ZAGREB - Nužno je odvajanje realnih troškova mirovinskog sustava, onih iz doprinosa za mirovinsko osiguranje, od raznih oblika stimulacija ili socijalnih davanja koji ne proizlaze iz uplata u mirovinske fondove, a koji bi trebali biti okrenuti proračunu ili sustavu socijalne skrbi, istaknuo je predsjednik Republike Ivo Josipović nakon današnje sjednice njegova Savjeta za gospodarstvo. Na sjednici posvećenoj mirovinskoj reformi upozoreno je da uplate nisu dovoljne za pokrivanje rashoda mirovinskog sustava, a samo ove godine je oko 17 milijardi kuna nadomješteno iz općih poreznih prihoda. Mirovinska reforma trebala bi se odvijati kroz jačanje i postupno povećanje uplata u drugi mirovinski stup, a nužne korekcije socijalne naravi ne bi se financirale iz samog mirovinskog sustava nego kao socijalna intervencija države, rekao je Josipović. Izmjene sustava treba dugoročno planirati, pogotovo jer je udio stanovništva starijeg od 65 godina u Hrvatskoj iznimno visok, tako da danas imamo vrlo nepovoljnu strukturu od 1,27 zaposlenika na jednog umirovljenika, kazao je Josipović. Istraživač u Institutu za javne financije Predrag Bejaković ističe da s pravom mirovinskom reformom treba početi što prije, a da bi mirovinski sustav bio održiv treba podići dobnu granicu za odlazak u mirovinu, izjednačiti žene i muškarce, jasnije kažnjavati prijevremeno umirovljenje i nagraditi dulji ostanak u svijetu rada.
POŽEGA - Premijerka Jadranka Kosor, nakon obilaska proizvodnih pogona Spin Valisa u Požegi i razgovora s upravom te tvrtke, izrazila je zadovoljstvo odličnim poslovnim rezultatima koje su postigli u ovoj godini te napose podatkom da su na posao vratili i stotinjak radnika koje su zbog krize morali otpustiti. Spin Valis prva je drvoprerađivačka tvrtka koja se može pohvaliti da je izišla iz krize tako da posla ima za svih 460 zaposlenih. Trenutno namještaj izvoze u 29 zemalja, a izvoz je porastao za 17 posto. Direktor Zdravko Jelčić najavljuje i nove investicije od šest milijuna eura pri čemu i dalje očekuju potporu Vlade ali, dodaje, i ukupne politike. Podatci na državnoj razini, koji pokazuju kako je izvoz porastao za 10 posto, a uvoz smanjen za 20 posto, pružaju nadu kako ova grana gospodarstva izlazi iz recesije. Tu je, sigurno, pomogla i činjenica da je Vlada prepoznala problem i poduzela mjere koje su utjecale na brži izlazak iz krize, rekla je premijerka napominjući kako su to dobre poruke kako se sa sposobnim ljudima može izaći iz krize, a Vlada će i dalje poduzimati određene korake kako bi izvoznicima olakšala njihovu poziciju na svjetskom tržištu. "Nakon današnjeg posjeta mogu reći da sam optimističnija nego jučer glede izlaska iz krize", poručila je premijerka Kosor.
KRALJEVICA - Predsjednik Sindikata brodogradilišta Kraljevica Nenad Miškulin upozorio je danas da kraljevički škver može spasiti samo hitno izdavanje činidbenih jamstava za izgradnju četiriju ribarica za ruskog brodara i dovršenje novogradnje za kanadskog naručitelja. Miškulin je na konferenciji za novinare izrazio zabrinutost teškim stanjem u brodogradilištu koje trenutno zapošljava 500 radnika uz 400 kooperanata, te prozvao Vladu i Ministarstvo gospodarstva zbog ignorantskog odnosa, a Upravu i Nadzorni odbor Kraljevice zbog neodgovornosti. Zbog neizdavanja potrebnih jamstava za izgradnju četiriju brodica kojima bi se osnažio ugovor s Rusima na sjednici Vlade 28. listopada, kada su jamstva odobrena Brodogradilištu 3. maj (oba su posla sklopljena prije zabrane ugovaranja brodova), sindikat je uputio pismo ministru gospodarstva Đuri Popijaču. Očekuju da će Popijač tijekom današnjeg dana ili sutra staviti svoj potpis na jamstva za Kraljevicu i tako dati "zeleno svjetlo" poslu vrijednom 90 milijuna eura. U protivnom najavljuju sindikalne akcije. Danas je otvoren natječaj za treći krug privatizacije za kraljevički škver u trajanju od 15 dana, a sindikalci su postavili jasne uvjete - svi potencijalni kupci trebaju znati da nema cijepanja škvera već moraju kupiti djelatnost i cjelovito brodogradilište te zadržati maksimalnu zaposlenost.
RIJEKA - Predsjednica Radničkog vijeća brodogradilišta "3. maj" Nada Jelinić-Starčević ponovila je danas kako je stečaj ponuditelja za privatizaciju tog riječkog brodogradilišta austrijske tvrtke A-tec otvoren 20. listopada ističući kako su i ranije upozoravali da A-tec nije rješenje za "3. maj". Na tiskovnoj konferenciji, održanoj u "3. maju", Jelinić-Starčević je kazala da je Vesna Pusić zbog netočnih informacija Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Ministarstva vanjskih poslova izjavila da austrijska tvrtka A-tec, potencijalni kupac "3. maja", nije u stečaju. Jelinić-Starčević je ponovila već izrečene tvrdnje da je stečaj austrijskog koncerna A-tec na bečkom Trgovačkom sudu otvoren 20. listopada, iako su pojedini mediji, a i Vesna Pusić, tvrdili da do njega nije došlo. Zbog velikog broja vjerovnika postavljena su i tri stečajna upravitelja, u Austriji je to treći najveći stečaj u povijesti, a cijena dionica A-teca pala je na svega 3,6 eura, kazala je Jelinić-Starčević. "I ranije smo upozoravali da A-tec nije dobro rješenje za 3. maj. Ta je tvrtka u minusu 680 milijuna eura", kazala je i upitala "zašto se naši političari ne usude reći pravu istinu o A-tecu".
ZAGREB - Radnici Đuro Đaković Alatnice iz Slavonskog Broda prekinuli su prosvjed pred zagrebačkom katedralom te se autobusom otputili nazad kući uz poruku da će njihovo izaslanstvo ponovno doći u Zagreb onda kada im sastanak zakaže premijerka Jadranka Kosor. Šezdesetak radnika Đ. Đaković Alatnice doputovalo je danas na prosvjed u Zagreb tražeći povratak proizvodnje protugradnih raketa u pogone njihove tvrtke, kako bi time spasili radna mjesta. Prvo su otišli pred Državno odvjetništvo gdje je njihove predstavnike primio državni odvjetnik Mladen Bajić, a potom pred katedralu gdje su čekali da ih pozove netko iz Vlade. Nudili su nam razgovore u Ministarstvu poljoprivrede, no mi smo to odbili jer nas to Ministarstvo već mjesecima zavlači i ne želi riješiti naš problem. Želimo sastanak s premijerkom Kosor i spremni smo se vratiti u Zagreb čim ona pronađe vremena za nas, izjavio je povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Alatnici Antun Štivić. Predstavnici radnika predali su državnom odvjetniku Mladenu Bajiću dokumente na temelju kojih sumnjaju da se proizvodnja protugradnih raketa u Alatnici namjerno uništava kako bi se bogatili pojedinci iz uvoznog lobija, pri čemu je oštećen i državni proračun.
ZAGREB - Gospodarska kriza najviše se odrazila na sektor maloprodaje, nakon razdoblja rasta od 2006. do 2008. trgovačka društva u 2009. godini bilježe stagnaciju prihoda, a kako su troškovi poslovanja i financijski rashodi povećani za 8 posto, to se odrazilo na smanjenje dobiti maloprodavača, pokazalo je studija Ekonomskog instituta "Učinci krize na trgovinu na malo i vizija izlaska iz krize" predstavljena danas u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Uz Ministarstvo gospodarstva, naručitelji studije su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Kako se navodi u priopćenju Ministarstva gospodarstva, anketno istraživanej Ekonomskog instituta pokazalo je da je kriza imala negativniji utjecaj na tvrtke koje posluju u djelatnosti neprehrane nego na one koje koje posluju u djelatnosti prehrane. U 2009. u odnosu na 2008. godinu prihodi u sektoru prehrambenih proizvoda stagniraju, dok su oni u sektoru neprehrane smanjeni (za 4,8 posto). Kriza se negativno odrazila i na obrtničku trgovinu čiji su prihodi u 2009. godini u odnosu na 2008. smanjeni za 7,6 posto, a rashodi za 3,4 posto, što se odrazilo na smanjenje dobiti obrtničke trgovine. Velika trgovačka društva su povećala, a mala i srednja trgovačka društava te obrtnička trgovina smanjili tržišni udio.
ZAGREB - Nadzorni odbor Hrvatske poštanske banke (HPB) dao je suglasnost za dokapitalizaciju te banke, pa će HPB na Glavnoj skupštini, zakazanoj za 15. prosinca, povećati svoj jamstveni kapital na 1,655 milijardi kuna, dok će temeljni kapital iznositi 966,6 milijuna kuna, priopćeno je danas iz HPB-a. Povećanje temeljnog kapitala banke bit će izvršeno uplatom uloga u novcu u iznosu do najviše 450 milijuna kuna od strane ulagatelja Republike Hrvatske, dok će hibridni depozit Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u iznosu od 50 milijuna kuna biti pretvoren u kapital banke, navode iz HPB-a. Prenose i izjavu predsjednika Nadzornog odbora Zdravka Marića kako je Nadzorni odbor HPB-a odlukom o povećanju kapitala banke u potpunosti podržao njene razvojne planove i strategiju daljnjeg rasta i širenja. "Time smo banci dali priliku da, stalno vodeći računa o kontroli troškova i rizika, poveća svoje tržišne udjele i vlasniku stvori vrijednost koja će opravdati naša ulaganja", kazao je Marić.
ZAGREB - Jedan od najpopularnijih svjetskih vodiča za putovanje Lonely Planet uvrstio je Istru na drugo mjesto 10 top regija koje su u svijetu najpoželjnije za posjetiti u idućoj godini, dok je na prvom mjestu te liste egipatski Sinaj. U članku objavljenom na web stranicama Lonely Planeta, o kojem su danas izvijestili iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ), glasnogovornik tog vodiča Tom Hall ističe da ove godine njihov izbor najboljeg odredišta za posjetiti označava strast za otkrićima, pa su stoga izdvojili malo ili manje poznate, ali prelijepe kutke svijeta. Rezultati tog izbora posljedica su mnogobrojnih anketa i ideja koje je Lonely Planet zaprimio od svojih dopisnika, autora, udruženja putnika, blogera te tweeter korisnika. Nakon prvog Sinaja i druge Istre na listi top 10 najpoželnijih regija u svijetu za posjetiti iduće godine slijede otok Marquesas (Južni Pacifik), Kapadokija (Turska), Westfjords (Island), Šetlandsko otočje (Škotska), Veliki koraljni greben (Australija), Zapadna obala (SAD), Patagonija (Čile) te otoci Gili (Indonezija).
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je povećan za 0,48 posto na 1.874,47 bodova, dok je specijalizirani indeks porastao za 0,35 posto na 995,40 bodova. Ukupni promet Burze danas je iznosio 37,5 milijuna kuna, od čega se na redovni promet odnosilo 19,8 milijuna kuna, a na institucionalni 17,7 milijuna kuna. Šest je dionica imalo promete veće od milijun kuna. Najveći promet od 3,3 milijuna kuna ostvarila je povlaštena dionica Adris Grupe čija je cijena porasla 0,59 posto na 273 kune. Dionica HT-a je uz blagi porast cijene, za 0,03 posto na 268,55 kuna, imala promet od 2,7 milijuna kuna. Za 1,9 milijuna kuna protrgovano je dionica Atlantic Grupe, čije je cijena porasla 1,59 posto na 829,99 kuna. Promet od 1,8 milijuna kuna ostvarila je dionica INA-e kojoj je cijena povećana za 1,34 posto na 1.743,01 kunu. Promet od 1,7 milijuna kuna bilježi dionica Belja uz porast cijene od 0,82 posto na 62,50 kuna. Među dionice s prometom iznad milijun kuna danas se još uvrstila Podravkina, koja je uz porast cijene od 0,78 posto, na 277,13 kuna imala promet od 1,2 milijuna kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je potražnja smanjena za više od 30 posto u odnosu na jučer, no ponovno nije u cijelosti podmirena zbog niske kamatne stope po kojoj sudionici nisu htjeli plasirati svoje viškove. Ukupno prijavljena potražnja iznosila je danas 59,7 milijuna kuna, što je 31 posto manje nego jučer. Ponuda je bila 219,7 milijuna kuna ili 7 posto manje. Najviše je plasirano prekonoćnih pozajmica, u visini od 18 milijuna kuna, po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,49 posto, što je 0,02 posto više nego jučer. Unatoč višku ponude nepodmireno je ostalo 40 milijuna kuna potražnje. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas svega 19,7 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa uvećana s jučerašnjih 0,57 na 0,83 posto.