ZAGREB - Novi zakon osigurat će stabilnost i neovisnost HRT-a te jasnije propisati javnu funkciju javnog radija i televizije, poručio je danas ministar kulture Božo Biškupić, predstavljajući u Saboru prijedlog novog Zakona o HRT-u. Biškupić je rekao da zakon definira HRT kao javnu ustanovu koja pruža javne medijske usluge, ali ne određuje unutarnje ustrojstvo te medijske kuće, već to prepušta statutu. Precizno su definirane javne usluge koje HRT treba pružati, a kao novina se predviđa potpisivanje ugovora između vlade i HRT-a na petogodišnje razdoblje kojim bi se odredile programske obveze nacionalnog radija i televizije te izvor i iznos sredstava za njihovo emitiranje. HRT bi imao upravu s predsjednikom i dva člana, koje bi zajednički birali Programsko vijeće i Nadzorni odbor, koji bi imao pet članova (četiri bi na temelju javnog natječaja koji bi proveo saborski Odbor za medije imenovao i razrješavao Sabor, a jedan bi bio imenovan na prijedlog Radničkog vijeća HRT-a). Programsko vijeće i Nadzorni odbor bi dvotrećinskom većinom svih članova, po prethodno provedenom natječaju, imenovali i razrješavali predsjednika i članove Uprave HRT-a, i donosili Statut HRT-a kao i program rada i financijski plan.
ZAGREB - Predsjednik saborskog Odbora za medije Nenad Stazić danas je u sabornici najavio amandman Odbora na prijedlog novog zakona o HRT-u po kojemu bi najmanje jedan član Nadzornog odbora HRT-a bio biran na prijedlog parlamentarne manjine. "Prihvaćanjem tog amandmana zakon bi se udaljilo od toga da bi mogao predstavljati etatizaciju HRT-a", rekao je Stazić u ime Odbora, za rasprave o prijedlogu zakona o HRT-u o kojemu bi Sabor sutra trebao glasovati. Tim amandmanom, dodao je Stazić, zakon dobiva demokratsku potku i stječu se uvjeti da ga se u Saboru izglasa uz potporu većine klubova, pa tako i kluba SDP-a. Među amandmanima Odbora je i onaj da se briše odredba kojom je HRT dužan na svakom pojedinom radijskom i televizijskom programskom kanalu emitirati najmanje 40 posto hrvatske glazbe. Odbor se slaže da se za članove Vijeća HRT-a biraju predstavnici raznih skupina hrvatskog društva, ali predlaže da se pri tom ne precizira koje bi to skupine bile, s obzirom da je u zakonu navedeno da to moraju biti ugledni intelektualci, priznati umjetnici, stručnjaci i ostali javni djelatnici koji su se istaknuli u javnom životu. Marijana Petir (HSS) ocijenila je kako se predloženim zakonom osigurava transparentan izbor članova Programskog vijeća, Nadzornog odbora i uprave te pohvalila što je predviđeno odvojeno računovodstvo za prihode prikupljene pretplatom od onih prikupljenih reklamama.
ZAGREB - Po podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj oko 510.000 ili 11 posto stanovništva živi s nekim oblikom invaliditeta, a po podatcima Europske komisije, jedna od šest osoba ili oko 80 milijuna ljudi u EU ima neki blaži ili teži oblik invaliditeta, priopćila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u povodu 3. prosinca, Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. Činjenica što u svom okružju ne vidimo tolik broj osoba s oštećenjima, pokazuje da im društvo nije u dovoljnoj mjeri uklonilo zapreke kako bi se mogle slobodno kretati, kao što takvoj djeci nije osiguralo dostatnu potporu da zajedno s drugom djecom i mladim ljudima mogu ići u škole, već su odvojeni u posebne škole, upozorava Slonjšak. U Hrvatskoj je na snazi Konvencija o pravima osoba s invaliditetom koja potrebe tih osoba vidi kao pitanje njihovih temeljnih ljudskih prava. Konvencija također poziva i na "zaokret gledišta".
Ako osoba ima neko oštećenje, ne znači da nije sposobna za rad. Oštećenje znači da će aktivnosti obavljati na drukčiji način ako joj društvo to omogući i osigura potporu koja će nadomjestiti njezine nedostatke, poručuje Slonjšak. Hrvatska javnost još nije u potpunosti prihvatila stajalište da osobe s invaliditetom nisu osobe s posebnim potrebama jer su potrebe za obrazovanjem, radom ili neovisnim životom zajedničke svim ljudima. Osobe s invaliditetom trebaju veću potporu društva koje ih na taj način izjednačuje u mogućnostima s ostalima, upozorava se iz ureda pravobraniteljice za invalide.
ZAGREB - Suđenje bivšem predsjedniku Uprave HŽ Holdinga Davorinu Kobaku i ostalim optuženima da su preko tvrtke "Agit" iz HŽ-a izvukli 3,7 milijuna eura počet će na zagrebačkom Županijskom sudu 11. siječnja iduće godine, odlučila je na današnjem pripremnom ročištu sutkinja Renata Miličević. Uz prvooptuženog Kobaka USKOK je za udruživanje radi zlouporabe položaja i prikrivanja protuzakonito dobivenog novca optužio bivšu direktoricu HŽ-ove tvrtke Agit Biserku Robić, njenog suradnika iz Agita Andriju Sarića i bivšeg direktora Željeznica Srbije Vladimira Vasiljevića. Na pripremno ročište zatvoreno za javnost Kobak i Biserka Robić dovedeni su iz pritvora u Remetincu u kojemu su već 16 mjeseci, dok su Sarić i Vasiljević, koji se brane sa slobode, došli u pratnji svojih odvjetnika. Optužnicom podignutom krajem lipnja ove godine, nakon gotovo jednogodišnje istrage, tereti ih se da su od 2003. do 2008. temeljem lažnih faktura prebacili oko 3,7 milijuna eura na račune četiriju off-shore kompanija u Austriji i BiH. Sarićev odvjetnik Aljoša Šerić potvrdio je da je njegov branjenik priznao nedjelo, ali da se unatoč tome nije nagodio s USKOK-om. "Došlo je do priznanja, ali ne i nagodbe", kazao je Šerić dodajući da će se tijekom suđenja baviti samo olakotnim okolnostima koje njegovom klijentu idu u prilog.
ZAGREB - GONG je danas, uoči saborske rasprave o konačnom prijedlogu zakona o HRT-u, pozvao javnost, napose saborske zastupnike, da obrate pozornost kako bi se kvalitetnije odgovorilo na pitanja kao što su transparentnost političkih izbornih kampanja, poštivanje profesionalnih novinarskih načela te osiguranje financijske neovisnosti i samoodrživosti javnog servisa. Kako bi se osigurala ravnopravnost i transparentnost financiranja izbornih kampanja te vjerodostojnost podataka koje će kandidati i stranke biti obvezni davati javnosti u skladu s konačnim prijedlogom zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, potrebno je s time uskladiti i konačni prijedlog zakona o HRT-u, ističe GONG u priopćenju. Cjenici oglasnog prostora neće biti javni, u skladu s amandmanom saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Međutim, cjenici bi trebali biti javni za oglašivanje u izbornim kampanjama kako bi se temeljitije mogla pratiti transparentnost financiranja izbornih kampanja i točnost financijskih izvješća stranaka i kandidata, upozoravaju u GONG-u. Smatraju i da bi se Hrvatski sabor kao političko tijelo trebao suzdržati od utjecaja na statut HRT-a kako bi javna radiotelevizija mogla uspostaviti kvalitetne mehanizme samoregulacije novinarske struke. Nadalje, rezultati izjašnjavanja urednika i novinara o kandidatu za glavnog urednika i urednika informativnog programa ne bi smjeli biti protokolarni, već obvezujući zaštitni mehanizam novinara od nametanja iz profesionalnih ili etičkih razloga neprihvatljivih glavnih urednika ili promjena uređivačke politike.
ZAGREB - Većinom glasova skupština Radija 101 sinoć je poduprla predsjednika uprave Dragu Perića i odlučila održati novu skupštinu na kojoj će odlučiti o sudbini "Stojedinice" koju čeka dokapitalizacija ili stečaj, priopćila je danas uprava toga radija. Skupština je održana na zahtjev 19 od 78 suvlasnika radija. Oni su predložili Perićevu smjenu, no većina od 68 nazočnih poduprla je sadašnjeg predsjednika uprave koji je dobio 61,5 posto glasova. U izvješću o poslovanju Perić je podsjetio da je račun radija blokiran te ustvrdio da zbog dugova od 22 milijuna kuna, najviše državi za neplaćeni PDV, radnicima za zaostale plaće, mirovinsko i zdravstveno osiguranje te dobavljačima, koji su gomilani u tijeku zadnjih 10 godina, radiju ostaju samo dvije mogućnosti - dokapitalizacija ili stečaj. Dodao je kako stečaj znači da većina vjerovnika, uključivo i radnike, ostaje bez ičega jer radio nema imovine iz koje bi se mogli naplatiti. Ustvrdio je da je jedina mogućnost dokapitalizacija od sadašnjih vlasnika ili strateškog ulagača pa je od skupštine zatražio mandat za pregovore s mogućim strateškim partnerom o prodaji udjela na Radiju 101. Kazao je da uprava već razgovara s mogućim strateškim ulagačima, no za daljnje pregovore zatražio je potporu većine suvlasnika. Odlučeno je da uprava u roku od 15 dana sazove novu skupštinu s dnevnim redom dokapitalizacije, na kojoj će se odlučiti o točnu modelu ulaska strateškog investitora i na kojoj će uprava predstaviti moguće strateške partnere.
ZAGREB - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) izrazilo je danas potporu "pravednim zahtjevima novinara zagrebačkog Radija 101 da - ako ne može drukčije - i štrajkom prisile poslodavca da poštuje potpisani ugovor o mirenju". Na Radiju 101 već drugi dan štrajka oko 90 posto urednika, novinara i drugih zaposlenika jer plaće kasne već nekoliko mjeseci, a doprinosi na plaće nisu uplaćeni gotovo godinu dana, kažu u HND-u. U novinarskoj udruzi smatraju kako za rješenje nagomilanih financijskih i programskih problema na radiju nije dovoljno samo poštovati dogovor koji su u procesu mirenja svojedobno postigli poslodavac i sindikat Radija 101, no ispunjenje tog dogovora svakako je potrebno kako bi Radio 101 ponovno emitirao. Novinari ni u jednoj redakciji u Hrvatskoj ne zaslužuju i ne smiju ostati bez isplaćenih plaća. Radio 101 kultni je radio koji je imao i ima goleme zasluge u promicanju bitnih demokratskih vrijednosti u hrvatskom društvu i vrlo je važno sačuvati ga, poručuje u priopćenju predsjednik HND-a Zdenko Duka.
OSIJEK - Svečanom sjednicom Gradskog vijeća u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku danas je proslavljen Dan grada, 2. prosinca, kad je 1786. godine carica Marija Terezija ujedinila tri gradske cjeline - Gornji grad, Tvrđu i Donji grad - u jedinstvenu gradsku cjelinu. Osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo istaknuo je, među ostalim, kako je gradska uprava u proteklih 12 mjeseci posebno nastojala stabilizirati gospodarski sustav, napose u gradskim tvrtkama. Nažalost, dodao je, "država nema razvojnu strategiju ni za gospodarstvo, ni za sva područja društvenog života, premda je nužna strategija i to jednako poticajna za sve dijelove države". Bubalo je kazao kako Slavonija i Baranja zaslužuju "sredstva za ostvarenje strateških ciljeva i razvojnih programa", ustvrdivši da su "Osječko-baranjska županija i grad Osijek najuspješniji u Hrvatskoj u povlačenju novca iz EU-ovoh fondova" te da je za 117 odobrenih projekata prikupljeno do sada 230 milijuna kuna. Podsjetio je da su izgrađene gospodarske zone, obnovljene škole, igrališta za djecu i mladež te da je samo u obnovu vrelovodne mreže uloženo 3,8 milijuna kuna. Za uređenje zelenih površina u gradu izdvaja se više od 20 milijuna kuna na godinu, što je "zasigurno pridonijelo nominaciji za uglednu međunarodnu turističku nagradu "Zlatni cvijet Europe" između 5000 gradova", kazao je.
OTOK - Komemorativnim skupom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika u središtu Otoka kod Vinkovaca obilježena je 19. obljetnica pogibije prvih hrvatskih zrakoplovaca - pilota Marka Živkovića i Mirka Vukušića te padobranaca Rade Grive i Ante Plazibata, pripadnika Prvoga samostalnog zrakoplovnog voda iz Osijeka, te 27 hrvatskih branitelja i civila poginulih u Domovinskom ratu iz Otoka. Četvorica zrakoplovaca poginula su noću s 1. na 2. prosinca 1991. na bosutskoj bojišnici u blizini Otoka, kad je njihov zrakoplov pogodila neprijateljska raketa. Načelnik ureda zapovjednika Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane pukovnik Karol Lučan podsjetio je u prigodnu govoru da je Prvi samostalni zrakoplovni osječki vod osnovan 8. listopada 1991. Letovi pripadnika tog voda po odvažnosti nisu zabilježeni u povijesti zračnog borbenog djelovanja, ustvrdio je, dodavši kako je taj vod obavio više od 30 borbenih i humanitarnih letova kako bi se pomoglo tada opkoljenu Vukovaru. Poginulih zrakoplovaca prisjetio se i zapovjednik Prvoga samostalnog zrakoplovnog voda Vladimir Rajtar, rekavši kako većina pripadnika voda uglavnom nisu bili profesionalni zrakoplovci, ali su bili ponosni na ono što rade za domovinu.
ZAGREB - Zaklada "Ane Rukavine" objavila je danas da je otvoren humanitarni telefon 060 9000, na koji građani pozivom mogu darovati 6,15 kuna i tako pridonijeti tipizaciji do sada prikupljenih uzoraka krvi za upis u Registar potencijalnih darivatelja koštane srži. Time je ujedno počela i humanitarna akcija te zaklade koja će kulminirati 21. prosinca velikim koncertom na Trgu bana Josipa Jelačića. Predsjednica zaklade Marija Rukavina navodi kako je to peti koncert koji organizira zaklada u spomen na Anu Rukavinu i kao zahvalu svima koji su se tijekom godine uključili u njihove akcije. Koncert će, dodaje, biti i uvod u petogodišnjicu postojanja zaklade, koja će se obilježiti iduće godine. "U studenom 2006., kad nas je Ana napustila, u hrvatskom registru dobrovoljnih darivatelja koštane srži bilo je upisano samo 150 potencijalnih donora. Tijekom pet godina održane su brojne akcije diljem Hrvatske, putovalo se po žegi i po snijegu kako bi se organizirale akcije darivanja krvi za upis u registar, gdje se danas nalazi više od 33.000 potencijalnih donora. Od 33.000 prikupljenih uzoraka tipizirano je više od 18.000", ističe Marija Rukavina te, uz ostalo, podsjeća da je zaklada pokrenula i banku krvi iz pupkovine koja se nalazi u KBC-u Zagreb.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) traži od članova Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) uvid u podatke na temelju kojih je osnovan peteročlani Pregovarački odbor sindikata srednjih škola jer sumnja da je Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu "Preporod" manipulacijama isključen iz tog odbora. GSV trenutačno uopće ne postoji, a donosi odluke o članovima sindikalnoga pregovaračkog odbora za srednje školstvo, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik NHS-a Krešimir Sever. NHS kao središnjica u potpunosti stoji iza zahtjeva svojeg člana, sindikata "Preporod", da ministarstvo znanosti i obrazovanja pruži uvid u podatke na temelju kojih je GSV donio odluku o pregovaračkom odboru bez člana "Preporoda", ističe Sever. Predsjednik "Preporoda" Željko Stipić ustvrdio je da njegov sindikat ima oko 2600 članova u srednjim školama pa bi svakako morao ući u pregovarački odbor. Odluka GSV-a je rezultat ucjene Nezavisnog sindikata srednjih škola koji je isključivanje "Preporoda" iz odbora postavio kao uvjet za početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru za srednje škole, ustvrdio je Stipić.
ZAGREB - Predstava "Draga Tilla Durieux!" Slobodana Šnajdera, u režiji Krune Tarle, svojevrsni hommage slavnoj njemačkoj glumici koja nakon dolaska Hitlera u njezin rodni Beč seli u Zagreb gdje se povezuje s ilegalnim otporom, premijerno će biti izvedena 3. prosinca u Zagrebačkom kazalištu lutaka, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Riječ je o koprodukciji Zagrebačkog kazališta lutaka i berlinske Akademije dramske umjetnosti "Ernst Busch", uz pomoć Udruge "Science for Better Life" iz Leverkusena, prvoj takvoj suradnji ZKL-a s inozemnim umjetničkim ustanovama, čija se njemačka inačica, u režiji Eve Kaufmann i Markusa Jossa, već izvodila u ta dva grada. Šnajderov tekst opisuje fiktivan susret Heinricha Heinea koji luta spaljenom Europom i osamljene glumice koja mu je izrazila lojalnost riskirajući time svoj život. Prati se zagrebačka epizoda iz života Tille Durieux, što je gotovo trećina njezina života o čemu se u Njemačkoj malo zna. U Zagrebu je u vrijeme poraća, kao i većina stanovnika bila doslovno gladna, a preživljavala je šijući lutke u potkrovlju tadašnjeg Pionirskoga lutkarskog kazališta. Mira Bosanac, koja tumači lik Tille Durieux, smatra kako to nije samo predstava o Tilli, nego i o jednom stavu koji je izuzetno važan za vrijeme u kojemu živimo. Kako bi se odmakla od fašizma ona napušta svoju zemlju i odriče se karijere kako bi u sebi sačuvala čovječnost, što je važna poruka mladima koji danas nemaju sličnih uzora, napomenula je.
ZAGREB - Osmi Human Rights Film Festival, festival filma o ljudskim pravima kojemu je javnost ovogodišnja središnja tema, održat će se od 6. do 11. prosinca u zagrebačkom kinu "Europa" i Dokukinu Croatia, te od 13. do 16. prosinca u Rijeci, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Filmski program Festivala donosi igrane i dokumentarne radove, predstavljajući neke od najzapaženijih naslova ovogodišnje svjetske produkcije te retrospektivu pionira njemačkog novog filma Alexandera Klugea, koji će biti predstavljen i kao istaknuti esejist. Kao i dosad naš cilj je da festivalsku publiku potaknemo na drugi ili treći pogled, pa time i na daljnje razmišljanje i djelovanje koje želi bolje i drukčije, rekao je direktor HRFF-a Petar Milat. Najavio je da Festival otvara canneski pobjednik, francuski igrani film "O ljudima i bogovima" Xaviera Beauvoisa, priča o skupini redovnika u planinama Alžira koji su se našli na udaru islamskih fundamentalista, a koji je nominiran i za Nagradu europske filmske akademije. Prikazat će se, među ostalim, filmovi "Film Socijalizam" Jean-Luca Godarda, "Aurora" Cristija Puiuja i "Nitko nije čuo za perzijske mačke" iranskog autora Bahmana Ghobadija, te iz aktualne dokumentarne produkcije višestruko nagrađivani film "Neprijatelji naroda" u režiji kambodžanskog novinara Theta Sambatha i britanskog autora Roba Lemkina, "La Isla: arhivi jedne tragedije" Austrijanca Ulija Stelznera, "Autobiografija Nicolaea Ceausescua" rumunjskog dokumentarista Andreija Ujice i "Jaffa, naranča iz pakla" Izraelca Eyala Sivana.