ZAGREB
Hrvatski sabor današnje će zasjedanje početi raspravom o zakonskom prijedlogu o potvrđivanju Singapurskog ugovora o pravu žiga, najavio je sinoć potpredsjednik Sabora Josip Friščić. Rekao je i da će nakon rasprave, oko 12 sati, saborski zastupnici uobičajeno glasovati o ranije raspravljenim točkama. Singapurski ugovor o pravu žiga Hrvatska je potpisala s još 42 države kako bi se osigurao pojednostavljen i ujednačen postupak za registraciju žigova. Na web stranici Hrvatskog sabora najavljeno je kako će saborski zastupnici simbolično obilježiti početak konferencije UN-a o klimatskim promjenama, koja se održava od 29. studenoga do 10. prosinca u meksičkom gradu Cancunu. Tako će se, najavljeno je, zastupnici Marijana Petir, Mirela Holy, Damir Kajin, Miljenko Dorić, Sunčana Glavak, Zdenka Čuhnil, Željko Turk i Daniel Mondekar te veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva David Blunt sutra, tijekom prijepodneva, provozati električnim biciklima oko crkve Sv. Marka.
ZAGREB
"Oporba misli svoje, a vladajući svoje i njihovi su zaključci oprečni, no jedan zaključak može biti zajednički, a to je da je rad saborskog povjerenstva (za utvrđivanje činjenica oko privatizacije Ine) bio dostojan i profesionalan", kazao je jučer HDZ-ov zastupnik i član tog povjerenstva Goran Marić. Marić je u pojedinačnoj raspravi o izvješću o radu saborskog povjerenstva o Ini ocijenio da jedni ne mogu biti sveci, a drugi lopovi kako to sugerira oporba te naglasio da se zalaže za neselektivnu borbu protiv kriminala. SDP-ov zastupnik Slavko Linić je izvijestio da se SDP ne može složiti sa zaključcima većine u povjerenstvu te je u ime SDP-a, HNS-HSU-a i IDS-a, predložio da se Vladu zaduži da provede postupak izmjene i dopune ugovora o međusobnim odnosima dioničara, a posebno odredbe koja regulira upravljanje imovinom Ine, a DORH da za 90 dana izvjesti Sabor o mjerama koje je ispitivalo istražno povjerenstvo. Frano Matušić (HDZ) je napomenuo kako još treba razjasniti zašto Ina nije prodavana po tržišnoj vrijednosti, a SDP-ov zastupnik Gordan Maras (SDP) ponovio je da oni "ništa nisu sakrili i ništa nisu slagali" i nemaju se čega plašiti kada je riječ o daljnjim istragama. HNS-ov zastupnik Zlatko Koračević ocijenio je pak da se tijekom rasprave protezala sintagma politikanstva, ali da su unatoč tome, po njegovu mišljenju, u povjerenstvu napravili korak naprijed u rasvjetljavanju privatizacije Ine, a da će posao nastaviti druge nadležne inistitucije. "Tresla se brda, ali nije se rodio miš nego niš", smatra Boro Grubišić (HDSSB) ocjenjujući kako se cijela priča oko Ine jučer u Saboru "jednostavno razvodnila".
ZAGREB
Klub zastupnika zagrebačke organizacije Hrvatske seljačke stranke (HSS) neće podržati gradski proračun za 2011. jer je on bez nade za građane grada Zagreba a njegovi prijedlozi ušteda na prijevozu i vrtićima direktno udaraju socijalno najosjetljivije i najmlađi naraštaj, priopćeno je iz te stranke.U gradskom HSS-u smatraju da je predloženi proračun štetan, odnosno da ruši postojeći standard i kvalitetu života građana te "ponovno pokazuje odsustvo industrijske razvojne politike, nedostatak restrukturiranja industrije i neodgovarajuće gospodarenje gradskim poslovnim prostorima". Na rashodovnoj strani proračuna nema vidljivih ušteda u energiji iako HSS godinama upozorava da su mnoge kotlovnice u predškolskim i školskim objektima dotrajale i energetski nisko učinkovite, ističu zagrebački HSS-ovci. Kada su u pitanju kapitalna ulaganja u HSS-u smatraju da se ulaže u izrade projektne dokumentacije i rješavanje imovinsko pravnih sporova ali da izostaje realizacija projekata. HSS se slaže da se potpore vrhunskom sportu smanje ali traže objašnjene zašto je ta stavka u potpunosti nestala iz proračuna. Traže i objašnjene prihoda od dividenda temeljem udjela grada u dionicama u sveučilišnoj bolnici kao i prihoda od najma skladišnog prostora. HSS traži i objašnjene vidnog povećanja sredstava za zakladu Zajednički put, o čijem dosadašnjem radu nisu ništa čuli. Nepotrebnim u HSS-u smatraju financiranje tjednika Zagreb.hr .
VARAŽDIN
Predsjednik Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata Radimir Čačić rekao je sinoć u Varaždinu na proslavi 20. obljetnice varaždinske Županijske organizacije HNS-a kako očekuje da će na parlamentarnim izborima u toj izbornoj jedinici u koaliciji (SDP-HNS-HSU) osvojiti 80 posto glasova birača. "Mi ćemo biti točka osovine nove hrvatske vlade koja će imati samo jedan cilj – snažan rast gospodarstva", rekao je Čačić. Za gospodarski oporavak, rekao je, potrebne su četiri poluge, a to su: energija, infrastruktura, turizam i okoliš, zajedno s vodnim gospodarstvom i poljoprivrednom proizvodnjom. "To su prostori atraktivni za ulaganja koja će u sljedeće četiri godine donijeti 15 milijarda eura, što je tri puta više investicijskih ulaganja nego što Hrvatska ima sada", istaknuo je Čačić. Dodao je kako to znači nova radna mjesta, gospodarski rast i novostvorenu vrijednost koja se može ulagati u strateške hrvatske interese, a to su znanje, istraživanje i znanost. "Problem ove zemlje je što je vlast korumpirana i što ne postoji mehanizam kontrole, a to je neovisno sudstvo. Hrvatska mora izaći iz laži i privida", rekao je Čačić. Predsjednik varaždinske Županijske organizacije HNS-a Milorad Batinić rekao je da je HNS stranka budućnosti jer će njezin utjecaj jačati kako Hrvatska bude napredovala prema Europskoj uniji i kako bude jačala građanska inicijativa.
ZAGREB
Svečanim koncertom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog Simfonijski orkestar HRT-a proslavio je sinoć 80. obljetnicu (1930.-2010.). Slavljeničkim koncertom ravnao je počesni šef dirigent orkestra Pavle Dešpalj, a praizvedena je kantata za bariton, zbor i orkestar "Himna suncu" hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula. Kantatu je Papandopulo skladao 1987. u svojoj kući u Tribunju, i to na stihove pjesnika Luke Paljetka. Skladba je trebala biti praizvedena na Dubrovačkim ljetnim igrama, ali je na susret s publikom morala čekati više od dvadeset godina. Uz Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a na praizvebi je nastupio i bariton Robert Kolar, angažiran u riječkome HNK Ivana pl. Zajca. U drugom dijelu rođendanskog koncerta izvedena je Treća Beethovenova simfonija "Eroica". U proteklih 80 godina simfoničari su održali 4000 koncerata s 400 vokalnih i instrumentalnih solista. S uglednim hrvatskim orkestrom surađivalo je stotinjak dirigenata, a orkestar je praizveo 250 skladbi domaćih i stranih skladatelja. U stanci koncerta otvorena je izložba koncertnih plakata Borisa Bućana, djela vrhunskoga grafičkog dizajna koja je za izložbu odabrao Zvonko Maković. Uz 80. obljetnicu tiskana je monografija i dvostruki kompakt CD. Na početku večeri prikazan je kraći film o 80 godina djelovanja orkestra.
ZAGREB
Festival slavenskih kultura koji se održava od 25. do 27. studenoga otvoren je sinoć na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Festival je otvorio dekan Filozofskoga fakulteta Damir Boras, koji je istaknuo kako je Festival druženje, ali i razmjena znanja. „Slavenskim i panslavenskim idejama Filozofski fakultet dat će potporu“, rekao je dodavši kako se nada da će Festival slijedeće godine snažnije poduprijeti i Ministarstvo kulture. Na otvaranju je također istaknuto kako će se na festivalskim skupovima tijekom ovih dana raspravljati o položaju i mjestu slavistike i slavenskih naroda u Europskoj uniji i izvan nje. Na okruglom stolu koji će se sutra održati na Filozofskom fakultetu, uz ino, govorit će se o slavističkom duhu u Europskoj uniji, istraživanju balkanološke kulture, jedinstvenim obilježjima slavenskoga svijeta te jeziku i južnoslavenskom identitetu. Na Festivalu slavenskih kultura sudjeluju stručnjaci iz Makedonije, Madžarske, Italije, Češke i Bugarske.