ZAGREB/ISTANBUL - Ako se dio investicijskih projekata hrvatske vlade pokrene, Hrvatska bi u idućoj godini mogla imati rast i veći od predviđenih 1,5 posto BDP-a, rekla je premijerka Jadranka Kosor u subotu u Istanbulu nakon sastanka s turskim gospodarstvenicima. Turskim gospodarstvenicima predstavljen je vladin program gospodarskog oporavka i, "što je najvažnije, 30 velikih investicijskih projekata", rekla je Kosor koja boravi u dvodnevnom posjetu Turskoj. "Znate da smo za iduću godinu predvidjeli rast 1,5 posto BDP-a, ali mi mislimo," ako se jedan veći dio tih projekata pokrene, da možemo očekivati i više", rekla je premijerka. Turski su poslovni ljudi zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku, od turizma i energetike do infrastrukturnih projekata, rekla je i ocijenila da je subotnji sastanak "jako dobar uvod u veliki hrvatsko-turski gospodarski forum koji će se sredinom sljedećeg mjeseca održati ovdje". Među 30 projekata za koje je Kosor rekla da su vrlo konkretni je i projekt vezan za izgradnju zračne luke Zagreb.
MOSTAR - Na području Hercegovine vodostaj nekoliko rijeka je u porastu i prijeti naseljima dok su blokirane i pojedine prometnice, izvijestili su u subotu iz Civilne zaštite u Mostaru. Obustavljen je promet na cestovnom pravcu između mostarskih naselja Bune i Blagaja zbog izlijevanja rijeke Bune, izvijestili su iz mostarskog centra civilne zaštite. U posljednja 24 sata vodostaj rijeke Bune je u porastu za desetak centimetara u odnosu na petak. Buna je poplavila i poljoprivredne površine u južnom dijelu Mostara i prijeti obiteljskim kućama. Na području Čapljine vodostaj rijeka Neretve, Bregave, Trebižata i Krupe je u blagom je porastu. U mjestu Nerezima u čapljinskoj općini zbog porasta vodostaja Bregave i podzemnih voda još je poplavljeno više obiteljskih kuća.
SEUL - Sjeverna Koreja izrazila je žaljenje zbog civilnih žrtava koje su stradale u granatiranju južnokorejskog otoka, ali je krivnju za to prebacila na vojsku Južne Koreje optužujući je da je izazvala incident i da je civile iskoristila kao ljudski štit. "Ako je to istina, onda je to vrijedno žaljenja, ali neprijatelj je odgovoran za incident jer je razmjestio civile oko topničkih položaja... prije nego što je počeo provokaciju", prenijela je službena agencija KCNA. U granatiranju južnokorejskog otoka Yeonpyeongu poginula su dva vojnika i dva civila, a ranjeno je 18 osoba, među kojima i tri civila, a nanesena je i velika materijalna šteta.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. pozvao je u subotu na ustrajnost u nuklearnom razoružanju tijekom primanja vjerodajnica novog japanskog veleposlanika u Vatikanu Hidekaze Yamaguchija. "Tragedija Hirošime i Nagasakija podsjeća nas na potrebu ustrajnosti u naporima neširenja nuklearnog oružja i razoružanja", ocijenio je Benedikt XVI. "Uspomena na tu tužnu epizodu ljudske povijesti postaje sve bolnija kako umiru oni koji su bili svjedoci tog užasa", rekao je Papa i naglasio da je atomsko oružje i dalje "najveća briga jer njegovo posjedovanje i opasnosti koje donosi stvaraju napetosti i nepovjerenje u velikom broju dijelova svijeta". Papa je predložio da se "dio iznosa namijenjenog za oružje preusmjeri na planove socijalnog i gospodarskog razvoja, obrazovanja i zdravstva" te pohvalio Japan koji snažno financira političku suradnju i pomoć zemljama u razvoju.
RIM - Predsjednik talijanske vlade desnog centra Silvio Berlusconi pozvao je u subotu pristaše da se 11. i 12. prosinca okupe u velikom broju kako bi pružili potporu vladi uoči glasovanja parlamenta o povjerenju vladi. U videoporuci pozvao je na "učinkovitu mobilizaciju i djelovanje" kako bi se tih dana organizirali veliki skupovi i prikupljanje potpisa za potporu vladi. Ne imenujući izrijekom svog bivšeg saveznika koji se prometnuo u njegova protivnika, Gianfranca Finija, Berlusconi je osudio one koji su uzrokovali "nerazumnu i neodgovornu političku krizu" koja "paralizira javni život". Fini, koji je rekao da ga je Berlusconi otjerao, u srpnju je izišao iz stranke Narod slobode koju su zajedno osnovali i prije 15 dana je povukao svoje partnere iz vlade. U takvim okolnostima Berlusconijeva vlada mora se 14. prosinca sučeliti s glasovanjima o povjerenju u senatu i u zastupničkom domu.
PAMPLONA - Baskijski separatisti u subotu su objavili da stvaraju novu političku stranku koja će, tvrde, odbaciti svaki oblik nasilja. Objavljeno je to šest mjeseci prije lokalnih izbora, na sastanku tri stotine predstavnika tzv. Patriotske ljevice u Pamploni. Cilj te stranke koja još nema ime i tek je treba registrirati, je stvaranje nezavisne socijalističke baskijske države. "Nasilju nema mjesta u strategiji toga novog političkog projekta", kaže Rufi Etxeberria, jedan od vodećih članova separatističke stranke Batasune. Godine 2003., Batasuna je zabranjena pošto su je španjolske vlasti optužile da djeluje kao političko krilo separatističke paravojne skupine ETA-e, što Batasuna opovrgava. Budući da se približavaju izbori, vlada i konzervativna oporba u petak su se dogovorile da promijene zakon o strankama kako bi pristalicama ETA-e otežali dobivanje političkih funkcija. Novi amandman omogućit će da se simpatizerima ETA-e ukine mandat čak i ako su ga na izborima stekli.
TEHERAN - Libanonski premijer Saad Hariri krenuo je u subotu u povijesni službeni posjet Iranu u sklopu normalizacije odnosa dviju zemalja i u vrijeme jakih političkih napetosti u Libanonu. Hariri će se susresti s iranskim predsjednikom Mahmudom Ahmadinedžadom kojega su prije mjesec dana u Libanonu pobornici šijitskog pokreta Hezbolaha dočekali kao junaka. Posjet se odvija usred političke krize u Libanonu zbog sukoba Haririja i Hezbolaha oko UN-ovog Specijalnog suda za Libanon i istrage o ubojstvu bivšeg premijera Rafilka Haririja 2005. Hezbolah odbacuje svaku upletenost u ubojstvo, no Specijalni sud bi baš njegove članove mogao optužiti što bi moglo izazvati nasilje i pad Haririjeve vlade. Libanonski ministarski izvor rekao je da je posjet važan jer će Iran "pokušati približiti stajališta Hezbolaha i Saada Haririja, a Hariri će zauzvrat podržati razvoj nuklearnih aktivnosti u civilne i miroljubive svrhe u Iranu".
JERUZALEM - Njemački predsjednik Christian Wulff doputovao je u subotu navečer u prvi službeni posjet Izraelu u pratnji svoje 17-godišnje kćeri Annalene Wulff te drugih mladih ljudi kako bi naglasio njemačku predanost poučavanju mladeži o zlu holokausta, a tijekom višednevna boravka posjetit će i palestinska područja. Njemačka danas održava odlične odnose s Izraelom i jedna je od najbližih izraelskih saveznica u Europi. Wullf (51), je peti po redu njemački predsjednik koji je posjetio Izrael, no prvi koji je rođen poslije Drugog svjetskog rata. Program službenog posjeta ne predviđa obraćanje izraelskom parlamentu gdje je prije pet godina Wullfov prethodnik Horst Koehler održao povijesni govor. Wulffa će primiti izraelski predsjednik Shimon Peres, a zatim će zajedno s kćeri posjetiti Yad Vashem, memorijalni centar u spomen žrtvama holokausta. Osim s premijerom Benjaminom Netanyahuom i preživjelim žrtvama holokausta Wull će razgovarati s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom i posjetiti palesinska područja.