ZAGREB
Hrvatska Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila konačni prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe kojima se smanjuju iznosi koje pojedinci ili pravne osobe mogu donirati pojedinim kandidatima ili strankama. Tako je najviši dopušteni iznos koji fizička osoba može donirati smanjen na 30 tisuća kuna, dok je sadašnja granica 90 tisuća, a u zakonskom prijedlogu za prvo čitanje bilo je predloženo 50 tisuća. Maksimalan iznos koji tvrtke, odnosno pravne osobe mogu donirati jednoj političkoj stranci te kandidatu na predsjedničkim izborima smanjuje se s do sada predviđenih milijun kuna na iznos od 200 tisuća kuna. Smanjuju se iznosi i koje pravne osobe mogu donirati na izborima za Sabor i za članove u Europski parlament i sada se predlaže da to može biti maksimalno do 100 tisuća kuna, a najviše do 30 tisuća kuna za izbore na lokalnoj i regionalnoj razini. Ministar uprave Davorin Mlakar napominje kako je zakon rađen u konzultacijama s Europskom komisijom te da su limiti koji se mogu donirati smanjeni u odnosu na prvo čitanje i sada su sukladni europskoj uvriježenoj praksi. Zakon, ističe, utvrđuje i limite vezane za ukupan iznos troškova promidžbe. Taj je limit za kandidate na predsjedničkim izborima 8 milijuna kuna, limit za kandidata i kandidacijske liste na izborima za Sabor i Europski parlament je 1,5 milijuna kuna po izbornoj jedinici. Ukupni troškovi izborne promidžbe na lokalnim izborima vezuje se uz broj stanovnika.
ZAGREB
Na pitanje tko je štitio hrvatske interese u privatizaciji odnosno prodaji Ininih dionica MOL-u zastupnici vladajući i oporbe danas su u saborskoj raspravi opet imali različite odgovore, kao i u saborskom istražnom povjerenstvu za privatizaciju Ine o čemu je izvješće podnijela predsjednica povjerenstva Dragica Zgrebec. Zgrebec je uvodno rekla kako su 10 zaključaka šestomjesečnog rada povjerenstva predložili članovi povjerenstva vladajuće većine, dok oporbeni imaju izdvojeno mišljenje. "Svi daljni postupci zacementirani su prvim ugovorom iz 2003. u kojem su MOL-u data neprimjerena upravljačka prava", kazala je HDZ-ova zastupnica Ana Lovrin, a SDP-ov Gordan Maras uzvratio joj je da je HDZ-ova Vlada ta koja je potpisala da MOL može prodati komapaniju kada želi. Lovrin je najavila da će HDZ podržati zaključke povjerenstva jer, kako navodi, nakon uvida u dokumentaciju i saslušanja svjedoka daju točnu i istitinu sliku o privatizaciji Ine. Prva privatizacija Ine nije bila provedena na transparentan način, a bila je i štetna, rekla je i dodala da je MOL, iako se radilo o prodaji (25 posto plus jedne dionice), postao strateški partner bez i jedne plaćene kune. "Još uvijek ne znamo da li su upravljačka prava dodatno plaćena i gdje su ti novci, pa proizlazi da je 2003. bilo pogodovanja MOL-u", ocijenila je Lovrin. Gordan Maras je pak rekao da su svi postupci bili javni, no, dodao je, "činjenice ne vrijede, nego vrijedi ono što paše HDZ-u". "Dopustili ste MOL-u da upravlja kompanijom sa samo dva posto upravljačkih prava više i da se s njom ponaša kao da je njegova", kazao je Maras.
ZAGREB
Otvarajući dvodnevni 11. međunarodni simpozij o gospodarenju otpadom, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izjavio je da su u Zagrebu u desetak godina s tim u vezi učinili više nego u posljednjih 100 godina. Nakon uspješno provedene sanacije odlagališta otpada na Jakuševcu, koja je, kako je ocijenio Bandić, završila jednu trećinu prije roka i za trećinu manje novca, napravljen je najveći ekološki projekt - mehanički i biološki dio pročišćivača otpadnih voda. "Mi smo sada pred odlukom - do 2018. moramo sanirani Jakuševec zatvoriti i do tada riješiti definitivno termičku obradu otpada na lokaciji pored pročišćivača otpadnih voda, gdje bi trebala niknuti moderna spalionica, ali za to trebamo postići konsenzus građana, gradske uprave i struke", rekao je novinarima Bandić. U ime vlade i premijerke te ministrice zaštite okoliša, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Nikola Ružinski istaknuo je kako poglavlje vezano uz zaštitu okoliša nije zatvoreno, ali je sve zakonodavstvo Europske unije (EU) preneseno u hrvatsko zakonodavstvo i primjenjuju se visoki standardi. Federalni ministar okoliša i turizma BiH Nevenko Herceg istaknuo je kako Hrvatska može biti i jest predvodnik, "lokomotiva" i vođa u zaštiti okoliša i gospodarenja otpadom za cijelu regiju.
ZAGREB
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić večeras je u razgovoru za Dnevnik Nove TV izjavio kako mu je "nekoliko grupa" predložilo da se kandidira za gradonačelnika Zagreba i napomenuo kako "u politici ništa nije isključeno". Na pitanje ima li planova za povratak u aktivnu politiku u smislu angažiranja na izborima, Mesić je odgovorio kako je s odlaskom u mirovinu rekao da se ne želi više baviti dnevno-političkim pitanjima, ali, nastavio je: "Ako me već pitate, došlo je nekoliko grupa k meni s prijedlogom da se aktiviram, ali samo na jednom pitanju, a to je za mjesto gradonačelnika grada Zagreba." "Pošto sam ja bio i gradonačelnik, ali bio sam i predsjednik parlamenta i predsjednik Republike i predsjednik Jugoslavije, valjda računaju da je i to moguće", kazao je uz smijeh bivši predsjednik. Dodao je da bi, ako se na to odluči, morao obaviti "malo veće konzultacije". Na pitanje "u svakom slučaju, nije isključeno?", Mesić je odgovorio: "Pa ništa u politici nije isključeno." Vezano uz borbu protiv korupcije Mesić je rekao da je vlada Jadranke Kosor učinila mnogo, da je "stvorila prostor" te da institucije rade. "U sadašnjim aferama nema političkih igara. Ja se usudim tvrditi da institucije rade svoj posao i vjerujem da će ga napraviti do kraja", zaključio je Mesić.
ZAGREB
Bivši glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak rekao je danas kako stranka nije dobila nikakav novac prilikom povrata proizvođaču skupocijenog BMW-a, već je morala platiti odštetu za njegovo korištenje od 84 tisuće eura i potvrdio da se za to pitanje interesira USKOK. "Taj je auto plaćen kada je vraćen natrag", rekao je Jarnjak novinarima u Saboru koje je zanimalo na koji je način stranka platila skupi BMW i koliki je novac dobila nakon povrata automobila proizvođaču. Ivan Jarnjak, koji je bio glavni tajnik HDZ-a kada je kupovan sporni automobil, rekao je kako plaćanje nije obavljeno prilikom preuzimanja, već prilikom povrata. Na računu BMW-a, kada je stigao u stranku, pisalo je "plaćen prema dogovoru", odnosno da će plaćanje uslijediti kada za to dođe vrijeme. To se dogodilo prilikom povrata BMW-a proizvođaču, kada je stranka, po Jarnjakovim riječima, na račun odštete morala platiti 84 tisuće eura. U obračun je tada uračunat povrat novog BMW-a, ali i jednog starog koji je stranka od prije posjedovala. "Još smo morali doplatiti 84 tisuća eura, na račun odštete za korištenje, budući da se radilo o skupocijenom autu", dodao je. Istaknuo je i kako sve to piše u reviziji, da je sve provedeno transparentno i sa službenih računa. Opovrgnuo je i postojanje crnih stranačkih fondova, rekavši da on "takvo što nije imao". Odbio je i bilo kakvo daljnje komentiranje nabave BMW-a rekavši da se za to pitanje interesira USKOK, čije predmete nikada ne komentira.
ZAGREB
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenoga, Ujedinjeni narodi (UN) u Hrvatskoj pokrenuli su novi program za podršku naporima Hrvatske u borbi protiv nasilja u obitelji, a za inicijalnu potporu UN je namijenio 50.000 dolara, najavljeno je na današnjem okruglom stolu, koji je organizirala ta organizacija u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i i međugeneracijske solidarnosti. "Naše istraživanje pokazuje da nasilje u obitelji pogađa čak svaku treću obitelj u Hrvatskoj, kao i to da 40 posto hrvatskih građana poznaje najmanje jednu žrtvu nasilja u obitelji", rekla je koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton na okruglom stolu "Obiteljsko nasilje u RH: Međunarodna iskustva i nove inicijative u Hrvatskoj". Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić je rekao da se dovršava nova Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji, a državni tajnik Stjepan Adanić je izvijestio da je više od 2,5 milijuna kuna dodijeljeno ove godine za 10 skloništa i savjetovališta za žene i žrtve obiteljskog nasilja u devet hrvatskih županija. "Ključni element smanjenja nasilja nad ženama jest uključivanje muškaraca u promicanje nenasilnih stavova", istaknula je australska veleposlanica u Hrvatskoj Beverly Mercer.
ZAGREB
Projekt "Jednaki u različitosti - mladi u akciji", koji će se provoditi u trima osnovnim školama kako bi učenici sedmih razreda upoznali izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom radi izjednačivanja mogućnosti, predstavili su danas na konferenciji za novinare predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) Zorislav Bobuš i zamjenik britanskog veleposlanika u Hrvatskoj Chris Hodge. Na konferenciji su bili i u projekt se uključili i predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO) Ratko Kovačić te hrvatska paraolimpijka Ana Sršen. Projekt, za koji je rečeno da je jedinstven u Hrvatskoj, provode SOIH i britansko veleposlanstvo, a pod pokroviteljstvom premijerke Jadranke Kosor, počinje sutra kao interaktivna radionica u nekoliko osnovnih škola. Učenici će s povezom na očima i štapom prelaziti zapreke, u invalidskim kolicima obilaziti zapreke i naučiti poruku projekta "Jadnaki u različitosti - mladi u akciji" na znakovnom jeziku, rekao je predsjednik SOIH-a Bobuš. Istaknuo je da je svrha projekta "rušenje barijera u glavama mladih", jer biti različit ne znači biti manje sposoban. Sve će se to provesti sa svjetski uspješnim paraolimpijcima koji su, iako različiti, izjednačili svoje mogućnosti i postigli zavidne rezultate.
ZAGREB
U povodu godišnjice Anine smrti 26. studenoga 2006. godine, iz Zaklade, koju danas vode njezina majka Marija i sestra Gordana Leto, poručuju kako je ta udruga svojim radom značajno pridonijela edukaciji javnosti o hematološkim bolestima. Osim što je povećan broj uzoraka krvi u Registru, Zaklada želi pomoći oboljelima od hematoloških bolesti i u razvoju novih programa i metoda liječenja. Podsjećaju kako je Zaklada inicirala i osnivanje javne Banke krvi iz pupkovine, 28. ožujka 2007. godine na dan Aninog rođendana. "Zapravo mi je teško sročiti što Vas točno želim zamoliti, znam, rekla sam na početku 10 minuta, ali nisam bila sasvim iskrena. Nemojte zamjeriti, nije mi lako. Sve moje želje zapravo stanu u dvije riječi - ŽELIM ŽIVOT...“, napisala je Ana Rukavina Erceg u svom vapaju za pomoć koji je obišao cijelu Hrvatsku. Ana Rukavina je sredinom 2005. saznala da boluje od leukemije, no unatoč opakoj bolesti, optimizam i želja za životom nisu je napuštali. Preminula je prerano, u dvadesetdevetoj godini, a pismom Želim život Ana je ganula cijelu Hrvatsku.
SPLIT
Prvi dan 3. kongresa hrvatskih arhitekata, koji je počeo u Splitu, potpisana je izjava kojom se potiče nastavak donošenja dokumenta o arhitektonskoj politici u Hrvatskoj. Izjavu su potpisali ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić, predsjednik Hrvatske komore arhitekata Tomislav Ćurković, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Hrvoje Hrabak i predsjednik Savjeta za prostorno uređenje RH Stjepo Butijer. Ministrica Dropulić je na konferenciji za novinare, nakon potpisivanja izjave, istaknula kako je to prvi put da se popiše izjava kojom se želi zajednički unaprijediti projektiranje i arhitektura u Hrvatskoj. „Nužna je suradnja Hrvatske komore arhitekata, Udruženja hrvatskih arhitekata i investitora, koja je do sada bila nedovoljna“, kazala je ministrica. Na novinarski upit je li u Hrvatskoj najveći problem bespravna izgradnja, ministrica Matulović-Dropulić je odgovorila kako „ne možemo reći da je nelegalna gradnja jedini problem“, dodavši kako se u Hrvatskoj „dugo godina nisu radili prostorni planovi“ koji su temelj svega. Na upit što se može učiniti za prevladavanje bespravne izgradnje u Splitu, ministrica je rekla kako se njezino ministarstvo dogovorilo sa splitskim gradskim vlastima da te gradska vlast izradi sanacijske projekte.„Mi ne možemo gradu Splitu narediti da izradi sanacijski projekt, nego jedino možemo početi rušiti, a to nije lako“, kazala je ministrica. Zbog prometnica, infrastrukture te opće potrebe za vrtićima i školama nešto će se morati srušiti - neće biti drugog izlaza, dodala je.
ZAGREB/DUBROVNIK
Na Pelješcu, Korčuli i Lastovu nastavljeno je čišćenje uvala od otpada, koje je prije nekoliko dana nanijelo more zbog jakog juga, priopćeno je popodne iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Čišćenje uvale Zaglavak na Pelješcu danas obnavljaju ronioci kluba „S - 57“ iz Trstenika, kluba „Bofor“ iz Vignja i kluba „Neretva“ iz Mostara (BiH), smeće prikuplja i brodica tvrtke CIAN, a ronioci su sakupili oko 100 vreća smeća. Kako vjetar ne bi odnio smeće, branom je pregrađena uvala Zamali, a uvala Prapratno također će biti skoro očišćen. Brodica Lučke kapetanije Dubrovnik - Ispostave Lastovo isplovila je oko otoka s djelatnicima Parka prirode Lastovsko otočje, no nije zamijećeno neuobičajeno onečišćenje smećem.
VUKOVAR
Trajekt "Golubica", za čiju je nabavu Kraljevina Nizozemsla izdvojila oko milijun eura, počet će ploviti Dunavom između Vukovara i vojvođanske općine Bača 1. prosinca, priopćio je ured vukovarskoga gradonačelnika Željka Sabe. Riječni trajekt ima 55 tona, a do Vukovara je Rajnom, Majnom i Dunavom stigao početkom listopada. Prvi puta zaplovio je Dunavom, 4. studenoga, kada je iz Bača u Vukovar dovezao srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, koji je bio u posjetu Vukovaru i Paulinu Dvoru. Dvije obale na Dunavu povezivat će tri puta na dan, s polascima iz Vukovara u 9, 12 i 15 sati. Cijena će za putnike biti sedam kuna, za bicikl deset kuna, 15 kuna za motor i 20 kuna za automobil. Promet Dunavom između Vukovara i Bača prekinut je u Domovinskom ratu, a ponovno je uspostavljen 2007. godine, od kada je do nabave "Golubice" privremeno plovila skela. U povodu otvorenja redovite trajekte veze između Vukovara i Bača, vukovarski gradonačelnik primio je predstavnike Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske dok su nizozemski stručnjaci bili na tehničkom pregledu trajekta, navodi se iz ureda vukovarskoga gradonačelnika. Vukovarske vlasti trajekt su dale na upravljanje gradskoj tvrtki "Komunalac".
ZAGREB
Protiv petorice uhićenih zbog sumnje da su 1991. i 1992. zlostavljali ratne zarobljenike u logoru u Kerestincu zagrebački Županijski sud poslijepodne je pokrenuo istragu te im je odredio jednomjesečni pritvor. Istražna sutkinja Jadranka Mandušić prihvatila je prijedlog državnog odvjetništva te je Stjepana Klarića, Dražena Pavlovića, Viktora Ivančina, Željka Živeca i Gorana Štrukelja odlučila pritvoriti na mjesec dana. Kao razlog za pritvaranje, sutkinja je navela posebno teške okolnosti zločina koji im se stavlja na teret, no odbila je sumnju državnog odvjetništva da bi osumnjičeni na slobodi mogli utjecati na svjedoke koje bi tijekom istrage trebalo ispitati. Klarić, Pavlović, Ivančin, Živec i Štrukelj i prošlu su noć proveli u Remetincu, gdje ih je "smjestio" dežurni istražni sudac pred kojim su se, kao i na policiji, branili šutnjom. Pokretanje istrage državno odvjetništvo zatražilo je zbog sumnje da su uhićeni od studenoga 1991. do lipnja 1992. u "Konačištu ratnih zarobljenika", koje je najprije bilo u Zagrebu, a zatim u Kerestincu, psihički i fizički zlostavljali ratne zarobljenike. Osim petorice pod istragom, u zlostavljanjima su sudjelovali još neki zasad nepoznati pripadnici osiguranja "Konačišta ratnih zarobljenika", tvrdi državno odvjetništvo. Klarića i Pavlovića, osim kao neposredne počinitelje, tereti se zato što su zločine propustili spriječiti, čime su prekršili ratne i humanitarne propise međunarodnog prava.
SPLIT
U splitskome zatvoru Bilicama danas je u nerazjašnjenim okolnostima umro 26-godišnjak, kojeg se sumnjičilo za sudjelovanje u krijumčarenju marihuane, potvrđeno je na Županijskom sudu u Splitu. Mladić je bio u pritvoru splitskoga zatvora Bilica od kraja ljeta 2008. godine zbog sumnje da je umiješan u krijumčarenje marihuane, a taj je predmet pod ovlašću USKOK-a", izjavio je za Hinu glasnogovornik Županijskoga suda u Splitu Neven Cambi. Pritvorenik je umro u zatvoru u još nerazjašnjenim okolnostima i još se ne zna uzrok njegove smrti, a istražni sudac Slavko Lozina naredio je obdukciju, rekao je Cambi.