DRNIŠ/ZAGREB - Tvrtka Bramac Hrvatska zatvara pogon za proizvodnju crijepa u Drnišu, a za 25 radnika napravljen je socijalni plan zbrinjavanja, priopćeno je danas iz Bramaca. Tako nakon 13 godina rada od danas prestaje proizvodnja crijepa u drniškom pogonu Bramaca, a time su šokirani i sami radnici koje je o zatvaranju pogona i otkazima danas izvijestio koordinator menadžerskog tima Bramac pokrovnih sistema Krešo Kranjčec. Zatvaranjem proizvodnje crijepa pogođeno je 25 djelatnika za koje je napravljen usklađen socijalni plan koji u obzir uzima specifične socijalne prilike pojedinih djelatnika, navodi se u priopćenju Bramaca. Kranjčec je u telefonskoj izjavi za Hinu kazao da je odluka o zatvaranju proizvodnje u Drnišu donesena zbog recesije, gospodarske krize, pada investicija i potražnje u građevinskom sektoru. Opskrba Bramacovim proizvodima tržišta u Istri i Dalmaciji kao i tržišta u Bosni i Hercegovini obavljat će se iz tvornica u Sloveniji i Mađarskoj. U Drnišu će se i dalje voditi skladište s potpunim asortimanom za lokalno tržište, ističu iz Bramaca. Bramac će u Hrvatskoj, nakon zatvaranja drniškog proizvodnog pogona, imati 15 zaposlenih, kaže Kranjčec. Bramac Hrvatska je u vlasništvu austrijskog koncerna Bramac Dachsysteme International.
ZAGREB - Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor sastala se danas u Banskim dvorima s regionalnim direktorom Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje Peterom Harroldom koji je tom prigodom predstavio novog voditelja Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hangjooa Hahma, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Premijerka Kosor zahvalila je Svjetskoj banci na potpori u provedbi Programa gospodarskog oporavka. Program se provodi, kazala je, i istaknula neke od važnijih provedenih mjera, kao što su smanjivanje neporeznih davanja, ukidanje druge stope kriznog poreza, uvođenje sustava objedinjene javne nabave. Premijerka Kosor iznijela je i pozitivne gospodarske pomake. Tako je govorila o rastu izvoza za 14,8 posto u prvih deset mjeseci u zemlje Europske unije, u SAD za 28 posto, te o rastu industrijske proizvodnje u prvih devet mjeseci za 3,1 posto. Izvijestila je i o pripremama državnog proračuna za 2011. godinu. Peter Harrold i ovom prigodom dao je potporu Programu gospodarskog oporavka kao i reformama koje se provode, kaže se u priopćenju. U tom smislu istaknuo je nužnost nastavka zdravstvene reforme, smanjivanja državne uprave po modelu dva za jedan, kao i važnost donošenja Zakona o fiskalnoj odgovornosti. To su mjere koje će Svjetska banka i dalje snažno podupirati, naglašava se u priopćenju.
LONDON - Turističke mjere za 2011. usklađene su s zakonodavstvom i pravilima EU-a i tržišnog natjecanja, u njima ništa nije sporno i mogu se provesti bez ikakvih problema, poručio je danas ministar turizma Damir Bajs odgovarajući u Londonu na Svjetskoj turističkoj burzi na upite hrvatskih novinara da komentira današnje medijske napise u hrvatskim tisku o tome jesu li te mjere u skladu s propisima. Istaknuvši da se u kreiranju mjera za 2011. Ministarstvo turizma konzultiralo s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je i mjere 'prekontrolirala', ministar je kazao da za njih imaju i preporuku AZTN-a koji te mjere ne stavlja pod potpore. Kazao je i da je AZTN, kao i Europska komisija, još prije pola godine bila u svojevrsnoj kontroli u njegovom Ministarstvu, ispitujući valjanost mjera za 2009. i 2010. i već tada je utvrđeno da je sve korektno. U mjerama za 2011. se ne radi o potporama nego o udruživanju sredstava javnog i privatnog turističkog sektora i to za oglašavanje po različitim kanalima, što znači da Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica ne daje nikome potpore nego udružuju sredstava s privatnim partnerima, kazao je. U svakom slučaju Hrvatska neće 'iskočiti' iz zakonskih okvira i pravila EU-a, te se mjere mogu provesti, što je za partnere jako važno, dodao je.
ZAGREB - Nakon izdavanja obveznica središnje države u srpnju, inozemni je dug Hrvatske krajem srpnja ove godine dosegnuo 43,8 milijardi eura ili 97 posto ocijenjenog BDP-a za 2010. godinu (isključujući kružna izravna ulaganja), najnoviji je podatak Hrvatske narodne banke. Tijekom drugog tromjesečja 2010. inozemni se dug Hrvatske, isključujući promjenu kružnih izravnih dužničkih ulaganja, povećao za oko 600 milijuna eura. Međutim, cjelokupni se porast duga može pripisati međuvalutnim promjenama, uzrokovanim slabljenjem tečaja eura prema drugim valutama, dok su neto transakcije bile blago negativne, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a. Ukupni se inozemni dug u srpnju u odnosu na lipanj povećao za 158 miljuna eura, zbog izdanja obveznice središnje države (u vrijednosti 1,25 milijardi američkih dolara) i zaduživanja javnih poduzeća, što je ublaženo smanjenjem duga poslovnih banka (za oko 820 milijuna eura). Po podacima središnje banke, inozemni dug države krajem srpnja ove godine iznosio je 5,9 milijardi eura. Inozemni dug poslovnih banaka krajem srpnja ove godine iznosio je 10,3 milijarde eura, a dug ostalih domaćih sektora, odnosno domaća poduzeća iznosio je 21,8 milijardi eura.
ZAGREB - Zbog visokih fiksnih troškova gubitak Željezare Split u prvih devet mjeseci ove godine iznosi 58,3 milijuna kuna, a samo u trećem kvartalu gubitak je iznosio 23,3 milijuna kuna, navodi se u financijskom izvješću splitske željezare objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Po podacima iz izvješća, ukupni prihodi Željezare u razdoblju od siječnja do rujna ove godine iznosili su 8,6 milijuna kuna, dok su istovremeno ukupni rashodi iznosili 66,9 milijuna kuna. Inače, većina radnika Željezare Split od njih ukupno 400 ne radi godinu i pol dana, a neki i dulje, budući da je dio pogona zatvoren čak 2,5 godine. Za to vrijeme radnici primaju minimalce od 2.000 kuna mjesečno. U izvješću Uprave objavljenom putem Burze uz financijsko izvješće, a koje potpisuje predsjednik Uprave Michal Konczak, se navodi kako su "i u ovom kvartalu radnici na plaćenom dopustu". Uprava također navodi kako su koncem 2008. započeli problemi u poslovanju, a od 26. veljače 2009. račun Željazare je blokiran. "Za pokretanje proizvodnje potrebna su ulaganja u obrtni kapital i investicijska ulaganja", ističe se u izvješću. Navodi se također kako i u trećem kvartalu nije došlo do rješavanja pitanja daljnje sudbine Željezare.
ZAGREB - IPK Kandit je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario neto gubitak od 69,4 milijuna kuna za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvarena neto dobit od dva milijuna kuna, podaci su iz konsolidiranog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. U devet ovogodišnjih mjeseci grupa je ostvarila 311,42 milijuna kuna ukupnog prihoda, što je za 19,5 posto manje nego u istim razdoblju prošle godine. Poslovni prihodi, ostvareni u iznosu od 289,55 milijuna kuna i manji su za 22,3 posto. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu, ostvareni u iznosu 156,4 milijuna kuna manji su za 36,9 posto, dok su prihodi od prodaje na inozemnom tržištu veći za 6,9 posto i iznose 133,1 milijun kuna. Radi visoke cijene sirovine na svjetskom tržištu, u 2010. nije prerađivan sirovi šećer, što je uzrok manjim prihodima na domaćem tržištu i znatno lošijem rezultatu od istog razdoblja prošle, navodi se u izvješću.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je, zadnjeg dana razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka, promet bio vrlo nizak, a prosječna kamatna stopa svega 0,68 posto. Ukupno je danas prijavljeno 41,4 milijun kuna potražnje, što je 25 posto više nego u petak. Istodobno, ponuda je dosegnula 221,4 milijuna kuna, odnosno 4 posto više. Najviše je plasirano prekonoćnih pozajmica, u visini od 11,4 milijuna kuna, po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,4 posto, kao i jučer. Odobreno je i 10 milijuna kuna pozajmica na rok od 2 tjedna, pri čemu je kamata bila 1 posto. Unatoč višku ponude, nepodmireno je ostalo 20 milijuna kuna potražnje.Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 21,4 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa pala s jučerašnjih 1,49 na 0,68 posto.
ZAGREB - Promet na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio 24,1 milijun kuna pri čemu se gotovo polovica tog prometa ostvarena je trgovanjem dionicom HT-a, a vrijednost dioničkih indeksa je pala, ponajviše pod utjecajem pada cijena dionica tvrtki iz građevinskog sektora. Vrijednost Crobexa pala je za 0,58 posto, na 1.864,16 bodova, dok je uz nešto veći pad, za 0,85 posto, specijalizirani indeks Crobex10 pao ispod razine od tisuću bodova, na 992,65 bodova. Najlikvidnija je i danas bila dionica HT-a s prometom od 11,9 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 0,13 posto, na 269,85 kuna. S prometom od dva milijuna kuna dionica Ingre bilježi izrazitiji pad cijene, za 10,10 posto, na 18,87 kuna. Ta je dionica jedno vrijeme bila i u negativnoj blokadi, a Uprava Ingre i u današnjem očitovanju navodi da je jučer objavljen poziv za glavnu skupštinu što ujedno predstavlja informaciju o predloženom restrukturiranju smanjenjem pa povećanjem temeljnog kapitala unosom prava u društvo (zamjena potraživanja u dionice) s ciljem podmirivanja obveza prema vjerovnicima te smanjenja značajnih rashoda i stvaranja uvjeta za daljnji razvoj tvrtke. Po burzovnom prometu danas slijedi dionica Belja s 1,01 milijuna kuna i rastom cijene od 1,32 posto.