OSIJEK - Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Wilifried Martens izjavio je u srijedu u Osijeku kako vjeruje da će Hrvatska pozitivno završiti pristupne pregovore prije kraja mađarskoga predsjedanja Europskom unijom, odnosno prije kraja lipnja 2011. godine. U stanci konferencije "Hrvatska u EU" Martens je izjavio novinarima kako se Hrvatska nalazi u razdoblju donošenja ključnih odluka te kako EPP ima veliki utjecaj u EU, budući da iz redova ove političke skupine dolaze predsjednik Europskog vijeća, Europske komisije i Europskog parlemanta. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo podupli premijerku Jadranku Kosor i njezinu vladu, u naporima da pozitivno završe pristupne pregovore, i vjerujem da će premijerka Kosor biti prvi čelnik hrvatske vlade, koji će sjediti u Europskom vijeću, poručio je Martens. Premijerka Kosor kazala je novinarima kako je poruka Wilifrieda Martensa "nova snažna potpora HDZ-u, vladajućoj koaliciji i njoj osobno, u nastavku provedbi svih, vrlo zahtjevnih reformi, kako bi završili pregovore, i postali 28. članica EU". "Dodatno nas osnažuje izjava gospodina Martensa, kako je cijeli taj posao moguće završiti do kraja mađarskoga predsjedanja Europskom unijom, i, što se nas tiče, to će biti tako", kazala je Kosor dodavši kako je iznimno važno da takva potpora, na ovakav način, "dolazi u posljednjim metrima pregovora" i to od EPP-a, kao najjače grupacije u Europi.
OSIJEK - Hrvatska politički i kulturološki pripada Europi, ali ulazak u EU ne završava pristupanjem, nego se politički proces nastavlja, izjavio je u srijedu u Osijeku predsjednik Europske pučke stranke Wilfried Martens. "Za razliku od drugih zemalja koje teže ulasku u EU, Hrvatska se prosječnom Europljaninu čini kao jednostavan slučaj...Svi se slažu da pripada Uniji i politički i kulturološki", rekao je Martens na konferenciji "Hrvatska i EU". Dodao je da put u Uniju ne završava pristupanjem, nego će se napori koje Hrvatska ulaže tek tada pojačati i postati istinskim. "Ljudi u Hrvatskoj i EU-u moraju gledati na hrvatsko članstvo ne na kao unaprijed doneseni zaključak, nego živući politički proces koji se nastavlja", istaknuo je predsjednik najjače političke frakcije u Europskom parlamentu. Belgijski političar čestitao je premijerki Kosor na predanosti europskom putu i istaknuo da u tome ima punu potporu EPP-a. "Nadamo se da će (premijerka Kosor) biti prva premijerka koja će u Europskom vijeću predstavljati Hrvatsku kao punopravnog člana Unije", rekao je Martens. Iz redova EPP-a dolaze predsjednik Europske komisije Jose Manuel Baroso, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy te predsjednik Europskog parlamenta Erhard Busek pa je ta politička frakcija više nego ikad u prilici da može utjecati na pravac kojim ide Unija. "Mi u EPP-u smatramo da Unija mora biti ujedinjena i jaka, imati odgovornost prema susjedima te biti otvorena i poštena u svome odnosu", istaknuo je čelnik te konzervativne političke opcije koji je HDZ i HSS, članica EPP-a, prozvao "stvarnim europskim snagama na Balkanu". Premijerka Kosor rekla je da Hrvatska trči posljednje metre maratona prema punopravnom članstvu u EU koji su lakši jer je bodre prijatelji poput Martensa i EPP-a. "Pregovori još traju i kada završe moći ćemo izaći pred građane i reći mi smo svoje obavili najbolje što smo znali, a na vama je red da odlučite", rekla je Kosor koja ne dvoji da će veliki broj birača na referendumu o pristupanju iduće godine zaokružiti "da", te pozvala sve političke stranke da zajedno pozovu građane da se izjasne za ulazak u Uniju, bez obzira što su iduće godine i parlamentarni izbori. HDZ je na konferenciju u Osijeku pozvao i predstavnike SDP-a i HNS-a, no oni se nisu odazvali. Premijerka je najavila da će ona doći na njihove slične skupove o EU-u koje budu organizirale te oporbene stranke. Na skupu u hotelu "Osijek" sudjeluju HDZ-ovi koalicijski partneri, predsjednik HSS-a Josip Friščić i zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac koji, rekla je Kosor, s HDZ-om čine čvrstu koaliciju. Proteklih tjedana prevladali smo teške izazove, sigurna sam da će tako biti i s proračunom, ocijenila je hrvatska premijerka.
OSIJEK - Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) i predsjednik CES-a Wilifried Martens, sudjelujući u prvoj panel raspravi o temi "Hrvatska - 28. članica Europske unije" na jednodnevnoj međunarodnoj konferenciji "Hrvatska u EU" u Osijeku naglasio je kako je Hrvatska prošla težak rat, ali se dokazala kao zemlja koja cijeni mir i opći napredak, jer ne želi ostati na periferiji Europe na kojoj još uvijek ima država gdje autokratske vladavine koče demokratsku budućnost. Istaknuo je kako su uvjeti za pridruživanje zahtjevni ali je cilj da članice Europske unije budu istinski promicatelji demokracije, mira i napretka na ovim prostorima. Pohvalio je napore koje je HDZ svih ovih godina uložio kako bi Hrvatska postala ravnopravna članica EU-a, dodavši da je danas to zemlja u kojoj premijerka Jadranka Kosor kao predsjednica HDZ-a upravlja modernom i europskom strankom. Hrvatska ima važnu ulogu u Europi, ocijenio je Martens, podsjetivši kako se nalazi oduvijek na "razmeđi" Istoka i Zapada, katoličanstva i pravoslavlja. Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković izrazio je uvjerenost da će pregovori biti završeni u prvoj polovici sljedeće godine. Sve što Hrvatska radi na putu ulaska u Europsku uniju, ne radi samo radi toga da bismo što prije postali ravnopravna članica te velike obitelji, već prije svega zbog sebe, kazao je Jandroković, dodavši kako Hrvatska istinski želi biti zemlja pravde i gospodarskog razvoja. Posebno važnim ocijenio je poglavlje koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, istaknuvši kako je Hrvatska zemlja koja je spremna za borbu protiv korupcije i svih nezakonitosti, te da po tome prednjači u Europi. Ne slažem se s onima koji kažu da je Hrvatska postala korumpirana zemlja, rekao je Jandroković, te naglasio kako je korupcija nasljeđe iz bivše Jugoslavije, istaknuvši kako se hrvatska vlada spremno bori protiv svih oblika nezakonitosti. Ministar pravosuđa RH Dražen Bošnjaković ocijenio je kako je Hrvatska u pravosuđu stvorila dobar zakonski okvir, a sada predstoji proces njegova oživotvorenja, ustvrdivši da Hrvatska ima kapacitete za stvaranje neovisnog i nepristranog pravosuđa i da će taj cilj ostvariti. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako pristupni pregovori Hrvatske s EU imaju učinke i na zbivanja u toj zemlji te da će "biti presretni da se BiH, na kraju ovoga desetljeća, nađe tamo gdje je danas Hrvatska".
OSIJEK - Glavni hrvatski pregovarač s EU-om Vladimir Drobnjak izjavio je u srijedu u Osjeku da pojedinosti iz pregovora o poljoprivredi nisu javni zbog Unijinih pravila pregovaranja i istaknuo da će se one objaviti kada to poglavlje bude zatvoreno. "Ako nedostaju neki podaci, jedini razlog tome je da je poglavlje u završnoj, osjetljivoj fazi pregovora. Budite sigurni da će detalji biti poznati kada poglavlje bude zatvoreno", rekao je novinarima Drobnjak koji sudjeluje na konferenciji "Hrvatska i EU". Pojasnio je da prema pravilima Unije neki dokumenti ne mogu biti javni dok poglavlje nije zatvoreno, te istaknuo da je proces screeninga i otvaranja poglavlja bio transparentan, jer su u radnoj skupini za poljoprivredu sudjelovale stotine vladinih i stručnjaka iz privatnog sektora. "Puna zaštita interesa hrvatskih poljoprivrednika jedan je od prioriteta u našim pregovorima", istaknuo je Drobnjak. Glavni pregovarač osvrnuo se i na različite ankete o potpori građana ulasku u EU kojima nije u potpunosti zadovoljan. "Ne možemo biti potpuno zadovoljni potporom hrvatskih građana ulasku u EU i postoji veliki prostor da se ta potpora pojača", rekao je Drobnjak dodavši da konferencije poput ove u Osijeku služe tome da se javnosti pojasni važnost ulaska Hrvatske u Uniju.
ZAGREB/BRUXELLES - Podrška pristupanju Hrvatske Europskoj uniji na najnižoj je razini ikada, samo 25 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je pridruživanje Uniji dobra stvar, a na referendumu njih bi više glasovalo protiv pridruživanja (43 posto) nego za (38 posto), pokazalo je istraživanje Gallup Balkan Monitor za 2010., objavljeno u srijedu u Bruxellesu. Četvrto, najnovije istraživanje, provedeno je u srpnju 2010. na temelju reprezentativnog uzroka od najmanje 1.000 ispitanika po zemlji i to u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini. Istraživanje se između ostaloga fokusira na stavove građana o Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama, životno zadovoljstvo, izglede za zapošljavanje, upravljanje, korupciju, kriminal i sigurnost, migracije, te važnost vjere u životima ljudi. Potpora ulasku u EU u Hrvatskoj dostigla je apsolutni dosadašnji minimum. Dok je broj onih koji smatraju da pristupanje EU-u ne bi bilo ni dobro ni loše ostao nepromijenjen od posljednjeg istraživanja (38 posto), sada ih ima više koji smatraju da bi priključenje bilo loše. Samo 25 posto podupire priključenje EU-u, a na referendumu ulazak u Uniju poduprlo bi 38 posto ispitanika. Više Hrvata nego u prethodnom istraživanju smatra da bi bili dobrodošli u Uniji - 42 posto naraslo je na 55 posto. Hrvati smatraju da će ući u EU 2014., dok su u ranijem istraživanju navodili 2013. Najvećim zagovornikom ulasku Hrvatske u EU smatraju Njemačku a daleko najvećim protivnikom Sloveniju. Što se tiče stavova prema eurointegracijama u drugim zemljama, na Kosovu postotak ispitanika koji su kazali da bi članstvo u EU-u bila dobra stvar je 87 posto, u Albaniji 81 posto, u BiH 75 posto, u Crnoj Gori 73 posto, u Makedoniji 60 posto a u Srbiji 44 posto.
MOSTAR - Poruka hrvatskoga predsjednika Ive Josipovića da je Hrvatskoj značajno da Hrvati ostvare jednakopravnost u predstojećim ustavnim promjenama, koju je izrekao u utorak prilikom posjeta Mostaru, dominira u srijedu tiskanim medijima u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Josipović je u utorak uz susrete s hrvatskim političarima razgovarao tijekom posjeta Mostaru i s vodstvima Univerziteta "Džemal Bijedić" u istočnom, većinski bošnjačkom, dijelu Mostara te Sveučilišta u Mostaru u zapadnom, većinski hrvatskom, dijelu grada. Mediji bilježe da se je u Rektoratu Univerziteta "Džemal Bijedić" Josipović susreo s rektoricom dr. Suzanom Bubić i dekanima ove visokoškolske ustanove i razgovarao o unapređenju visokoškolskog obrazovanja. Na Sveučilištu u Mostaru hrvatski predsjednik održao je predavanje o hrvatskoj vanjskoj politici te razgovarao s rektorom Vladom Majstorovićem i dekanima ove visokoškolske ustanove. U sarajevskom "Oslobođenju" se ističe da je Josipović istaknuo da je "Hrvatskoj bitna institucionalna jednakopravnost Hrvata" te dodaje kako se Hrvatska ne želi miješati u unutarnje stvari na koji će se način dogoditi ustavne promjene u toj zemlji. "Oslobođenje" navodi i kako su dvojica Josipovićevih sugovornika iz dva HDZ-a u BiH Dragan Čović i Martin Raguž 'na sličnome putu' nakon posljednjeg potpisa sporazuma o suradnji ove dvije stranke. Banjolučke "Nezavisne novine" istaknule su kako će Hrvatska podržati "svako rješenje u BiH" koje bi Hrvate dovelo u jednak položaj s druga dva naroda.
BERLIN - Njemačka je u srijedu objavila kako ima čvrste dokaze o tome da islamističke skupine planiraju napade u iduća dva tjedna i naredila povećani stupanj uzbune zbog opasnosti za potencijalne mete poput željezničkih postaja i zračnih luka. Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere rekao je da su se takve informacije pojavile nakon niza paketa-bombi iz Jemena na američke ciljeve krajem listopada, istodobno s paketima-bombama koje su grčki militanti slali na njemačke adrese, među kojima je jedna bila upućena i kancelarki Angeli Merkel. "Sigurnosna situacija u Njemačkoj je postala ozbiljnija", rekao je de Maziere na konferenciji za novinare. Imamo konkretne naznake niza napada planiranih za kraj studenoga. De Maiziere rekao je kako ih je "dojava međunarodnog partnera nakon jemenskog incidenta" upozorila na napad planiran krajem ovog mjeseca. Istrage njemačke policije "u suradnji s osobama iz islamske sredine pružile su neovisnu potvrdu stalnih pokušaja islamističkih skupina da izvedu napade na ciljeve u Njemačkoj". Zbog toga je njemačka policija povisila razinu uzbune zbog opasnosti za moguće mete napada poput zračnih luka i željezničkih postaja, napomenuo je. "Ima razloga za zabrinutost, ali ne i za histeriju", dodao je ministar.
ZAGREB - Španjolski flamenco, pekinška opera, akupunktura, azerbajdžanski i iranski tepisi našli su se na UNESCO-vu popisu nematerijalne kulturne baštine na koji su na sastanku Odbora koji se održava u Nairobiju uvršteni i umijeće izrade licitara te Sinjska alka. Peta sjednica Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine održava se u Nairobiju od 15. do 19 studenoga, a događaju koji se prvi put odvija u supsaharskoj Africi nazoči 400 predstavnika 132 države potpisnice Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Na sjednici je odbor razmatrao prijave za uvrštenje dobara na Popis ugrožene nematerijalne baštine i prijave za uvrštenje na Reprezentativni popis nematerijalne baštine. Na Popis ugrožene nematerijalne baštine uvrštavaju se dobra kojima prijeti nestanak unatoč nastojanjima zajednice da ih sačuva. Da bi bila uvrštena na taj popis, države koje ih nominiraju moraju podastrijeti plan zaštite tih dobara. Na taj je popis u Nairobiju, uz četiri kineska dobra, uvršteno ojkanje. Uz hrvatske licitare i Alku na novom Reprezentativnom popisu nematerijalne baštine našlo se još 46 običaja i dobara.
KABUL - Međunarodne snage koje predvodi NATO u Afganistanu ISAF predat će afganistanskim snagama kontrolu sigurnosti u nekoliko pokrajina početkom 2011., rekao je u srijedu njegov civilni predstavnik u Kabulu, dodavši da bi prijenos mogao potrajati i nakon 2014. U srpnju prošle godine u Kabulu predstavnici više od 70 zemalja i međunarodnih organizacija potvrdili su da će nadzor nad sigurnošću u cijeloj zemlji biti predan afganistanskoj vladi do kraja 2014. O tom planu će se u petak i subotu razgovarati u Lisabonu na summitu zemalja saveza posvećenom velikim dijelom Afganistanu. "Očekujem da će zemlje NATO-a reći da će proces tranzicije početi u prvoj polovici 2011. i da će Afganistanci voditi cijelu zemlju do kraja 2014.", rekao je Mark Sedwill, civilni predstavnik NATO-a novinarima u Kabulu. Cilj nam je kraj 2014., ali ne i obvezni rok, naglasio je i dodao da bi strane snage mogle ostati u Afganistanu i nakon tog datuma s misijom usmjerenom na obuku i logističku podršku afganistanskih snaga. Blizu 150.000 američkih i vojnika NATO-a trenutačno je raspoređeno u Afganistanu u podršci vlade i afganistanskih snaga zbog pobune talibana, protjeranih s vlasti krajem 2001. međunarodnom vojnom intervencijom koju su predvodile SAD.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel zahvalila je svojim državljanima na sjajnim naporima kojima su prevladali gospodarsku i financijsku krizu u poruci koju je u srijedu objavio tisak. Pod naslovom "Četiri obećanja, ali ponajprije hvala", kancelarka je poručila "Hvala, drage sugrađanke i sugrađani. Učinili ste od Njemačke zemlju koja je najbolje prevladala svjetsku gospodarsku krizu". "Unatoč brigama i opterećenjima (...) uspjeli ste ostvariti ono što se unatrag nekoliko mjeseci činilo nezamislivim", stoji u poruci objavljenoj u srijedu u svim velikim nacionalnim dnevnicima u tiskanom i internetskom izdanju. Poruka Angela Merkel, predsjednice konzervativnog CDU-a, koja od jeseni 2009. vodi koalicijsku vladu s liberalima (FDP), trebala bi se naći i u nekim časopisima i regionalnom tisku. Troškovi te neuobičajene kampanje iznose 2,8 milijuna eura, rekao je vladin glasnogovornik. Merkel naciji obećaje jačati javne financije, ulagati u obrazovanje, razvijati obnovljive energije i osigurati financiranje zdravstvene skrbi. Njemački BDP lani je pao za 4,7 posto, no ta zemlja orijentirana na izvoz vrlo je brzo iskoristila oživljavanje svjetske potražnje, napose u Aziji te vlada predviđa rast od 3,4 posto u ovoj godini.
JERUZALEM - Izraelska vlada potvrdila je u srijedu povlačenje svojih postrojbi iz sjevernog dijela sela Gajar podijeljenog između Sirije i Libanona, kako bi predao kontrolu UN-ovoj misiji UNIFIL, doznaje se od službenog izvora koji dodaje da nije spomenut nikakav datum. Ministarsko povjerenstvo za sigurnosna pitanja je u srijedu odlučilo načelno prihvatiti prijedlog UN-a i zapovjednika UNIFIL-a koji predviđa povlačenje izraelskih snaga iz sjevernog dijela sela Gajdar i njihova preraspoređivanja južno od Plave linije, stoji u priopćenju ureda premijera Benjamina Netanyahua. "Povjerenstvo je zadužilo ministra vanjskih poslova da dovrši privremene aranžmane zaključene s UN-om i zapovjednikom UNIFIL-a generalom Albertom Asartom radi napretka u rješavanju ovog slučaja i zaštite sigurnost građana Izraela", prema priopćenju. Nakon jednostranog izraelskog povlačenja iz južnog Libanona 2000., UN je odredio trasu Plave linije koja određuje libanonsko-izraelsku granicu i tako je sjeverni dio sela pripao u Libanonu, a južni dio u sirijskom Golanu koji od 1967. okupirao Izrael. Netanyahu je 8. studenoga na razgovorima u sjedištu UN-a u New Yorku najavio glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu da namjerava povući izraelske postrojbe iz sjevernog dijela sela na temelju rezolucije 1701 kojom se okončava rat između Izraela i Hezbolaha. Tijekom tog sukoba izraelska vojska je ponovno okupirala sjeverni dio Gajdara gdje živi oko 1.500 ljudi.
YANGON - Mianmarska oporbena čelnica Aung San Suu Kyi, kojoj je u subotu ukinut kućni pritvor, u srijedu je posjetila zaražene HIV-om i pozvala na javnu potporu, prenosi dpa. "Molim vas pomozite im. Donirajte novac", kazala je Suu Kyi novinarima nakon što je u Južnom Dagonu, oko 20 kilometara sjeveroistočno od Yangona, posjetila 120 pacijenata. Prema posljednjim službenim podacima, vlada Mianmara je 2007. godine potrošila 29 milijuna dolara na borbu protiv AIDS-a. Podaci UN-a govore da je broj slučajeva AIDS-a u Mianmaru u padu, s 0,94 posto stanovništva 2000. godine na 0,67 posto stanovništva 2007.
BERLIN - Dobna granica za odlazak u mirovinu ipak će se postupno pomicati na 67 godina u Njemačkoj, ustvrdila je u srijedu ministrica zapošljavanja Ursula von der Leyen suočena sa sve snažnijim otporom prema toj prijepornoj reformi. Ministrica je predstavila izvješće o radu osoba koje su napunile 60 godina života, a koje pokazuje da je u 2009., radilo 38,4 posto radnika od 60 do 65 godina života, u odnosu na 28 posto 2005. Izrada redovitih izvješća o radu nakon 60-te postavljena je prije tri godine kao uvjet za mirovinsku reformu kojom se granica za umirovljenje povisuje sa 65 na 67 godina i to postupno od 2012. "Na temelju činjenica vlada je zaključila da taj zakon treba opstati", rekla je Ursula von der Leyen. "Potrebno je i legitimno" pomicanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina, koje će stupiti na snagu 2029., rekla je ministrica. Rasprava o mirovinskoj reformi zaoštrila se zadnjih mjeseci kada ju je u pitanje dovela socijaldemokratska stranka (SPD), danas glavna oporbena stranka, no koja je bila u vladi u vrijeme donošenja zakona 2007. Protivnici zakona i njegovi branitelji bitku vode na polju statističkih podataka. Stoga protivnici zakona tvrde da kada se oduzmu mali i povremeni poslovi što ih obavljaju osobe iznad 60 godina, broj stvarno zaposlenih u toj kategoriji je 23,4 posto.
PARIZ - Irački predsjednik Džalal Talabani u srijedu je izjavio da "nikada neće potpisati" odluku o izvršenju smrtne kazne nad Tarikom Azizom, iračkim vicepremijerom u režimu Sadama Huseina, kojeg je 26. listopada irački sud osudio na smrtnu kaznu zbog progona islamističkih stranaka, javljaju agencije. "Ne, neću potpisati nalog za pogubljenjem Tarika Aziza jer sam socijalist. Suosjećam s Azizijem jer je on irački kršćanin. Nadalje, on je stariji čovjek, ima više od 70 godina", rekao je Talabani, prenosi AFP. Vatikan i Rusija, kao i neke druge zemlje koje se protive smrtnim kaznama, pozvali su iračke vlasti da ne izvrše smrtnu kaznu nad Azizijem zbog humanitarnih razloga. Reuters piše da još uvijek nije posve jasno znači ovo Talabanijevo odbijanje da će Aziz biti pošteđen. Sadam Husein pogubljen je 2006. godine, a Talabani ni tada nije htio potpisati izvršenje kazne. No, u međuvremenu je došlo do promjene ustava i danas njegove ovlasti nisu iste kao za prvog mandata. Vodeći irački odvjetnici tumače da se po postojećem ustavu smrtne presude se ne mogu izvršiti bez odobrenja predsjednika države. Prošle godine Aziz je osuđen na 15 godina zatvora zbog pogubljenja 42 trgovca u Bagdadu 1992. godine, dok je u odvojenom procesu osuđen na sedam godina zatvora zbog uloge u protjerivanju Kurda sa sjevera Iraka.
ATENA - Olujne kiše i poplave pogodile su grčki otok Krf u srijedu, izazvavši prekid u opskrbi električnom energijom i veliku štetu gradovima. Vlasti su proglasile izvanredno stanje na tom jonskom otoku nakon što su olujne kiše izazvale veliku štetu u domovima i vozilima. Vatrogasci su pozvani u stotine poplavljenih kuća radi evakuacije stanovništva. Zasad nema informacija o eventualno ozlijeđenima.