BRUXELLES - Europska komisija je u ponedjeljak u Bruxellesu prvi put objavila da Hrvatska može završiti pristupne pregovore potkraj prvog polugodišta 2011. godine te najavila datum kada će objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava. "Ako sve bude išlo u redu, pregovori bi se mogli završiti potkraj prvog pologodišta sljedeće godine, za vrijeme mađarskog predsjedništva", izjavila je Alexandra Cas Granje, direktorica u Glavnoj upravi za proširenje Europske komisije, zadužena za kandidatske zemlje. Ona je na sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska, koji je započeo u ponedjeljak popodne u Bruxelesu, iznijela moguću dinamiku zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja. Komisija je kroz njezin istup prvi put najavila kada će izići s prvim izvješćem o ispunjavanju mjerila za najteže poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, koje će sigurno biti zadnje poglavlje koje će Hrvatska zatvoriti. Na sljedećoj međuvladinoj konferenciju o pristupanju, koja će se održati 22. prosinca, Cas Granje je rekla da je moguće zatvoriti tri poglavlja - Pravda, sloboda i sigurnost, Okoliš i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.
TRIPOLI - Treći summit između Europske unije i Afrike započeo je u ponedjeljak u Tripoliju, a za njega je izabrano šest važnih tema: regionalna integracija, energija i klimatske promjene, poljoprivreda, mir i sigurnost, upravljanje i ljudska prava te migracije i zapošljavanje. Summit na kojem sudjeluje i hrvatski predsjednik Ivo Josipović otvorio je libijski čelnik Moamer Gadafi. Hrvatska kao kandidatkinja za pristup EU-u sudjeluje u statusu promatrača. Ovogodišnji summit održava se pod nazivom "Ulaganja, gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta". Gadafi je na otvaranju summita upozorio EU da će odmah zaustaviti svoje napore u suzbijanju priljeva ilegalnih migranata u Europu ako Europljani ne pruže financijsku i tehničku potporu. U tom slučaju, "kršćanski, bijeli" kontinent postat će "crn", istaknuo je. Afričke zemlje odlučne su odbaciti nove trgovinske sporazume koje predlaže Bruxelles, a odbacuju i zajedničku izjavu s Europskom unijom o klimatskim promjenama jer ona ne odražava prioritete njihova kontinenta, rekli su afrički sudionici sastanka na vrhu EU-Afrika.
SARAJEVO - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović dobio je priznanje "osoba godine" koju tradicionalno dodjeljuju banjalučke "Nezavisne novine", priopćila je u ponedjeljak ta medijska kuća. Kako se navodi u priopćenju, predsjednik Josipović proglašen je osobom godine "zbog nesebičnog angažmana pri uspostavi boljih i čvršćih veza među narodima i državama u regiji". Nagrada će biti uručena 6. prosinca u Banjoj Luci na posebnoj svečanosti.
SUBOTICA - Službeni posjet srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Hrvatskoj prošloga tjedna za hrvatsku manjinu mogao bi biti povijestan, izjavio je u ponedjeljak za Radio televiziju Vojvodine predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić. "Prvi put se dogodilo da je u službenom izaslanstvu Srbije, u posjetu Hrvatskoj, bio legitimni predstavnik hrvatske manjine. A kao drugo, na svim razinama pregovaranja i na svim sastancima sa srpskom stranom dužnosnici Hrvatske među najvažnija pitanja uvrstili su položaj hrvatske manjine", rekao je čelnik DSHV-a i član izaslanstva Srbije koje je prošloga tjedna boravilo u Zagrebu. Kuntić navodi kako je za ovu zajednicu presudno da se takvo, pozitivno ozračje među čelnicima Srbije i Hrvatske, prenese na niže razine odlučivanja u Srbiji gdje su raniji dogovori propadali.
ZAGREB - Državni tajnik za politička pitanja i posebni izaslanik predsjednice vlade za jugoistočnu Europu Davor Božinović primio je u ponedjeljak izaslanstvo ministarstva vanjskih poslova Republike Turske na čelu s Ayse Sezgin, državnom podtajnicom za Europsku uniju i europska pitanja, priopćeno je iz MVPEI-a. Razgovor je dijelom bio posvećen trenutnoj pregovaračkoj dinamici obiju država na putu ka članstvu u Europskoj uniji te nastavku međusobne suradnje u toj domeni. S obzirom na pojačani angažman Republike Turske u regiji, sugovornici su izrazili potrebu nastavka političkih konzultacija Republike Hrvatske i Republike Turske o regionalnim pitanjima, posebice o razvoju situacije u susjednoj Bosni i Hercegovini u svijetlu nedavno održanih parlamentarnih izbora.
SARAJEVO - Branimir Glavaš ponovno je u ponedjeljak na Sudu Bosne i Hercegovine ustvrdio kako je u Hrvatskoj osuđen na zatvorsku kaznu bez stvarne krivnje te kako je zapravo bio žrtvom politički motiviranog progona a njegova je obrana od prizivnog vijeća tog suda zatražila ili ukinuće potvrde prvostupanjske presude od osam godina zatvora ili pak njezino znatno smanjenje. Prizivno vijeće suda BiH pod predsjedavanjem suca Redžiba Begića razmatralo je žalbu Glavaševe obrane na presudu toga suda kojom je 20. rujna, na temelju zahtjeva hrvatskog Ministarstva pravosuđa, priznata osmogodišnja zatvorska kazna zbog ratnih zločina nad civilima u Osijeku. Predsjednik prizivnog vijeća, sudac Redžib Begić, najavio je kako će konačna odluka biti donesena na zatvorenom zasjedanju u zakonskom roku. Taj rok je prema zakonima BiH petnaest dana a ta odluka ujedno će biti pravomoćna i na nju se neće biti moguće žaliti.
SARAJEVO - Članovi vodstva Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) predvođeni predsjednicima Zlatkom Lagumdžijom i Draganom Čovićem prvi put su u ponedjeljak u Sarajevu razgovarali o uspostavi vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu no osim načelne suglasnosti da se pregovori nastave nikakav konkretni dogovor nisu postigli. "Nema pitanja koje nismo dobro razumjeli", kazao je diplomatski Čović novinarima nakon razgovora koji su upriličeni nakon cijelog niza optužbi i oprečnih stajališta dviju stranaka proteklih tjedana u medijima. Predstavnici SDP-a ranije su sugerirali kako je HDZ BiH neprihvatljiv kao partner u vlasti jer, među ostalim, zagovara "treći entitet" i želi svog kandidata na čelu vijeća ministara BiH. Najavili su i kako bi zbog toga HDZ BiH mogao biti isključen iz nove vlasti ukoliko je formira SDP. Čović je potvrdio kako HDZ BiH ostaje pri tome da njezin kandidat treba biti novi premijer BiH a glede dvojbi o trećem entitetu ustvrdio je kako ta stranka inzistira na unutarnjem preustroju BiH kao države s tri razine vlasti i više federalnih jedinica.
PARIZ - Nizozemska želi surađivati s Francuskom i Njemačkom radi definiranja useljeničke politike, rekao je u ponedjeljak novinarima nizozemski premijer Mark Rutte nakon razgovora s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem. "Francuska i nizozemska vlada ocjenjuju da je važno definirati useljeničku politiku. Morat ćemo surađivati na europskoj razini" u svezi s tim pitanjem, rekao je Rutte. Uoči susreta sa Sarkozyjem, dodao je da je o tome već razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel s kojom se sastao prošlog tjedna."Komisija će u Bruxellesu iznijeti prijedloge o useljavanju, braku, obiteljskom okupljanju. Naša vlada satavljena je tek prije šest tjedana i jako je važno da u europskim zemljama pronađemo saveznike" u svezi s useljeničkim pitanjem, dodao je. Rutte (liberal) je 14. listopada, u prigodi svečanog preuzimanja dužosti njegove vlade, obećao da će smanjiti useljavanje. Nizozemska vlada je manjinska koalicija desnog centra a podupire ju protuislamska stranka PVV Geerta Wildersa.
STRASBOURG - Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, turski zastupnik Mevlut Cavusoglu rekao je u ponedjeljak da je zabrinut zbog potpore Švicaraca automatskom izgonu stranaca osuđenih za teška kaznena djela. "Potpora koju je švicarski narod jučer dao inicijativi Švicarske narodne stranke (SVP) po kojoj će se stranci osuđeni za teška kaznena djela automatski protjerati iz zemlje zabrinjava Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe i kosi se s vrijednostima za koje se ona zauzima", ističe Cavusoglu u priopćenju. Godinu dana nakon zabrane minareta, švicarski birači su u nedjelju s gotovo 53 posto glasova potvrdili novi prijedlog SVP-a o automatskom izgonu stranaca koji počine kazneno djelo. Švicarska je članica Vijeća Europe od 1963. Ta organizacija okuplja 47 zemalja.
TOKIO - Japanski ministar vanjskih poslova Seiji Maehara rekao je u ponedjeljak da je održavanje šesterostranih pregovora sa Sjevernom Korejom "neprihvatljivo" ako Pyongyang ne učini ustupke, izvijestio je list Wall Street Journal. "Neprihvatljivo nam je da održimo šesterostrane pregovore samo zato što je Sjeverna Koreja podivljala", prenio je list izjavu Maehare iz jednog intervjua. "Prvo moramo vidjeti neki oblik iskrenog napora Sjeverne Koreje u vezi s njezinim programom obogaćivanja urana i posljednjim incidentom", rekao je. U nedjelju je Kina predložila da se početkom prosinca održe hitne konzultacije zemalja koje sudjeluju u pregovorima šestorice o sjevernokorejskom nuklearnom programu (obje Koreje, SAD, Japan, Rusija i Kina), dok vlada visoka napetost na korejskom poluotoku.
TEHERAN - Iran je prihvatio predloženi datum održavanja razgovora s velikim silama, rekao je u ponedjeljak iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad. Šest sila se nada da će razgovori biti usredotočeni na sporan iranski nuklearni program ali je Teheran prije odbio pregovarati o obogaćivanju uranija. "Predložena su dva datuma, oni su prihvatili jedan od tih i mi s tim nemamo problema", rekao je Ahmadinedžad na konferenciji za tisak i dodao da se o mjestu održavanja razgovora još uvijek raspravlja. Ruska novinska agencija Ria Novosti prenijela je izjavu iranskog veleposlanika u Rusiji da će se razgovori održati 5. prosinca u Ženevi. Iran je ranije predložio Istanbul kao mjesto za razgovore kojem bi bio skloniji.
VARŠAVA - Obitelji poljskih časnika ubijenih 1940. godine u Katynu nikad nisu i neće zatražiti financijsku odštetu od Rusije, rekla je u ponedjeljak potpredsjednica Saveza obitelji Katyna Krystyna Brydowska. U petak je donji dom ruskog parlamenta (Duma) priznao da je pokolj tisuća poljskih časnika, počinjen 1940. u Katynu, naredio tadašnji sovjetski vođa Josif V. Staljin. To je prvo tako jasno službeno priznanje odgovornosti zločina što ga je počinio sovjetski režim. "Ne očekujemo da Rusija isplati odštetu. Nema cijene za smrt supruga, oca, brata", rekla je Brydowska (74), kojoj je otac među žrtvama Staljinove naredbe. Od 22.000 vojnika nestalih 1940. još je nepoznata sudbina njih nekoliko tisuća.