SPLIT - Na javnoj tribini pod nazivom "Liberalna misao Velimira Terzića", posvećenoj 15. godišnjici smrti toga istaknutog splitskog liberala i jednog od utemeljitelja HSLS-a, sinoć je u Splitu negdašnji predsjednik HSLS-a Dražen Budiša izjavio da je Hrvatska trenutačno "zahvaćena sveopćim bankrotstvom, a organizirani kriminal duboko je prodro u institucije". Za Terzića je Budiša rekao kako je bio liberal "kršćanskih korijena" te dobar čovjek, što je, ustvrdio je, danas rijetkost među hrvatskim političarima.Objasnio je kako se nedavno odlučio vratiti u politiku jer je nadahnut Terzićem i njegovim zauzimanjem za opće dobro, a ne za osobno bogaćenje pojedinaca, kakvo je danas "rasprostranjeno u Hrvatskoj". Unatoč teškom stanju, Budiša je optimist jer vjeruje da je većina "našeg naroda sačuvala zdrave temelje, a ne težnju za osobnim bogaćenjem".
BLATO NA KORČULI - Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i saborski zastupnik Branko Bačić položili su jučer temeljni kamen za devet milijuna kuna vrijednu investiciju tvrtke "Autotrans Rijeka" u sklopu poduzetničke zone općine Blata na Korčuli. U poduzetničkoj zoni, koja je izgrađena na 15 tisuća metara četvornih, "Autotrans Rijeka" izgradit će servis za održavanje autobusa. Radovi bi trebali biti gotovi do svibnja 2011. godine. Saborski zastupnik Branko Bačić rekao je tom prigodom kako država ni u kriznim vremenima nije zaboravila na otoke te da su samo na otoku Korčuli ove godine izvedeni ili se izvode radovi na projektima vrijednim oko 200 milijuna kuna. Župan Dobroslavić naglasio je kako je otvaranje novih radnih mjesta jedini izlaz iz krize te da je zato potrebno pokrenuti što više sličnih projekata.
ZAGREB - Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) smatra da je "krajnje vrijeme da se detaljno ispita kretanje i djelovanje dr. Vojislava Stanimirovića u vrijeme srpske agresije na Hrvatsku" te da su njegove izjave "izraz nevoljkosti hrvatske politike da aktom, koji bi imao karakter lustracije, zabrani političku i svaku drugu javnu djelatnost vođama unutarnje agresije na Hrvatsku u prvoj polovici devedesetih godina". U jučerašnjem priopćenju, koje je potpisao predsjednik Hrvoje Hitrec, HKV reagira na izjave koje je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislava Stanimirović dao za beogradski dnevni list "Politiku" u nedjelju, 7. studenoga.
ZAGREB - U okviru Zagrebačkih posveta sinoć je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt održano multimedijska pjesnička večer u počast nedavno preminuloj Vesni Parun, najistaknutijoj hrvatskoj pjesnikinji druge polovice 20. stoljeća. Kao uvod u tu poetsku, glazbeno-scensku večer, prikazani su dijelovi filma "Vesna Parun/Pobuna snom ili vodič kroz ljudsku patnju", scenaristice i redateljice Ive Jelačić, nakon čega su glumci, prijatelji i znanci čitali njezinu poeziju i prisjetili se svojih susreta s njom. Autor projekta Zagrebačke posvete, glumac Goran Matović rekao je kako je prije dvadesetak dana telefonski razgovarao s Vesnom Parun kada mu je, uz dopuštenje za održavanje ovog poetskog događanja, s puno gorčine govorila o nepravdama koje je cijeli život doživljavala i o tome kako joj guše životne i umjetničke slobode.
ZAGREB - Na tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća (HKV) „Nove agresije na hrvatski jezik“, na kojoj se sinoć raspravljalo o sadašnjem položaju hrvatskoga jezika, predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec ustvrdio je da se danas vode sustavni napadi na hrvatski identitet, pa između ostaloga i na hrvatski jezik te oživljavaju zablude oko tzv. srpskohrvatskog jezika. Leksikografkinja Nataša Bašić smatra kako bi bilo strašno kad bi Vijeće Europe, kako su to neki tražili, propisivalo koje se riječi smiju, a koje ne smiju koristiti u hrvatskom jeziku. Stručnjakinja za govornu komunikaciju Jasmina Nikić kazala je da u Hrvatskoj ne postoji dovoljna svijest o hrvatskom jeziku te se zauzela za sustavnije učenje govorne kulture hrvatskoga jezika. Docent na Hrvatskim studijama Mario Grčević je upozorio na mogućnost opetovanja povijesnih paralelizama kad se za potrebe bečke politike u Hrvatskoj preko vukovaca vodila politika približavanja srpskom jeziku, a u Srbiji preko Vuka Karadžića, približavanje hrvatskom. Kako bi se izbjeglo to povijesno opetovanje, smatra da bi se žurno trebali službeni pravopisi u hrvatskim školama pridržavati naputaka Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.