ZAGREB
Ovo je realni proračun za vrijeme u kojem živimo, izjavila je danas premijerka Jadranka Kosor u Saboru, pozivajući zastupnike da podrže vladin prijedlog državnog proračuna za 2011., a time i vladine napore na gospodarskom oporavku Hrvatske i izlasku iz krize. "Vlada je uvjerenja da se proračunom, s kojim izlazimo pred vas, pripremamo za veliki posao koji nas čeka 2011.", poručila je premijerka zastupnicima. Naglasila je da je iz proračuna razvidna politika njezine vlade za 2011., koju će, kazala je, obilježiti daljnje smanjenje udjela proračunskih izdataka u ukupnom BDP-u, odnosno zadržavanje tih izdataka na istoj, pa i manjoj razini u odnosu na ovu godinu. "Ovo je realni proračun za vrijeme u kojem živimo i žao mi je što taj prijedlog vlade neće podržati svi zastupnici, da rashodi proračuna ostanu na ovogodišnjoj razini. Prilika je da se to popravi, pa vas pozivam da podržite proračun", poručila je Kosor saborskim zastupnicima. Proračun, dodala je, obilježava i smanjenje poreznog opterećenja građana i gospodarstva, te zadržavanje zaštite socijalno najugroženijih društvenih skupina. Kosor je napomenula da je u ovoj godini "konačno u povijest pospremljen" krizni porez, a izmijenjen je i sustav poreza na dohodak, pa 1,5 milijuna građana ima veća primanja. Najavila je i daljnje rasterećenje gospodarstva od parafiskalnih nameta, te ponovila kako u idućoj godini neće biti smanjivanja plaća i mirovina. Naglasila je da je razina proračunskog deficita (4,3 posto) niža od prosjeka EU, da je ukupna razina hrvatskog javnog duga u prosjeku novih članica Unije i "predstavlja osnovicu za održive javne financije i nesmetan pristup međunarodnom tržištu kapitala". Kosor je istaknula i da se javni dug u zemljama EU kreće oko 80 posto BDP-a, a u Hrvatskoj upola manje krajem ove godine. Ponovila je stav vlade kako Hrvatska ne treba zvati MMF. Premijerka je istaknula da predloženim proračunom vlada daje primjer i lokalnim jedinicama kako planirati prihode i rashode u ovo krizno vrijeme, prozivajući Grad Zagreb da se ne ponaša u skladu s tim vremenom. Kosor je izrazila nezadovoljstvo što se u javnosti, kako je rekla, malo ili nikako ne navode pozitivni makroekonomski podaci.
ZAGREB
U ime saborskog kluba SDP-a, Zoran Milanović danas je vladin prijedlog proračuna za iduću godinu nazvao štetočinskim i rezultatom loše gospodarske politike. "Ovakav smo proračun očekivali i razočarani smo. Proračun je štetočinski", kazao je Milanović u raspravi saborskih klubova upitavši premijerku Kosor i članove Vlade u više navrata "jesu li svjesni štete koju čine". "Jeste li svjesni da je pred hrvatskim gospodarstvom, unatoč uspješnoj turističkoj sezoni, gospodarski pad od dva posto i bit ćemo sretni ako bude tako. Jeste li svjesni da je to posljedica nečije loše gospodarske politike", upitao je Milanović. U vrijeme vaše vlasti ukupno je akumulirano 40 milijardi kuna proračunskog deficita, poručio je vladajućima i dodao kako je pravo pitanje "kamo je taj novac otišao". "Jeste li svjesni da tako više ne može?", nastavio je Milanović ocijenivši kako Hrvatska stoji na mjestu i kako ulazak u Europsku uniju ništa neće promijeniti. Svoju je raspravu počeo odgovorom na premijerkino prozivanje Zagreba i zagrebačkog Holdinga zbog fiskalne nediscipline koja je, kako je kazala Kosor, dovela do smanjenja kreditnog rejtinga Holdinga. Milanović je naglasio kako je upravo proračun Grada Zagreba i njegovo ovogodišnje smanjenje za 17 posto, s 8 na 6,6 milijardi kuna, primjer svjesnosti i odgovornosti za ono što se u državi događa. "To smanjenje od 17 posto na razini države iznosilo bi 21 milijardu kuna", rekao je.
ZAGREB
Saborska oporba uputila je večeras niz kritika na vladin prijedlog državnog proračuna za 2011., ocjenjujući ga nerazvojnim i štetnim, te upozoravajući da Hrvatsku, umjesto da izvlači, gura još dublje u krizu. Branko Grčić (SDP) ocijenio je da vladin prijedlog proračuna ne zadovoljava ni učinke koji se očekuju u smislu gospodarskog rasta, odnosno oporavka, niti u smislu fiskalne konsolidacije. Vladi je zamjerio da struktura potrošnje, kakvu predviđa u 2011., zasigurno neće doprinijeti gospodarskom rastu, budući da nije usmjerena na kapitalna ulaganja i proaktivne mjere. Vesna Pusić je u ime Kluba HNS/HSU-a kazala kako ne razumije vladu koja oporbu poziva da prihvati proračun za koji očekuje da će uprihodovati 108 milijardi kuna, a potrošiti 122 milijarde, ili 14 milijardi kuna više. Ocijenila je da će Hrvatska, umjesto da povuče iz pretpristupnih EU fondova 16,2 milijarde kuna, koliko potencijalno može, izgubiti najmanje 2,2 milijarde kuna. Njezine je tvrdnje odbacio ministar financija Ivan Šuker, ističući da su i sve relevantne svjetske ekonomske institucije 2008. predviđale projekcije kao i hrvatska vlada, te istaknuo da je iz pretpristupnih fondova EU ugovoreno 92 posto transakcija. Damir Kajin (IDS) prigovorio je što se proračun prvi put donosi u studenom, da se o njemu raspravlja dan nakon što ga je predstavila vlada, a u tome vidi strah vlade hoće li neki bivši i sadašnji zastupnici HDZ-a rušiti većinu u Saboru. Dinko Burić rekao je da je za HDSSB predloženi proračun neprihvatljiv i regionalno i nacionalno.
ZAGREB
Vladajući saborski klubovi podržali su večeras vladin prijedlog proračuna za iduću godinu naglašavajući da se njime osigurava socijalni mir i preduvjeti za izlazak iz gospodarske krize i pripremu države za ulazak u EU. "Ovaj proračun mogućava održiv socijalni mir jer svima jamči plaće, mirovine, zdravstvenu zaštitu, omogućava uvod u daljnji oporavak gospodarstva na temelju vladina programa i omogućuje pripremu države za EU", naglasio je Andrija Hebrang (HDZ). Pozdravlja što se proračunom ne smanjuju plaće i mirovine jer bi to, upozorava, dovelo do pada kupovne moći građana. Predloženim proračunom osiguran je novac za razvojne projekte, za aktivnosti vezane uz povlačenje novca iz europskih fondova, referendum za ulazak u EU. Kazao je kako nije točno da, za razliku od ostalih europskih zemalja, Hrvatska ne izlazi iz krize. Hrvatska je u krizu ušla kasnije i toliko kasnije krenuo je i njezin gospodarski oporavak, a da se oporavljamo, rekao je, govori podatak da rastu prihodi od PDV-a, od uplata doprinosa, kao i podatak da je većina fondova u zemlji prošlog tjedna bilježila rast. Da je sadašnja vlada jedina koja u predizbornoj godini nije povećala rashode naglasio je u ime Kluba nezavisnih zastupnika Ivan Čehok ističući kako je to jedino pošteno u okolnostima u kojima se država nalazi. Milorad Pupovac je rekao da SDSS podržava proračun jer su najava donošenja zakona o fiskalnoj odgovornosti te indeksaciji mirovina kao i zadržavanje nulte stope PDV-a mjere koje pokazuju spremnost da se uvede reda u državne financije bez da se kroz proračun udara na najosjetljivije skupine. Josip Friščić (HSS) pozitivnim drži što je prijedlog proračuna predstavljen već u studenom jer se time, naglašava, omogućava da svatko zna što može očekivati i pripremiti se za iduću godinu.
ZAGREB
Hrvatski sabor večeras je zaključio raspravu po klubovima o Vladinom prijedlogu državnog proračuna za 2011., o kojemu će zastupnici pojedinačno raspravljati sutra, s početkom u 9,30 sati. Premijerka Jadranka Kosor je i u završnom obraćanju pozvala zastupnike da podrže predloženi proračun, apeliravši na njih da sutra, kada ih očekuje dugotrajna rasprava (prijavljeno je više od 80 zastupnika), raspravljaju korektno i na temelju činjenica. "U ime svih članova vlade apeliram da ta rasprava bude korektna, da se govori o onome što je danas i o onome što je bilo jučer, bez namjere da se ikoga za išta optužuje", poručila je zastupnicima. Kao jednu od činjenica, a u povodu oporbenih zamjerki zbog gotovo 15 milijardi kuna proračunskog deficita, premijerka je navela onu da je na kraju 2003., zadnje godine vlade Ivice Račana, deficit iznosio 5,4 posto, iako su u njegovo saniranje utrošeni veliki novci.
Napomenula je, naime, da je 2001. prodano 16 posto HT-a za 500 milijuna eura, da je prodana Riječka banka, 2003. prodano je 25 posto plus jednu dionicu Ine za 505 milijuna dolara. Neistinitima je ocijenila tvrdnje iz SDP-a da je ta stranka prva, prije godinu dana, predložila zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji bi njezina vlada u petak trebala uputiti u saborsku proceduru. "SDP je predložio zakon o rokovima plaćanja obveza državnih i javnih poduzeća, vodeći računa o likvidnosti. Mi smo u tome uspjeli i ta poduzeća danas plaćaju u roku od 60 dana", kazala je premijerka.
ZAGREB
Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Danijel Srb izjavio je danas da HSP neće podržati državni proračun za 2011. posebice zbog, kako je rekao, nastavka podjele sredstava na temelju nacionalog kriterija te je najavio 18 HSP-ovih amandmana. Na konferenciji za novinare uoči saborske sjednice, Srb je rekao da je "predviđeno financiranje zajedničkog vijeća općina u Vukovaru s 1,5 milijuna kuna iako to u ovom trenutku nije nikakva pravna institucija", a takvo financiranje, najavio je, HSP želi osporiti. "U obrazloženju sam naveo da zajedničko vijeće općina iz Vukovara nije pravna osoba, a promjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz lipnja ove godine pravnu osobnost nije predvidjela", kazao je. Odgovarajući na novinarsko pitanje kako tumači činjenicu da je nepostojeća institucija dobila proračunski novac, Srb je odgovorio kako "očito postoji politički dogovor između HDZ-a i SDSS-a" da će se naći pravna mogućnost kako će se zajedničko vijeće općina registrirati, steći pravnu osobnost i nakon toga dobiti predviđena sredstava. Osim toga, dodao je predsjednik HSP-a, nastavljen je model financiranja općina u kojima je na vlasti i SDSS ili su naseljene srpskim stanovništvom. Cilj HSP-ovih amandmana je izjednačiti sredstava koja se dodjeljuju općinama, bez obzira na nacionalni sastav stanovništva, naveo je Srb.
ZADAR
Inspektori gospodarskoga kriminaliteta zadarske Policijske uprave u vezi s medijskim napisima o prodaji zemljišta grada Zadra na Višnjiku u današnjem policijskom priopćenju navode da provode predistragu, nakon koje će se utvrditi ima li osnove za kaznenu prijavu. Inspektori su zatražili uvid u dokumentaciju o kupoprodaji zemljišta na Višnjiku zbog prigovora dijela bivših vlasnika da im bivši zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta nije dao odštetu za oduzeto zemljište. Kako su ovih dana o tom slučaju pisali neki mediji, više od 50 vlasnika parcela na Višnjiku traže obnovu sudskog postupka iz 2003. kad je grad Zadar stekao pravo upisa vlasništva nad zemljištem na Višnjiku. Zemljište je deposedirano 1986. za gradnju nove tehničke škole, koja je dugo bila nedovršena, a prije nekoliko godina i izgrađena. No, kako navode bivši vlasnici, dio zemljišta nije nikad priveden namjeni, niti im je vraćen. Grad je preostalo zemljište prodao "Jadran investu" koji je na tom predjelu izgradio nekoliko stambenih zgrada s 250 stanova. Inspektori u suradnji s državnim odvjetništvom provjeravaju dokumentaciju o prodaji toga gradskoga zemljišta "Jadran investu". Policija osim tog slučaja provjerava i knjigovodstveno-financijsku dokumentaciju u vezi s nalazima Državnog ureda za reviziju iz 2008., među ostalim, navodno i o završnim radovima na izgradnji športske dvorane na Višnjiku, nenaplati gradskih tražbina te prijavi o načinu gradskog oglašivanja samo u nekim medijima. Zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić ne vjeruje da će policija pronaći išta sporno u uzetim dokumentima.
ZAGREB
Saborski Odbor za medije prekinuo je danas sjednicu nakon neuspješnog usuglašavanja oko prijedloga vladajućih da se mjesto Siniše Grgića u Programskom vijeću HRT-a popuni HDZ-ovim kandidatom Petrom Lovrićem. Vladajući su predložili da se na mjesto Siniše Grgića, koji je podnio ostavku u Programskom vijeću, imenuje njihov kandidat Petar Lovrić, budući da je Grgić bio izabran iz kvote saborske većine. Sjednica je prekinuta nakon što je HDZ-ova većina odbila prihvatiti prijedlog predsjednika Odbora Nenada Stazića (SDP) da se Lovrićeva kandidatura, prije očitovanja Odbora, najprije usuglasi po klubovima. "HDZ se ne može složiti s ovakvim presedanom koji traži SDP, nikada do sada nije se inzistiralo na takvoj proceduri", rekla je Sunčana Glavak (HDZ). SDP-ovi članovi na to su napustili sjednicu koja je prekinuta zbog nedostatka kvoruma. Prethodno članovi Odbora za medije sa šest glasova za i dvoje suzdržanih prihvatili su dopunu izvješća o radu Programskog vijeća HRT-a za razdoblje od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. Najviše prijepora izazvao je krnji sastav Vijeća za što su vladajući i oporba optuživali jedni druge.
ZAGREB
Sinjska alka i umijeće izradbe licitara stavljeni su danas na UNESC-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva, doznaje se danas u Ministarstvu kulture RH. Međunarodni odbor UNESCO-a, koji je o tomu danas donio odluku na sjednici u Nairobiju, uvrstio je "ojkanje" na popis ugroženih nematerijalnih kulturnih dobara. Nakon najnovijih odluka UNESC-ova odbora, Hrvatska sada ima devet nematerijalnih dobara na popisu i jedno ugroženo nematerijalno dobro. Na sastanku u Abu Dhabiju 2009. godine na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva upisano je sedam hrvatskih dobara nematerijalne kulturne baštine: dubrovačka Festa Sv. Vlaha, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog Primorja, umijeće izradbe drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod „Kraljice“ (Ljelje) iz Gorjana, procesija „Za križen“ na otoku Hvaru, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva i čipkarstvo u Hrvatskoj (Pag, Hvar, Lepoglava). Nematerijalna dobra uvrštena su na popis nematerijalne baštine čovječanstva zaslugom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i vanjskih stručnjaka.
ZAGREB
Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije (HBK) imenovalo je danas Organizacijski odbor HBK za pripremu i praćenje pohoda Svetoga oca Benedikta XVI. Hrvatskoj, izvijestio je Tiskovni ured HBK. Tiskovni ured navodi kako je za glavnoga koordinatora Odbora imenovan generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis, za pripremu i organizaciju liturgije imenovan je predstojnik Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral HBK fra Ante Crnčević, za protokol će biti zadužen zamjenik generalnoga tajnika HBK Fabijan Svalina, te za medije predstojnik Tiskovnog ureda HBK Zvonimir Ancić.
Zagrebačka nadbiskupija, koju će Papa pohoditi, imenovat će Nadbiskupijski odbor.
ZAGREB
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić uputio je muslimanskim vjernicima i predsjedniku Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftiji Ševku ef. Omerbašiću čestitku prigodom blagdana Kurban Bajrama, izvijestio je večeras Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije (HBK).
Neka proslava Kurban Bajrama, kojim završava vrijeme posta, molitve i milostinje, u srcima muslimanskih vjernika potakne iskreno bogoljublje i čovjekoljublje, koje rađa radošću, mirom i solidarnošću te predanjem milosrdnom i dobrostivom Bogu, stoji u čestitci kardinala Bozanića.
SLAVONSKI BROD
Brodsko je Gradsko vijeće na današnjoj sjednici drugi put s mjesta predsjednika vijeća smijenilo Miju Golubičića (HSP "Dr. Ante Starčevića"), a na njegovo mjesto izabralo Hrvoja Andrića (HSP). Rujansku sjednicu, koja je u krnjem sastavu, ali s potrebnom većinom donijela istu odluku, ministarstvo uprave najprije je proglasilo zakonitom, a onda ju je novom odlukom poništilo prije dvadesetak dana. Današnja ponovljena sjednica, kojoj je nazočilo 24 od 25 vijećnika, prevagom od dva glasa potvrdila je većinu HSP-a i njegovih partnera SDP- a i HDSSB-a. Dvojicu "haespeovaca" koji su podnijeli ostavke stranka je zamijenila novima pa je tako propao pokušaj HSP "Dr. Ante Starčevića", kojoj se priklonila nekolicina "haespeovih" vijećnika, da s onima iz HDZ-ove koalicije ostvare prevagu. U "oproštajnom" govoru bivši predsjednik Golubičić rekao je kako su željeli spriječiti protudemokratske procese i koncentraciju moći u rukama jednoga čovjeka - gradonačelnika Mirka Duspare (HSP). Sve je to marginaliziralo gradsko vijeće, ocijenio je Golubičić. Novog predsjednika Andrića HDZ-ovi i HSS-ovi vijećnici optužili su za krivotvorenje izvješća mandatnog povjerenstva na rujanskoj sjednici i teško kršenje poslovnika pitajući se kako vjerovati da nešto slično opet neće ponoviti. Priznavši da je pogriješio, Andrić je uzvratio kako je to učinio svjesno birajući "manje zlo" jer je procijenio kako su neodazivanjem na sjednice mandatnog povjerenstva dvojica vijećnika željela opstruirati rad vijeća. Zahvalio je na izboru i sve vijećnike pozvao na rad jer je izgubljeno previše vremena.
DREŽNIČKO SELIŠTE
U Drežničkom Selištu u Karlovačkoj županiji danas je u povodu obljetnice progonstva građana Slunja i okolnih mjesta otkriveno spomen-obilježje Nikoli Hodaku, policajcu koji je na tom mjestu 8. listopada 1991. poginuo u obrani Hrvatske. Spomen-obilježje su podignuli djelatnici slunjske policije i HVIDRA-e i rakovička općina, a otkrili su ga ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić, u nazočnosti izaslanika predsjednika Republike general pukovnika Marijana Marekovića i glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića. General pukovnik Mareković je rekao kako to mjesto treba biti mjesto sjećanja na istinu o cijeni hrvatske slobode i veličini hrvatske pobjede. Kazao je da su Hodak i ostali branitelji, koji su gradili temelje hrvatske slobode u onim prijelomnim hrvatskim vremenima, "dio ponosne knjige slobode i naša bol i naš ponos". Ministar Ivić podsjetio je okupljene Hodakove suborce i ostale branitelje da je upravo tog 8. listopada u Hrvatskom saboru proglašena hrvatska nezavisnost, ali da bi i ta odluka i svi ostali dokumenti bili mrtvo slovo na papiru da nije bilo ljudi poput Nikole Hodaka koji su se na poziv prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s oružjem u ruci izborili za hrvatsku slobodu.
KARLOVAC
Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SAB) priopćio je danas da se mijenja program obilježavanja 69. obljetnice partizanske akcije u okupiranu Karlovcu, koju je vodio Većeslav Holjevac jer je Dom zdravlja danas obavijestio antifašističke udruge da ne da suglasnost za postavljanje spomen-ploče na mjestu stare, razbijene 1991. Tri godine otkako su udruge uputile zahtjev za postavljanje ploče ravnateljica doma zdravlja Jadranka Šutić danas je odgovorila da se odbija suglasnost za vraćanje nove spomen-ploče na mjesto stare. Odgovor se čekao tri godine, a dostavljen je pošto je jučer medijski najavljeno postavljanje spomen-ploče narodnom heroju Većeslavu Holjevcu i skupini partizana, kaže se u priopćenju. Umjesto ispred doma zdravlja skup će se održati najprije kod spomenika skojevcu Ivici Gojaku uza stari karlovački koranski most, gdje je Gojak 17. studenog 1941. poginuo, a potom i kod poprsja Većeslava Holjevca u parku u gradskom središtu. Na skupu će, kaže se u priopćenju, govor, među ostalima, održati i počasni predsjednik SAB-a bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić.
ZAGREB
Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko potpisao je odluku o raspisivanju nagrade od 100 tisuća kuna za obavijest koja će rezultirati ili pridonijeti prikupljanju dokaza o utvrđivanju identiteta počinitelja kaznenog djela protiv novinara Dušana Miljuša, objavio je danas MUP na svojim internetskim stranicama. Stupanjem na snagu nove odluke prestala je vrijediti prijašnja odluka kad je za istu obavijest MUP nudio 50 tisuća kuna. Nova odluka donesena je u skladu sa Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima i Pravilnikom o načinu policijskoga postupanja. Novinara Jutarnjeg lista Dušana Miljuša, poznatog po istraživanju organiziranog kriminala, brutalno su pretukla dvojica nepoznatih napadača 2. lipnja 2008. ispred njegovog stana.
RIJEKA
Mrtav muškarac pronađen je jutros u Ulici Turkovu u općini Viškovu, u blizini Rijeke, s ranama od vatrenog oružja, doznaje se od primorsko-goranske Policijske uprave. Muškarac je pronađen mrtav u automobilu na parkiralištu, a policija još utvrđuje njegov identitet te je li riječ o ubojstvu ili samoubojstvu. Neslužbeno se doznaje da je riječ o pomoćniku direktorice "Novoga lista" Zdenku Beloševiću i bivšem predsjedniku uprave društva "Dioki" te da automobil u kojem je pronađen mrtav pripada "Novom listu". U toj riječkoj novinskoj kući nisu mogli službeno potvrditi informaciju uz objašnjenje da još traje istraga.
SLAVONSKI BROD
Hitcima iz vatrenoga oružja sinoć je u Zagrebačkoj ulici u Slavonskome Brodu ubijen Ivica Matković (47,) potvrdio je istražni sudac Županijskoga suda Mirko Svirčević. Za ubojstvo je osumnjičen Emir Čošagić Kundalo (42), koji će večeras uz kaznenu prijavu biti priveden sucu Svirčeviću. Prije sukoba dvojica poznanika i susjeda su se posvađala, a onda je osumnjičenik iz pištolja u Matkovića ispalio tri hitca kalibra 7,62. Od posljedica ranjavanja Matković je preminuo na mjestu nesreće. Motiv toga tragičnoga događaja još nije poznat.