BANJALUKA - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je u ponedjeljak u Banjoj Luci nagradu banjolučkih Nezavisnih novina za osobu godine 2010., te je na svečanosti poručio kako je shvaća kao priznanje svima onima koji se bore za politiku pomirbe, razumijevanja i suživota, koja je europska. Osobito je zahvalio Željku Kopanji, vlasniku Nezavisnih novina i dugodišnjem novinaru koji je zbog svog zalaganja za suživot i pisanja o tome prije desetak godina stradao u eksploziji podmetnute bombe i izgubio obje noge. Josipović se ranije u Banjoj Luci sastao s predsjedateljem predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem i članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i rekao da nositelji vlasti u svim zemljama u regiji imaju posebnu odgovornost da cijelo područje povedu putem mira i suradnje u europsku budućnost. Izetbegović je izrazio mišljenje da je za optimizam u regiji osobno zaslužan i hrvatski predsjednik Josipović. Nakon sastanka s Josipovićem predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je Hrvate izbjegle iz RS-a da se vrate i zajamčio im sigurnost. Dodik je izrazio spremnost doći bilo kamo u Hrvatsku kako bi s ljudima izbjeglim iz ovog područja i njihovim udrugama razgovarao o mogućnostima koje im može osigurati Republika Srpska. Izrazio je i očekivanja da će se osigurati i povratak Srba izbjeglih iz Hrvatske.
NEW YORK (UN) - Glavni tužitelj Haaškog suda (ICTY) Serge Brammertz u ponedjeljak je pred Vijećem sigurnosti UN-a iznio uglavnom pozitivnu ocjenu o suradnji Hrvatske s njegovim uredom, istaknuvši da je u zadnja tri tjedna primio novo izvješće vladine Radne skupine o administrativnoj istrazi nestalih dokumentima iz operacije "Oluje". Brammertz je u pisanu izvješću Vijeću sigurnosti UN-a 17. studenoga kritizirao prijašnja tri izvješća Radne skupine zbog "nedosljednosti i otvaranja pitanja koja nisu riješena" u administrativnoj istrazi nestalih topničkih dnevnika iz "Oluje" 1995., što je ponovio i u ponedjeljak, dodavši kako je u međuvremenu primio novo izvješće iz Zagreba. "Pošto sam vam podnio pisano izvješće, vlasti su poslale dodatno izvješće našem uredu i identificirale određen broj problematičnih područja", rekao je Brammertz, pozvavši Hrvatsku da " i dalje rješava te probleme i u cijelosti razjasni nestanak dokumenata". Tužiteljstvo ICTY-ja od 2007. traži od Hrvatske predaju topničkih dnevnika iz "Oluje" kao dokaza optužbe u predmetu protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača. Haaški tužitelj pozitivno je ocijenio odgovore na ostale zahtjeve za pravnom pomoći. "Hrvatske vlasti uglavnom odgovaraju na naše zahtjeve za pomoć, ali ključno neriješeno pitanje ostaje naš zahtjev za važnim vojnim dokumentima povezanim s 'Olujom'", istaknuo je Brammertz. Ponovio je ocjenu iz pisanog izvješća da je Radna skupina hrvatske vlade, koju je osnovala kako bi pronašla dokumente ili utvrdila što se s njima dogodilo, "sada počela raditi na novim pravcima istrage" koje je haaško tužiteljstvo identificiralo prije godinu dana. U ocjeni o suradnji Srbije s Tužiteljstvom ICTY-ja Brammertz je ocijenio da je ona "dobra" kad je riječ o pristupu dokumentima i svjedocima, ali da je neuspjeh Srbije da uhiti dvojicu preostalih haaških bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića razlog "najveće zabrinutosti". "Srbija mora premostiti jaz između izražene predanosti uhićenju i djelotvornosti svojih operacija na terenu", upozorio je, pozvavši vlasti u Beogradu da "aktivnije pristupe uhićenju bjegunaca". Za Bosnu i Hercegovinu Brammertz je rekao da "zadovoljavajuće odgovara na zahtjeve tužiteljstva za pomoć", te pozvao vlasti da udvostruče napore protiv mreža koje štite bjegunce. Izrazio je zabrinutost zbog činjenice da osuđeni ratni zločinac Radovan Stanković ostaje na slobodi tri godine nakon bijega iz zatvora u Foči.
NEW YORK (UN) - Stalni predstavnik Hrvatske pri UN-u, veleposlanik Ranko Vilović, u ponedjeljak je u raspravi u Vijeću sigurnosti UN pozdravio izvješće glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza, koji je uglavnom pozitivno ocijenio suradnju Hrvatske, posebno "otvaranje novih pravaca" u istrazi nestalih topničkih dnevnika iz Oluje. "Hrvatska ostaje snažno opredijeljena za neupitnu suradnju s Haaškim sudom, za punu provedbu svih naloga i odluka suda kao i puno udovoljavanje zahtjevima za pravnu pomoć ureda tužitelja. Hrvatska je do danas u cijelosti ispunila 883 takva zahtjeva, a samo jedan zahtjev, vezan uz predmet Gotovina i ostali, po ocjeni tužitelja, djelomičbno je ispunjen", rekao je Vilović. On je kazao kako je u cilju ispunjenja tog zahtjeva vlada osnovala posebnu radnu skupinu koja vodi administrativnu istragu o nestalim vojnim dokumentima iz operacije Oluja. Vilović je izrazio priznanje Brammertzu za ocjenu da Hrvatska uglavnom ispunjava zahtjeva njegovog ureda. Glede Brammertzove ocjene o "nedosljednostima" u zadnja tri izvješća radne skupine, on je "potvrdio snažnu predanost nadležnih hrvatskih vlasti da nastave rad i dodatno razjasne ta pitanja, uključujući i otvaranje novih pravaca istrage, koje je predložio ured tužitelja". Predstavnica SAD-a u Vijeću sigurnosti u raspravi je izrazila "priznanje naporima Hrvatske za ispuni svoje obveze prema ICTY-u, posebno akcije radne skupine na istraživanju novih pravaca, kako bi locirala ili utvrdila gdje su nestali vojni dokumenti". "Mi pozivamo na nastavak tih napora", istakla je. Britanski predstavnik Mark Lyall Grant izrazio je priznanje potezima koje sada poduzimaju "Srbija i Hrvatska". "Pozivamo obje države da maksimaliziraju koherentne i brze napore u svim nadležnim državnim ministarstvima, kako bi osigurali dokumente i pristup svjedocima, da riješe nedosljednosti i privedu bjeguncce pravdi u najskorije moguće vrijeme", rekao je Grant, najavljujući pozorno britansko praćenje tih napora. Austrija, Bosna i Hercegovina, Turska i druge članica Vijeća sigurnosti UN pozdravile su napore Hrvatske u suradnji s Haaškim sudom.
WASHINGTON - Kina mora učiniti više da obuzda ratobornost Sjeverne Koreje, rekli su u ponedjeljak u Washingtonu ministri vanjskih poslova Sjedinjenih Država, Južne Koreje i Japana pošto je Peking upozorio da bi napetosti mogle izmaknuti kontroli. U znak potpore Južnoj Koreji koja je 23. studenoga izgubila četvero svojih državljana u bombaškom napadu susjedne Sjeverne Koreje, američki admiral Mike Mullen putuje u Seul na sastanak s južnokorejskim vojnim dužnosnicima. "Kina ima posebnu ulogu pomoći Sjevernoj Koreji da promijeni ponašanje", rekla je američka državna tajnica Hillary Clinton nakon sastanka s kolegama iz Japana i Južne Koreje. Zaštitnica komunističke zemlje koju je podržala u Korejskom ratu 1950.-1953., Kina drži Sjevernu Koreju tampon-zonom protiv SAD-a i njihovih saveznika i jedina je sila koja nije osudila sjevernokorejski napad. Na sastanak u Washington Kina nije bila pozvana no zabrinuta američko-južnokorejskim vojnim vježbama upozorila je da napetosti rastu i mogle bi izmaknuti kontroli. Peking je pozvao na obnovu šesterostranih pregovora u kojima uz nju sudjeluju Rusija, SAD, Japan i dvije Koreje. SAD je spreman obnoviti pregovore no Pjongjang mora odbaciti ratobornost i odreći se nuklearnog programa, rekla je Clinton.
MEDELLIN - Najmanje su 23 osobe poginule u odronima tla na sjeverozapadu Kolumbije izazvanima nezapamćenim kišama u tom dijelu Južne Amerike, a više od stotinu proglašeno je nestalima, objavile su vlasti u ponedjeljak po mjesnom vremenu. Izvučena su 23 tijela u gradu Bello kod Medellina gdje je bujica u nedjelju odnijela najmanje 50 domova u siromašnim četvrtima. U nadi da će naći preživjele spasilačke ekipe ručno pretražuju ruševine uz pomoć pasa tragača. Drugi po veličini grad u Kolumbiji s 2,2 milijuna stanovnika, Medellin je smješten u dolini no neke četvrti sagrađene su na obroncima i zato jako osjetljive na klizišta. Vlasti već tjednima strahuju od tragedije jer je zemlju pogodila nezapamćena sezona kiše izazvana klimatskom pojavom La Nina. Od početka godine najmanje je 176 osoba poginulo, a 1,5 milijuna ljudi ostalo bez doma zbog prirodne katastrofe. La Nina je pogodila i Venezuelu, Gvatemalu i Meksiko te je u toj regiji usmrtila više od 400 osoba.
LONDON - Odvjetnik osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea u ponedjeljak je rekao da su on i njegov klijent u procesu dogovaranja susreta s britanskom policijom. Assangea (39), Švedska traži kako bi ga ispitala o optužbama za silovanje, seksualno zlostavljanje i nezakonito prisiljavanje a londonska policija nalog za uhićenje primila je ranije u ponedjeljak, rekao je agenciji Reuters izvor iz policije. Australac čije su internet stranice WikiLeaks u središtu spora oko objavljivanja tajnih dilomatskih dokumenata SAD-a zanijekao je optužbe. Assangeov odvjetnik Marc Stephens rekao je televiziji BBC da policija zahtijeva razgovor s Assangeom. On nije ni za što optužen. U postupku smo stvaranja uvjeta za dogovorni sastanak s policijom kako bi olakšali rješavanja potrebnih pitanja i odgovora", rekao je.
KAIRO - Stranka na vlasti u Egiptu osvojila je 419 od 508 zastupničkih mjesta u drugom krugu parlamentarnih izbora održanom u nedjelju, što je više od 80 posto Narodne skupštine, izvijestilo je u ponedjeljak Visoko izborno povjerenstvo. Oporba je dobila 15 mjesta, a 70 neovisni kandidati, objavilo je izborno povjerenstvo. Nacionalna demokratska stranka (PND) predsjednika Hosnija Mubaraka opet ima gotovo svu vlast nakon bojkota najvećih islamističkih i sekularnih oporbenih stranaka u drugom krugu. Stranka Wafd te Muslimanska braća, glavna oporbena snaga u Egiptu, koja u prvom krugu nije osvojila nijedno mjesto, povukle su se iz utrke nakon prvog kruga uz optužbe vlastima za izbornu prijevaru i sukobe. Vlada je optužbe odbacila. Promatrači iz egipatskog civilnog društva kazali su da je "legitimnost skupštine uvelike dovedena u pitanje". Prilike u kojima su se održali parlamentarni izbori kritizirale su Sjedinjene Države i Europska unija. Predsjednički izbori predviđeni su za godinu dana no ne zna se još hoće li se kandidirati 82-godišnji predsjednik Mubarak koji vlada Egiptom gotovo 30 godina.