LISABON - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović najavio je u subotu na summitu NATO-a u Lisabonu da će Hrvatska proširiti svoju ulogu u obuci lokalnih snaga sigurnosti, te da će se kontigent njezinih pripadnika u toj zemlji povećati s postojećih 320 na 350. Afganistan je test svjetske demokracije i spremnosti da se pomogne jednom narodu koji se bori za demokraciju i slobodu, a protiv ekstremizma, ali je jasan koncept u kojem međunarodna zajednica želi što prije, u skladu s mogućnostima, odgovornost za sigurnost i razvoj demokracije prepustiti lokalnoj vladi, rekao je Josipović. "To se neće dogoditi sutra, ali će se aktivnosti sve više usmjeravati na ono što je upravo Hrvatska najbolje radila, a to je obuka lokalnih snaga sigurnosti", rekao je Josipović na konferenciji za novinare nakon što je sudjelovao u radu sastanka o Afganistanu. Na sastanku su sudjelovali predsjednici država i vlada 28 zemalja članica NATO-a, ali i 20 drugih zemalja koje imaju vojnike u Afganistanu, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, afganistanski predsjednik Hamid Karzai, te predstavnici Japana, Svjetske banke i drugih organizacija. Glavni tajnik Saveza Anders Fogh Rasmussen rekao je na tiskovnoj konferenciji da je cilj NATO-a postupna predaja odgovornosti afganistanskim snagama sigurnosti za sigurnost svoje zemlje do 2014. godine, do kada bi snage ISAF-a trebale prestati sudjelovati u borbenim aktivnostima u njoj. NATO je obećao svoju podršku afganistanskom predsjedniku Hamidu Karzaiju i nakon tranzicije, i to prvenstveno pružanjem daljnje obuke i potpore afganistanskim snagama te jačanjem ekonomskog i administrativnog razvoja. Hrvatska, po riječima svojeg predsjednika, dobija novu, vodeću ulogu u dijelu instruktivnog procesa u Afganistanu. "Upravo ovih dana u saborsku proceduru upućuje se prijedlog odluke da se hrvatske snage u Afganistanu okvirno povećaju s dosadašnjih 320 na ukupno 350 članova. To je za Hrvatsku nova obveza, ali i novo priznanje, prilika za afirmaciju. Angažmanom u Afganistanu Hrvatska dobija priliku afirmirati svoje kadrove i proširiti suradnju, pa i onu gospodarsku i to je dobro", istaknuo je Josipović, dodavši kako je tijekom dana u formatu A5 (Adriatic 5 - Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Makedonija) s čelnicima tih zemalja razgovarao o tome da se Hrvatskoj u toj misiji pridruže i njihove snage, odnosno da se pokuša uspostaviti zajednički instruktorski tim za obuku.
LISABON - Sjedinjene se Države u subotu nisu obvezale da će završiti svoje borbeno djelovanje u Afganistanu, kao što planiraju ostale članice NATO Saveza. "Mi smo Sjedinjene Države. Mi želimo donijeti vlastitu odluku, temeljenu na našoj procjeni situacije", rekao je novinarima neimenovani američki dužnosnik na sastanku na vrhu NATO-a. Nevoljkost SAD-a da prihvati plan NATO-a o rasporedu povlačenja i prekidu borbenih djelovanja u Afganistanu, odraz je unutarnjih političkih pritisaka s kojima je suočen predsjednik Barack Obama. Republikanci, naime, smatraju da bilo kakav datum povlačenja, makar i okviran, samo potiče i ohrabruje talibane. Drugi američki dužnosnik kazao je Sjedinjene Države još nisu donijele takvu konačnu odluku. "Pitanje izmjene borbene misije neovisna je nacionalna odluka koju će donijeti svih 28 država NATO-a. U slučaju Sjedinjenih Država mi tu odluku jednostavno još nismo donijeli", rekao je. Ranije je glavni tajnik NATO-a Andres Fogh Rasmussen na konferenciji za tisak rekao da je cilj NATO-a odgovornost za sigurnosno stanje u zemlji postupno prepustiti afganistanskim snagama između 2011. i 2014., te da strane snage u okviru ISAF-a prestanu sudjelovati u borbenim operacijama do isteka 2014. godine.
ZAGREB - Australski Savezni sud odlučio je da je Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega Hrvatska sumnjiči za ratni zločin i traži od Australije njegovo izručenje, nije protuzakonito u zatvoru, piše u subotu australski list The Australian. Budući da je Visoki sud već odobrio njegovo izručenje, njegov pritvor nije protuzakonit, presudio je u petak Savezni sud. Sudac Richard Edmonds odbacio je Vasiljkovićev zahtjev da bude odmah oslobođen rekavši kako on predstavlja "zloporabu procesa" budući je Visoki sud odobrio njegovo izručenje Hrvatskoj prije osam mjeseci. Vasiljković (55), poznat i kao Daniel Sneddon i kapetan Dragan, podnio je zahtjev Saveznom sudu za oslobađanjem tvrdeći kako ga Hrvatska želi procesuirati za zločine po kaznenom zakonodavstvu koje nije postojalo kada su ti zločini navodno počinjeni. Također je zatražio novčanu odštetu od australske i hrvatske vlade. Taj slučaj se trebao naći pred sudom do kraja godine, ali su vlade dviju zemalja zajednički zatražile da bude odbačen što je i uspjelo, piše The Australian. Sudac Edmonds je presudio kako Vasiljković "nema opravdanih izgleda" da dokaže da je protuzakonito u zatvoru jer je njegov slučaj već presudio Visoki sud donijevši odluku u veljači da odobri izručenje. Hrvatska je zahtjev za izručenjem Australiji uputila još 2006., a Vasiljkovića sumnjiči za ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim vojnicima i policajcima u Kninu i Bruškoj u veljači 1993. te za ratni zločin protiv civila. Vasiljković se nalazi u zatvoru Silverwater u Sydney. Australski ministar unutarnjih poslova Brendan O'Connor treba odlučiti o izručenju Vasiljkovića Hrvatskoj nakon što je Visoki sud odobrio izručenje.
LISABON - Američki predsjednik Barack Obama i čelnici Europske unije sastali su se u subotu u Lisabonu na summitu EU-SAD na čijem se dnevnom redu trebaju naći gospodarske i financijske napetosti te pregovori o klimi. Na ovom susretu treba se nadoknaditi sve što je propušteno nakon otkazivanja prethodnog susreta koncem svibnja u Madridu s predsjednikom EU-a Hermanom Van Rompuyjem i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom. Nedavna irska bankarska kriza trebala bi također biti 'na tapeti', pošto su Amerikanci ovih dana otvoreno izražavali zabrinutost zbog njezinih posljedica za međunarodni financijski sustav. Herman Van Rompuy je rekao da će Obamu pokušati uvjeriti "kako su gospodarski temelji EU-a čvrsti, s prilično velikim rastom, slabom inflacijom, uravnoteženom platnom bilancom i boljim naznakama što se tiče zapošljavanja u 2011." "Izradili smo potrebne mehanizme radi prevladavanja sadašnjih problema u eurozoni", istaknuo je Rompuy, dok su prije dva dana u Dublinu počeli pregovori s EU-om i MMF-om o sveobuhvatnom planu pomoći bankama. Druga tema trebali bi biti međunarodni pregovori radi zaključenja ugovora o klimi, prije skorašnje konferencije u Cancunu.
MOSTAR - Visoki međunarodni predstavnik u BiH (OHR) Valentin Inzko pozvao je domaće političare, u izjavi objavljenoj povodom 15. godišnjice obilježavanja Daytonskog sporazuma, da se angažiraju na usvajanju i provedbi reforma u zemlji, ističući da su susjedne države i Europska unija spremne pomoći u ostvarenju euroatlantskoga puta BiH. "Građani Bosne i Hercegovine nebrojeno puta su sasvim jasno rekli što žele - članstvo u Europskoj uniji. Sada njihovi predstavnici, oni koji su izabrani u listopadu, moraju raditi na tome da ih tamo i dovedu. Provedba europskog programa ekonomskih, socijalnih i ustavnih reformi izravno će riješiti glavne izazove s kojima se suočavaju građani BiH", stoji u izjavi visokog predstavnika Valentina Inzka. Kako je priopćeno iz OHR-a, austrijski diplomat na čelu međunarodne uprave u BiH ističe kako su se susjedi Bosne i Hercegovine distancirali od šovinizma koji je ranije bio prisutan "i aktivno rade na tome da razviju klimu suradnje iz koje će svaka zemlja u regiji imati koristi'. "U međuvremenu, Europska unija proaktivno radi na tome da svim zemljama zapadnog Balkana pomogne da se pripreme za punopravno članstvo i kao dio tih napora EU pruža Bosni i Hercegovini praktičnu potporu i ekonomsku pomoć u vrijednosti od oko 100 miliona eura na godinu", dodaje Inzko. Ocijenio je kako su posljednje četiri godine bile vrijeme stagnacije BiH, dodajući kako se političari moraju okrenuti usklađivanju ustava s europskim standardima te jačanju gospodarstva. Mirovni sporazum kojim je zaustavljen rat u BiH i uspostavljene njezine državne strukture potpisali su 21. studenoga 1995. u američkoj vojnoj bazi u Daytonu tadašnji predsjednici Hrvatske Franjo Tuđman, bivše SR Jugoslavije Slobodan Milošević i predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović.
WASHINGTON - Američka državna tajnica Hillary Clinton u subotu je, u povodu 15. obljetnice sklapanja Daytonskih mirovnih sporazuma s kojima je 21. studenoga 1995. okončan trogodišnji rat u BiH, pozvala novoizabrane čelnike te zemlje da se posvete rješavanju otvorenih ustavnih i drugih pitanja u interesu njezinog napretka. "Na ovu se obljetnicu sjećamo da je mir postignut gradnjom konsenzusa u područjima od zajedničkog interesa i postizanjem kompromisa za opće dobro. Ohrabrujem novoizabrane čelnike u BiH da razmisle o tim poukama i obvežu se na rješavanje otvorenih ustavnih i drugih pitanja, koja se moraju riješiti kako bi njihova zemlja dalje napredovala", rekla je Clinton u priopćenju koje je objavio State Department. "Narodi BiH zaslužuju trajnu stabilnost, učinkovito upravljanje i gospodarske izglede. SAD će i dalje biti uz njih, i sve zemlje u regiji, dok nastavljaju prema prosperitetnoj i mirnoj budućnosti", istakla je Clinton. Prije 15 godina, 21. studenog 1995., svjetski čelnici parafirali su Daytonski mirovni sporazum u bazi Ratnog zrakoplovstva Wright-Patterson kraj Daytona u Ohiu, donoseći kraj razornog rata u BiH, koji je odnio više od 100.000 života i raselio milijune ljudi. "Taj prijelomni sporazum postavio je temelje za preobrazbu balkanske regije i on ostaje znakovito postignuće američke diplomacije. Očekujemo sigurnu i prosperitetnu budućnost za balkanske zemlje kao članice europskih i euro-atlantskih institucija", kazala je Clinton.
BERLIN - Papa Benedikt XVI., prvi put dosad, dopušta uporabu kondoma "u nekim slučajevima" kako bi se "smanjio rizik od zaraze" virusom HIV-a, u knjizi razgovora koja će izaći u utorak. Odgovarajući na pitanje "Protivi li se Katolička crkva bezuvjetno uporabi kondoma", Papa je odgovorio: "u nekim slučajevima, kada se želi smanjiti rizik od zaraze, to ipak može biti prvi korak kako bi se otvorila mogućnost za ljudskiju spolnost, spolnost koja se živi drukčije". U knjizi "Svjetlost svijeta", u kojoj odgovara na pitanja njemačkog novinara u svezi s mnogim temama (pedofilija, svećenički celibat, ređenje žena, odnos prema islamu...), Benedikt XVI. navodi primjer uporabe kondoma kod muške prostitucije kao "prvi korak prema odgovornom spolnom ponašanju", ali je rekao da oni "zapravo nisu pravi način za suzbijanje zla zaraze HIV-om. To je moguće učiniti samo počovječenjem spolnosti", dodao je. Katolička crkva dosad nije dopuštala nikakav oblik kontracepcije, osim suzdržavanja od spolnog čina, čak i radi prevencije spolno prenosivih bolesti. Na pitanje mogu li kršćani biti zadovoljni zabranom nošenja burke na javnim mjestima u Francuskoj, Papa je rekao da "ne vidi razloga za opću zabranu". "Kažu da neke žene ne nose burku dragovoljno i to je zapravo nasilje nad ženama. Dakako, ne moramo se s time složiti". "Ali ako ju žele nositi, ne znam zašto bi im to branili", rekao je po njemačkom izvorniku.
KABUL - NATO je osuđen na neuspjeh u Afganistanu, ocijenili su u subotu talibani nakon najave Sjevernoatlantskog saveza da će iduće godine početi s postupnim povlačenjem svojih snaga i prestati s borbenim djelovanjem do kraja 2014. godine. "Očito je da osvajače nakon devetogodišnje okupacije očekuje ista sudbina kao i one koji su prije njih išli istim putem", priopćili su talibani, prenosi AFP. "Povećanje broja njihovih vojnika, njihove nove strategije, novi generali, novi pregovori i nova propaganda nemaju nikakva učinka", dodaje se u priopćenju. NATO-ovi čelnici okupljeni u Lisabonu obvezali su se u subotu da će proces prijenosa sigurnosnih ovlasti afganistanskoj policiji i vojsci početi iduće godine, a dovršit će ga koncem 2014. godine. Međutim, neimenovani američki dužnosnici rekli su kasnije novinarima da njihova zemlja još nije donijela odluku hoće li njihova borbena djelovanja u zemlji okončati do toga roka. Dvadeset osam članica NATO-a i njihovih 20 partnera u okviru NATO-ovih Međunarodnih snaga u Afganistanu (ISAF) istodobno ističu da se bliže pobjedi u tom sukobu započetom prije devet godina.
LISABON - Portugalska policija uhitila je 42 prosvjednika protiv NATO-a koji su blokirali cestu nedaleko od mjesta održavanja summita Sjevernoatlantskog saveza u Lisabonu u subotu. "To je bila akcija građanskog neposluha. Blokirali su aveniju koja vodi prema mjestu održavanja (summita). Nije bilo nasilja", izjavio je glasnogovornik policije. Snažne mjere sigurnosti poduzete su u Lisabonu zbog dvodnevnog summita NATO-a, a prosvjedi održani do subote poslijepodne bili su mirni i okupili su mali broj ljudi. Prosvjednici iz Portugala, drugih europskih zemalja i Kanade izjavili su u priopćenju da koriste "građanski neposluh kako bi ukazali na nasilje koje provodi NATO u Afganistanu. Oni se okupljaju danas ovdje kako bi usavršili svoj arsenal uništenja".
KATMANDU - Više od 1500 turista koji su zbog lošeg vremena više od tjedan dana proveli blokirani u podnožju Mt. Everesta u Nepalu izbavljeni su u subotu, rekli su dužnsonici. Turisti su više od tjedan dana bili blokirani zbog lošeg vremena koje je onemogućilo redovne letove prema i sa zračne luke Lukla, jedine u regiji. "Turisti su spašeni uz pomoć helikoptera nepalske vojske i zrakoplova privatnih tvrtki", rekao je dužnosnik nepalske turističke zajednice Sharad Pradhan. Svi su putnici sigurno prebačeni u prijestolnicu Katmandu u subotu popodne. Operacija prebacivanja turista trajala je od petka popodne, po agenciji za civilno zrakoplovstvo. Zračna luka Lukla nalazi se na nadmorskoj visini od 2900 metara i smatra se jednom od najopasnijih na svijetu zbog kratke piste, gusta zraka i vrlo promjenjivog jakog vjetra. Obično je prva točka s koje ljudi kreću u turističke posjete Himalajama, u blizini Everesta.