ASTANA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović poručio je u četvrtak u govoru na summitu 56 zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koji se održava u glavnom gradu Kazahstana Astani, da je pravi trenutak za suočavanje te organizacije s novim izazovima te pozvao sudionike "da zacrtaju novi smjer za budućnost i odrede ulogu OESS-a". Hrvatski predsjednik osvrnuo se u svom govoru na protekla desetljeća, podsjetio je na tragičan rat na prostoru bivše Jugoslavije, na krize u bivšim zemljama Sovjetskoga Saveza, kao što su separatizam u Moldaviji, azerbajdžansko-armenski sukob oko Nagorno-Karabaha, te problem u Gruziji i naglasio je da je europski kontinent danas sigurniji i napredniji. "Pedeset i šest zemalja (članica OESS-a) su plod nove političke realnosti. Njihove težnje mogu se svesti na jedan zajednički nazivnik: one žele mir, sigurnost i stabilnost, mogućnost da razviju svoja gospodarstva i uspostave veze u globaliziranom svijetu koji donosi velike inovacije, ali i nove izazove s novim opasnostima i prijetnjama", rekao je Josipović. "Koncept 'sigurnosne zajednice' predstavlja politički i sigurnosni okvir za euro-atlantsku i euro-azijsku sigurnost kao i za euro-mediteransku komponentu koja se treba dalje razvijati. Svi mi trebamo težiti tome cilju - izgraditi zajednicu u kojoj neće biti crta podjele, neće biti različitih razina sigurnosti i u kojoj će prijetnja ili primjena sile biti nezamisliva", kazao je Josipović dodajući da u tom procesu svi sudionici moraju dati svoj doprinos, bili oni mali ili veliki, u interesu jačanja sigurnosti i stabilnosti. Po njegovim riječima, Hrvatska vjeruje da razvoj sigurnosne zajednice "počinje na vlastitom teritoriju i to kao prvo kroz razvoj dobrosusjedskih odnosa u našem dijelu europskog prostora".
LJUBLJANA - Početak kraja hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom donosi očito opuštanje u odnosima između Hrvatske i Slovenije, ocjenjuju u četvrtak slovenski mediji, uz tvrdnju da bi se prvi put moglo dogoditi da sedmero slovenskih zastupnika u Europskom parlamentu jedinstveno i bez amandmana glasuje za izvješće o Hrvatskoj. Slovenski zastupnik u EP Ivo Vajgl pozvao je slovenske kolege da u Europskom parlamentu ne pokreću polemike o arbitražnom sporazumu između Hrvatske i Slovenije, javila je slovenska novinska agencija STA. Slovenski mediji u četvrtak ističu da su slovenski članovi vanjskopolitičkog odbora EP dali pozitivan doprinos na raspravi o izvješću izvjestitelja EP za Hrvatsku Hannesa Swobode u srijedu. Mediji također tvrde da postoji mogućnost da svih sedam slovenskih zastupnika u EP glasuje za Swobodino izvješće, u kojemu on spominje i mogućnost da Hrvatska početkom 2013. uđe u EU. Slovenci bi, tvrde slovenski mediji, za to izvješće mogli glasovati bez amandmana o prevladanom graničnom sporu.
SARAJEVO - Diljem Bosne i Hercegovine poplave su i u četvrtak prijetile brojnim naseljima i prometnicama a u nekim dijelovima te zemlje morala je biti provedena i evakuacija ugroženog stanovništva. Prema dostupnim informacijama najkritičnije je stanje uz sliv rijeke Drine, na području Semberije u sjevernoj Bosni, u istočnoj Hercegovini te u donjem toku Neretve. Zbog naglog rasta vodostaja Neretve na području Čapljine u noći između srijede i četvrtka poplavljeno je više od 150 kuća a prema izvješću Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) od pet sati zatvoren je i granični prijelaz Doljani kod Metkovića gdje se također izlila voda.Iako stanje u Mostaru još nije kritično, federalni stožer civilne zaštite ističe kako su protekle noći evakuirane tri obitelji iz naselja Luke a da je u naselju Carina ugroženo nekoliko stambenih objekata.Na području općine Čapljina evakuirano je 180 obitelji.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama pridobija sve veću potporu oporbenih republikanaca za ratifikaciju sporazuma o ograničenju strateškog naoružanja s Rusijom (Novi START), o čemu u četvrtak svjedoči potpora ratifikaciji petorice bivših republikanskih državnih tajnika u zajedničkom članku u The Washington Postu. Administracija još nije osigurala potrebnu dvotrećinsku većinu od 67 glasova za ratifikaciju u Senatu, gdje demokrati imaju 58 a republikanci 42 mjesta. U novom sazivu Senata, iduće godine, demokratska većina će pasti na 52 mjesta, pa će biti još teže osigurati glasove za ratifikaciju. "Pozivamo Senat da ratificira Novi START sporazum koji su potpisali predsjednik Obama i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. To je umjeren i prikladan nastavak sporazuma START I...koji ograničava broj nuklearnog oružja na svakoj strani i omogućava SAD-u da zadrši snažno nuklerano odvraćanje", istakli su Henry Kissinger, George Shultz, James Baker, Lawrence Eagleburger i Colin Powell u članku.
BRUXELLES - Europska unija (EU) premalo troši na borbu protiv terorizma, iako je, primjerice, njezina prometna mreža i dalje nedovoljno zaštićena, izjavio je u četvrtak kordinator EU-a za borbu protiv terorizma Gilles de Kerchove. Kerchove je od 27 zemalja članica zatražio da poveća pomoć za razvoj u područjima gdje operiraju militantne skupine, poput Jemena, Pakistana ili subsaharske Afrike. Također ih je pozvao da ulože više novca za pomoć tamošnjim vladama u borbi protiv ekstremista. "EU se više mora posvetiti protuterorizmu. Ako želi biti ozbiljan akter u promicanju globalne stabilnosti...mora u to uložiti i dostatna sredstva i resurse", kazao je Kerchove.
PEKING - Peking je u četvrtak ocijenio nepravednim kritike koje su mu upućene nakon njegova poziva na razgovor i prijedloga o hitnim konzultacijama o napetoj situaciji na korejskom poluotoku, koje su Washington i azijski saveznici već odbili. "Ojačali su oni koji zveckaju oružjem. Kina je kao domaćin pregovora Šestorice izložena kritikama dok poziva na dijalog. Je li to pravedno?", pitala se glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Jiang Yu. Peking je predložio da se početkom prosinca sastanu šestorica sudionika pregovorima o sjevernokorejskom nuklearnom programu (dvije Koreje, SAD, Japan, Rusija, Kina) naglasivši "duboku zabrinutost" međunarodne zajednice zbog napetosti između dviju Koreja.
LOS ANGELES - Američki fizičar Samuel Cohen, izumitelj neutronske bombe, umro je u 89. godini u svom domu u Kaliforniji od raka želuca, izvijestio je u četvrtak Los Angeles Times. Cohen je na vrhuncu Hladnog rata 1958. izumio kontroverzno taktičko nuklearno oružje koje oslobađa bujicu neutrona umjesto eksplozivne energije, te usmrćuje ljude i životinje ali ne izaziva velika materijalna razaranja. On je u razgovoru objavljenom u rujnu ocijenio da je riječ o "najmoralnijem oružju ikad izumljenom". Niz američkih predsjednika odbacivao je tu vojnu tehnologiju, a Jimmy Carter je bio prisiljen odustati od planova za raspoređivanje neutronskih bombi zbog velikih prosvjeda 1978. Godine 1981. Ronald Reagan je odobrio proizvodnju 700 neutronskih nuklearnih glava, ali je to kontroverzno oružje kasnije rastavljeno.