MOSTAR - Predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i HDZ-a 1990. Božo Ljubić potpisali su u petak u Mostaru sporazum kojim je utvrđen zajednički nastup ovih dviju hrvatskih stranaka na svim razinama vlasti u BiH nakon posljednjih izbora te se inzistira na ustavnoj reformi koja podrazumijeva uspostavu većinske hrvatske federalne jedinice. Čović i Ljubić su u središnjici HDZ-a 1990. u pratnji stranačkih dužnosnika predstavili sadržaj sporazuma, kazavši pri tome da je poticaj za postizanje ovakvoga sporazuma pokušaj da se Hrvate eliminira iz vlasti prigodom implementacije izbornih rezultata ali i homogenizacije među Bošnjacima i Srbima ususret predstojećim ustavnim promjenama. “Strane su suglasne da se ustavna jednakopravnost hrvatskog naroda može osigurati samo reformom ustava i novom teritorijalnom organizacijom, koja će uključivati utemeljenje federalne jedinice s hrvatskom većinom koja će u sebi sadržavati trodiobu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Obvezuju se da će se zajedničkim usuglašenim djelovanjem zalagati za izmjenu izbornog zakona koji će hrvatskom narodu u BiH osigurati izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u svim tijelima i na svim razinama vlasti u BiH", navodi se u sadržaju političkog sporazuma HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. koji još trebaju potvrditi stranačka tijela. Ljubić je pojasnio kako je "hrvatska pozicija alarmantno ugrožena ustavnim rješenjima iz Daytona i neprincipijelnim promjenama koje su eskalirale na ovim izborima kada je drugi put izabran hrvatski predstavnik u predsjedništvo (Željko Komšić, SDP) većinom bošnjačkih glasova i nakon što je za potpredsjednika RS-a (Emil Vlajki) izabran velikosrbin". Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako je prije potpisivanja sporazuma dobio potporu i od predstavnika Hrvatske, mnogobrojnih međunarodnih dužnosnika i Katoličke crkve za okrupnjavanje hrvatske političke scene. "Surađujemo na svim razinama u Bosni i Hercegovini i ovim šaljemo poruku svima u BiH, a napose našim biračima, da smo napravili jednu pozitivnu sinergiju koja naš izborni rezultat i zajedništvo na poseban način naglašava", rekao je Čović. Stranački čelnici odbacili su mogućnost sudjelovanja u sljedećem izbornom procesu u kojemu bi, kako su rekli, bilo moguće provesti izbornu prijevaru Hrvata. Pozvali su i ostale hrvatske stranke da se okupe oko ovoga projekta.
ZAGREB - Članovi posade oteta broda "Hannibal II.", među kojima je i hrvatski pomorac, dobro su, a vlasnik broda pokušava stupiti u vezu s otmičarima i početi pregovore, objavilo je u petak hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI). Kapetan broda koji su gusari u četvrtak oteli u Indijskom oceanu potvrdio je vlasniku, tuniskoj tvrtki "Gabes Marine Tankers", da je posada dobro. Od brodovlasnika se doznaje da je u tijeku uspostava kontakta s otmičarima kako bi mogli početi pregovori, doznaje Hina iz ureda glasnogovornika MVPEI-ja. Te je informacije MVPEI-u prenio počasni konzul u Tunisu koji uz hrvatsko veleposlanstvo u Maroku neposredno prati taj slučaj. Ministarstvo je u stalnoj vezi sa svojim diplomatima i s obitelji oteta hrvatskog pomorca čiji identitet zasad nije objavljen. Kako prenosi tuniska državna agencija TAP, brod koji plovi pod panamskom zastavom prevozio je biljno ulje iz Malezije u Grčku i otet je nakon kratka zaustavljanja u Adenskom zaljevu. Pomorska operacija EU-a za borbu protiv gusarstva "Atalanta" objavila je da je brod "Hannibal II." napadnut približno 860 nautičkih milja istočno od roga Afrike, odnosno bliže indijskoj nego somalskoj obali. Na otetu brodu, po navodima "Atalante", nalazi se 31 član posade, među kojima 23 Tunižana, 4 Filipinca i po jedan Gruzijac, Rus, Marokanac i Hrvat.
ZAGREB - Više od 650 sudionika iz 141 zemlje, uključujući i Hrvatsku, sudjelovalo je u Dohi na 79. redovnoj godišnjoj Generalnoj skupštini Interpola na kojoj je izglasano 20 rezolucija, prezentirane su operativne akcije te se raspravljalo o pravnom statusu crvenih tjeralica i uspostavi novog sustava za procesuiranje informacija, priopćilo je u petak Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP). Na tom najznačajnijem skupu najveće međunarodne organizacije kriminalističke policije izglasan je treći petogodišnji mandat Generalnom tajniku Interpola Ronaldu Noblu, objavio je MUP na svojim internetskim stranicama. Hrvatsku su predstavljali glavni ravnatelj policije Oliver Grbić, načelnik Odjela za međunarodnu stratešku policijsku suradnju u Uredu glavnog ravnatelja policije Dalibor Jurić i načelnik Odjela za međunarodnu policijsku suradnju u Upravi kriminalističke policije Marijo Rošić. Za hrvatsko Ravnateljstvo policije skup je bila prilika za uspostavu i jačanje bilateralnih kontakata s predstavnicima policija stranih država i predstavnicima međunarodnih policijskih organizacija. Na Generalnoj skupštini izglasano je 20 rezolucija, među ostalim program borbe protiv ekološkog kriminala, program globalne identifikacije počinitelja trgovanja ljudima razmjenom standardiziranih poruka, sustav sigurnog zbrinjavanja i otkrivanja otete djece, pravila o procesuiranju informacija i standardima rada Interpola, postupanje Interpola u predmetima ratnih zločina i kaznenih djela protiv čovječnosti, Rezolucija o putnoj ispravi Interpola, uspostava globalnog kompleksa Interpola u Singapuru i druge, objavio je MUP.
BEOGRAD - Srbijanski ministar gospodarstva Mlađan Dinkić u petak je izjavio kako je među zemljama članicama sporazuma CEFTA dogovoren intenzivniji rad na stvaranju regionalnog investicijskog tržišta. Dinkić je nakon sjednice zajedničkog odbora CEFTA u Beogradu izjavio novinarima kako je jedan od srbijanskih prijedloga uspostava suradnje između agencija za promidžbu izvoza i stranih ulaganja, kao i da je Srbija ostalim zemljama članicama ponudila suradnju na projektu automobilske industrije “Fiat“. Naglasio je kako je jedan od problema svih zemlja članica sporazuma CEFTA što u njihovoj trgovinskoj razmjeni dominira roba niske vrijednosti te istaknuo kako je pokrenuta inicijativa s idejom da zemlje članice zajednički poboljšaju poslovni ugled u svijetu. Kao primjer regionalne suradnje Dinkić je naveo susrete predsjednika Hrvatske i Srbije Ive Josipovića i Borisa Tadića, te kazao kako se radi na pojačavanju regionalne suradnje “na svim frontama“. Tjedan CEFTA-a 2010., gospodarski je događaj koji je u Beogradu okupio visoke uzvanike zemalja u okružju, istaknute gospodarstvenike te predstavnike gospodarskih komora i institucija. Sporazum CEFTA (Central Europe Free Trade Agreement) 19. prosinca 2006. potpisan je između Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije i Kosova, pri čemu su Bugarska i Rumunjska istupile iz sporazuma ulaskom u EU početkom 2007.
RIM - Papa Benedikt XVI. je četiri godine poslije rekao da žali zbog protuslovlja koja su izazvale njegove izjave u govoru o islamu, ali da ih ipak ne bi povukao, izvijestio je talijanski dnevni list Il Foglio u petak. Il Foglio je prenio izjavu njemačkog pisca i novinara Petera Seewalda o tome kako Papa sada gleda na svoj govor 12. rujna 2006. u Regensburgu koji je uzbunio muslimanski svijet. Seewald će 24. studenog predstaviti knjigu o Papi i Crkvi pod nazivom "Licht der Welt. Der papst, die Kirche und die Zeichen der Zeit" (Svjetlo svijeta. Papa, Crkva i znakovi vremena). U govoru u Regensburgu u Njemačkoj citirao je tekst bizantskog cara iz 14. stoljeća koji povezuje islam s nasiljem ocjenom da se prorok Muhamed nije ustručavao svoju vjeru "širiti mačem". Benedikt je rekao da ne bi povukao svoj govor, koji je zamislio "u prvom redu kao znanstven" za raspravu o pogledima na islam, ali je priznao da je podcijenio odjeke svojih riječi. Seewald, piše Il Foglio, navodi Papinu ocjenu da tada nije bio potpuno svjestan da će se na kraju svaki papin govor promatrati kao politički. Seewaldova knjiga se temelji na razgovorima s Benediktom, u kojima je potonji otvoreno govorio o temama kao što su pedofilija, razvod, o oženjenim svećenicima, kontroli rađanja, crkvenoj reformi i islamu.
BRUXELLES - Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton koja vodi pregovore s Teheranom o iranskom nuklearnom programu u ime međunarodne zajednice prihvatila je iransku ponudu da se pregovori nastave 5. prosinca, rekli su dužnosnici u petak. Ashton vodi pregovore o spornom iranskom nuklearnom programu u ime takozvane grupe "5+1", koju čine pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a (Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Sjedinjene Države) i Njemačka. "Ona je danas odgovorila iranskim vlastima i pristala je na njihov prijedlog da pregovori počnu 5. prosinca", rekao je glasnogovornik u petak. Nije naznačeno gdje bi se pregovori mogli održati. Ranije ovog mjesca Ashton je sugerirala da se razgovara 15. do 17. studenog u Beču. U srijedu je turski premijer Recep Tayyip Erdogan rekao da su se iranski dužnosnici htjeli sastati s Ashton u Istanbulu. Iran tvrdi kako je njegov program obogaćenja uranija namijenjen u civilne svrhe za proizvodnju električne energije dok Zapad strahuje da je zamišljen za izradu atomske bombe.
SARAJEVO - Ključne međunarodne organizacije koje djeluju u Bosni i Hercegovini upozorile su u petak kako je Institut za nestale osobe BiH (INO), kao jedinstveno tijelo na državnoj razini zaduženo za rasvjetljavanje sudbine osoba nestalih tijekom rata, izložen nedopustivim političkim pritiscima s kojima se mora odmah prestati. Ured visokog predstavnika (OHR), u ime EUFOR-a, stožera NATO-a u BiH, agencija Ujedinjenih naroda, misije OESS-a te delegacije Europske komisije i Vijeća Europe objavio je izjavu u kojoj se navodi kako sve te organizacije osuđuju aktualne pokušaje ometanja rada INO, politiziranja procesa traženja nestalih te osobnih pritisaka na djelatnike angažirane na tom procesu. U izjavi se ne spominju osobe ni instucije, no upozorenje je slijedilo nakon pokušaja različitih udruga iz Republike Srpske da INO podijele po nacionalnoj osnovi i prebace postupak traženja nestalih na radne skupine utemeljene na etničkim osnovama. Udruge koje okupljaju bivše pripadnike vojske bosanskih Srba te bivše ratne zarobljenike i obitelji nestalih iz RS, javno prozivaju Srbe koji rade u INO tražeći od njih da podnesu ostavke a to obrazlažu navodnim izostankom napora da se otkrije sudbina brojnih Srba nestalih tijekom rata.
BEOGRAD - Za sudjelovanje na izvanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu, zakazanim za 12. prosinca, prijavljeno je 29 političkih stranaka i subjekata, među kojima dvije koalicije, prenose u petak mediji u Prištini pozivajući se na podatke kosovskog središnjeg izbornog povjerenstva. Na izborima će od albanskih stranaka sudjelovati Alijansa za novo Kosovo u koaliciji s još šest stranaka, te koalicija “Vakat“, kao i pokret “Samoopredjeljenje“ Albina Kurtija, Nova demokratska inicijativa Kosova, Novi duh, Demokratski savez Dardanije, Demokratski savez Kosova bivšeg kosovskog predsjednika Fatmira Sejdijua, Alijansa za budućnost Kosova – Ramush Haradinaj – Dr. Ibrahim Rugova, te Demokratska stranka Kosova sadašnjeg predsjednika vlade Hashima Thaqija. Od srpskih stranaka na popisu će se naći Nova demokratska stranka, Savez neovisnih socijaldemokrata, Srpska demokratska stranka Kosova i Metohije, Srpska Kosovskometohijska stranka, Građanska inicijativa – Jedinstvena Srpska lista, Srpska narodna stranka, Samostalna liberalna stranka, Srpska socijaldemokratska stranka te građanska inicijativa “Krilo naroda”. S po jednom strankom na izborima će nastupiti kosovski Egipćani, Crnogorci i Romi, a s po dvije Goranci, Aškalije, Turci i Bošnjaci. Odluka predsjednika kosovskog parlamenta Jakupa Krasniqija o izborima slijedila je nakon što je kosovski parlament početkom studenog izglasovao nepovjerenje vladi Hashima Thacija.
SEOUL - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev poručio je u petak nekoć moćnoj tajnoj službi da uvede red u svojim redovima nakon što je visokopozicionirani agent odao mrežu špijuna u SAD-u. Inozemna obavještajna služba (SVR) bori se s izdajom špijunske mreže koju je počinio vođa tajnih operacija na teritoriju SAD-a, što je jedan od najvećih propusta još od kraja Hladnog rata. "Trebalo bi provesti unutarnju istragu i izvući pouku", rekao je Medvedev u razgovoru s novinarima nakon završetka summita G20 u Seoulu. Upitan što misli o članku u listu Kommersant koji je objavio tu priču, Medvedev je rekao: "Članak u Kommersantu meni nije bila vijest, znao sam za to onoga dana kada se to dogodilo". Kommersant je otkrio da je za izlaganje ruskih tajnih agenata u SAD-u u lipnju kriv pukovnik Šerbakov, koji je dugo radio za SVR. Uhićenje špijuna ponizio je Moskvu samo nekoliko dana nakon susreta Medvedeva s američkim predsjednikom Barackom Obamom u Washingtonu.
BERLIN - Njemački su zastupnici u petak nakon nekoliko mjeseci usvojili jako kritiziranu zdravstvenu reformu, koja će rezultirati povišenjem kotizacija zdravstvenog osiguranja i ograničenjem potrošnje poslodavaca. Za osiguranike državnog sustava, kotizacije će sa sadašnjih 14,9 prijeći na 15,5 posto bruto plaće. Djelatnici i poslodavci će podijeliti troškove tog povećanja, što osigurava financiranje sustava za 2011. Demografski rast, produljenje životnog vijeka i povišenje potrošnje ugrožavaju dugotrajnost sustava. Državne blagajne trebale bi sljedeće godine objaviti kumulirani deficit od 11 milijardi eura, rekao je u rujnu ministar zdravstva. Reforma će riješiti probleme 2011. i utrti za "bolji i pravedniji" sustav, rekao je u petak ministar zdravstva liberal FDP Philipp Roesle. Roeslea posebice kritiziraju jer je poštedio korisnike privatnih osiguranja. U Njemačkoj postoji oko 160 državnih zdravstvenih osiguranja uz privatna osiguranja, koja su rezervirana za slobodna zanimanja i djelatnike koji zarađuju više od 50.000 eura godišnje. Oko 10 posto Nijemaca je kod njih osigurano. U četvrtak je Bundestag usvojio jedan drugi zakon koji treba ograničiti cijene lijekova, koji su u Njemačkoj bitno skuplji nego u većini drugih zemalja.
SEUL - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u petak kako se Moskva nada da politički sukobi u SAD-u neće "potopiti" novi sporazum START te je pozvao da se taj sporazum o ograničenju nuklearnog oružja ratificira ove godine. Lavrov je, govoreći uoči susreta ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva s čelnicima NATO-a, također rekao da će Moskva na ravnopravnim osnovama surađivati s NATO-om oko proturaketne zaštite, pitanju koje dugo stvara napetosti u odnosima Rusije i Zapada. Ratifikacija START-a i suradnja na proturaketnom štitu ključni su za poboljšanje odnosa Moskve i Zapada koji su nakon rata Rusije i Gruzije 2008. pali na hladnoratovsku razinu. Lavrov je na marginama summita G20 u Seulu izrazio zabrinutost da bi nuklearni sporazum, koji su Medvedev i Obama potpisali u travnju, mogao postati žrtvom unutarnjopolitičkih prilika u SAD-u nakon pobjede republikanaca na izborima 2. studenoga. "Mogu se samo nadati da želja za pobjedom nad suparničkom strankom u Kongresu i općenito u političkoj sferi neće prevladati nad američkim razumijevanjem istinskih nacionalnih interesa", istaknuo je Lavrov. Da bi stupio na snagu, američki Senat i ruska Duma moraju ratificirati sporazum koji predviđa smanjenje američkog i ruskog nuklearnog arsenala za 30 posto i ponovno uvodi verifikacijske procedure.
PRIŠTINA - Pravosudne vlasti na Kosovu podigle su optužnicu protiv sedam osoba zbog trgovine ljudskim organima, javili su u petak mediji. Osumnjičeni, među kojima su i jedan turski i jedan izraelski državljanin, navodno su 2008. u jednoj klinici u Prištini sudjelovali u ilegalnim presađivanjima organa. Prema navodima internetskog izdanja dnevnog lista "Koha Ditore", skupinu optuženih sumnjiči se da je nagovorila oko 20 osoba iz Moldavije, Kazahstana, Rusije i Turske da prodaju vlastite organe za cijenu od 14.500 eura. Primatelji organa plaćali su između 80.000 i 100.000 eura, navodi isti izvor. Ilegalna presađivanja organa otkrivena su u studenome 2008. Dva liječnika, među kojima su i vlasnik i voditelj klinike, nakon toga su uhićena, a protiv osumnjičenih liječnika iz Turske i Izraela izdane su međunarodne tjeralice. "Koha Ditore" tvrdi da se podignuta optužnica odnosi i na dva kosovska liječnika, zaposlenika klinike, te na bivšeg namještenika kosovskog ministarstva zdravstva koji je u međuvremenu dobio otkaz. Kosovska policija otkrila je ilegalno presađivanje organa nakon što je u prištinskoj zračnoj luci uhitila jednog Turčina za kojeg se ustanovilo da je ilegalni darovatelj organa. U klinici, koja je bila registrirana kao ordinacija za bubrežne bolesti, zaplijenjeni su i lijekovi kojima je davno istekao rok trajanja kao i zalihe krvi nepoznatog podrijetla.
ŽENEVA - UN je u petak uputio poziv za hitno skupljanje 163,8 milijuna dolara (120 milijuna eura) kako bi se zaustavila epidemija kolere na Haitiju gdje je od te bolesti umrlo 724, a 11.000 ljudi je hospitalizirano. "Hitno nam je potreban novac za zaustavljanje epidemije" proglašene sredinom listopada, objasnila je glasnogovornica Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova UN-a (Ocha) Elisabeth Byrs na konferenciji za novinare. Prema statistikama objavljenim na stranici ministarstva zdravstva Haitija, 497 smrtnih ishoda, ili više od dvije trećine potvrđenih smrti, dogodio se u okrugu Artibonite, glavnom žarištu epidemije. Stanje je najteže u Port-au-Princeu, prenapućenom glavnom gradu, gdje, nakon potresa 12. siječnja, u teškim uvjetima živi više od milijun stanovnika, upozoravaju međunarodne organizacije. Od šest okruga Haitija, pet je izravno pogođeno epidemijom, stoji u dokumentu koji je u petak objavio UN. Organizacija procjenuje da blizu 200.000 ljudi ima simptome kolere, od blagih dijareja do teških dehidracija. Nakon očekivanog širenja epidemije na cijelu zemlju, UN ocjenjuje da treba prikupiti novac za najmanje sljedećih šest mjeseci.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je u petak glasine da planira rekonstrukciju vlade i poručila da čvrsto stoji uz ministra financija Wolfganga Schaeublea, koji je nedavno bio hospitaliziran. "Ne moram komentirati lažne glasine. Odlično surađujem s Wolfgangom Schaeubleom i kanim tako nastaviti", rekla je Merkel za televiziju ARD. Poslovni list Handelsblatt nedavno je najavio smjenu ministra Schaeublea, koji je dvadeset godina u invalidskim kolicima, a čije bi mjesto trebao preuzeti ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere. Schaeuble, paraliziran od struka otkako je na njega bio pokušan atentat, nedavno se liječio u bolnici zbog kroničnog raka kože. Kao ministar financija Schaeuble je ključna osoba u naporima na gospodarskom oporavku svoje zemlje i svijeta, no nedavno je pred televizijskim kamerama izvrijeđao svog glasnogovornika Michaela Offera zato što nije novinarima podijelio pisani materijal. I sam Schaeuble je opovrgnuo glasine o ostavci i rekao da "i ministri financija imaju živce". Priznao je da je pretjerano reagirao, ali je rekao da se neće ispričati Offeru. Pošto je bio javno izvrijeđan, Offer je podnio ostavku i kazao kako očito ne uživa ministrovo povjerenje.
WASHINGTON - David Kernell, bivši student sveučilišta Tennessee, koji je hakirao email račun Sarah Palin tijekom njezine republikanske potpredsjedničke kampanje 2008., u petak je osuđen na godinu i jedan dan zatvora. Kernell je u travnju na saveznom sudu u Knoxvilleu, u američkoj saveznoj državi Tennesseeju, proglašen krivim za neovlašten pristup računalu i ometanje pravde, jer je pokušao uništiti fotografije koje je preuzeo s Yahoo emaila Sarah Palin. Savezni sudac odredio je da Kernell kaznu služi u penološkoj ustanovi otvorenog tipa, gdje osuđenici borave samo tijekom dana, a ne u klasičnom zatvoru. Određeno mu je i psihijatrijsko liječenje te trogodišnji nadzor kad izdrži kaznu. Branitelji su za njega tražili uvjetnu kaznu, ističući da mu je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bilo 20 godina te da od 11. godine boluje od depresije. Optužba je tražila 18 mjeseci zatvora i trogodišnji nadzor, ističući da su smjernice za kažnjavanje djela za koja se tereti strože kad je žrtva državni dužnosnik. Kernell je objavio lozinku za ulaz u email račun Sarah Palin, što je i drugima omogućilo uvid u dopisivanje kandidatice za predsjednicu SAD-a. Sarah Palin i njezina kći Bristol svjedočile su protiv Kernella, opisujući kako je njegovo hakiranje poremetilo i političku kampanju i privatni život obitelji.
MADRID - Više od 20 tona hašiša zaplijenjeno u četvrtak blizu marokanske obale na ribarskom brodu koji je plovio pod nizozemskom zastavom a tri člana posade broda su privedena, objavila je u petak španjolska carina. "Riječ je o najvećoj pomorskoj operaciji te vrste u posljednjih deset godina", priopćila je carina. Brod "Nancy-II" dug 40 metara primijećen je sredinom dana blizu obale Maroka. Otpraćen je do luke Cadiz na jugu Španjolske gdje je pretražen, a policija nije isključila mogućnost novih uhićenja. Prije te operacije, španjolska policija je početkom rujna zaplijenila više od 12 tona hašiša u četiri odvojene operacije, uglavnom na moru. Španjolska predstavlja jedan od glavnih ulaza kokaina iz Latinske Amerike i hašiša iz Sjeverne Afrike u Europu.