nagrade za mir disidentu Liu Xiaobu, priopćili su u srijedu Amnesty International i Nobelov institut. Kako navodi Amnesty International, nakon dodjele Nobelove nagrade 8. listopada kineske državljane su posjetili kineski čelnici ili su bili pozivani na skupove na kojima su dobili naputke da prosvjeduju. "Zapanjeni smo što kineske vlasti represivno ozračje iz Pekinga prenose u Oslo", reagirao je direktor norveškog ogranka Amnestyja, John Peder Egenaes. Te je informacije potvrdio i Nobelov institut.
PARIZ - Najobilnije snježne padaline u zadnjih gotovo 25 godina prisilile su u srijedu Francuze da onemoguće turistima pristup Eiffelovu tornju te da nakratko zatvore zračne luke. Iznimno obilne snježne padaline paralizirale su autobusni promet, zatrpale ulice i autoceste, a negdje čak i prekinule prometovanje podzemne željeznice. Mnoge je stanovnike Pariza snijeg u glavnome gradu razveselio. "Ovo je prekrasno. Nisam mislila da bi u u srcu grada moglo pasti toliko snijega i da bi pariški parkovi pod snježnim pokrivačem mogli biti tako lijepi", rekao je jedan od članova parlamenta Didier Mathus, gledajući kroz prozor zgrade parlamenta. Meteorolozi su izvijestili kako je riječ o najobilnijem snijegu u Parizu od 1987. Nekoliko sati, dok je trajala snježna mećava, zračna luka Charles de Gaulle bila je zatvorena, a zračna luka Orly zatvorila je dvije piste.
PORT-AU-PRINCE - Sve zračne luke na Haitiju, pa i međunarodna u Port-au-Princeu, zatvorene su u srijedu zbog prosvjeda koji potresaju zemlju nakon proglašenja rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora, objavila je zračna luka u prijestolnici. Zrakoplovne kompanije American Airlines i Air Transat već su ranije u srijedu bile izvijestile o privremenom otkazivanju letova u polasku i dolasku na Haiti. "Otkazali smo naše letove u srijedu i četvrtak jer zaposlenici kompanije i zračne luke nisu mogli doći na posao" u Port-au-Prince, rekla je Martha Pantin, glasnogovornica američke kompanije sa sjedištem u Miamiju. U Kanadi, Air Transat koji osigurava tjednu vezu, otkazao je pak "iz sigurnosnih razloga" let u srijedu ujutro iz Montreala, gdje živi velika haićanska manjina, kao i njegov povratak iz Port-au-Princea tijekom popodneva. U drugom krugu predsjedničkih izbora na Haitiju natjecat će se bivša prva dama Mirlande Manigat koja je u prvom krugu dobila 31 posto glasova i kandidat na vlasti Jude Celestin, koji je osvojio 22 posto glasova.
BEČ - Adventskim recitalom sopranistice Pauline Pfeffer uz klavirsku pratnju Petre Greiner-Pawlik u Schubertovoj dvorani Bečkog Kursalona Huebner u srijedu navečer obilježena je 20. godišnjica obnove Matice hrvatske (1990.-2010.) Hrvatsko-austrijske glazbenice izvele su djela Cesar Francka, Luigia Luzzia, Johannesa Brahmsa, Blagoja Berse, Antonina Dvoraka, Roberta Stolza i Pietra Mascagnia. Paulina Pfeffer Austrijanka je hrvatskog podrijetla kojoj je otac bio profesor pjevanja, a majka poznata primadona Carla Dragica Martinis. S velikim uspjehom nastupa u Austriji i u inozemstvu sa repertoarom djela klasične glazbe posebice talijanske i njemačke operne literature kao i opereta te skladbi iz hrvatske kulturne baštine.