Crobex indeks bio je u 12,00 sati u plusu 0,75 posto, na 1.879 bodova, a Crobex10 0,61 posto, na 998 bodova.
Redovni promet dionicama dosegnuo je gotovo 11 milijuna kuna, što je oko 4 milijuna više nego jučer u ovo doba.
„Po obujmu trgovanja, očito je da su se danas na domaćem tržištu aktivirali fondovi. A kako nema poticajnih vijesti iz domaćeg gospodarstva, za rast indeksa vjerojatno je zaslužno pozitivno raspoloženje sa svjetskih burzi“, kaže Stjepan Laća, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital.
Do podneva je sa čak pet dionica ostvaren promet iznad milijun kuna. Najlikvidnija je, s prometom od gotovo 2 milijuna, povlaštena dionica Adrisa. Cijena joj je porasla 1,2 posto, na 272 kune.
Slijedi dionica HT-a, s prometom od 1,64 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena blago oslabila, za 0,03 posto, na 269 kuna.
U većem fokusu investitora je i dionica Ine, kojom je ostvareno oko 1,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je skočila više od 4 posto, na 1.770 kuna.
„Uz dobre 9-mjesečne poslovne rezultate, budu li u pregovorima s Vladom Ina i Mol putem porasta cijene plina riješili pitanje gubitaka u Ininom plinskom poslovanju, mogli bismo očekivati i daljnje snažne rezultate te kompanije“, ocjenjuje Laća.
Dionicom Atlantic grupe ostvareno je 1,47 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 1,49 posto, na 825,9 kuna.
Među milijunaše uvrstila se i dionica Podravke, s prometom od 1,2 milijuna kuna i blagim rastom cijene, za 0,32 posto, na 277 kuna.
U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je danas da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u rujnu nominalno porastao za 1,6, a realno za 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je treći mjesec zaredom kako je potrošnja porasla, no manje nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjivalo je, u prosjeku, da je u rujnu potrošnja porasla 1,4 posto. Njihove procjene kretale su se u rasponu od rasta za 2,7 posto do pada od 0,3 posto.
To je i usporavanje rasta potrošnje, s obzirom da je u kolovozu promet u trgovini na malo porastao 3,9 posto.
„U kolovozu je potrošnja porasla iznad očekivanja, a nakon turističke sezone brojke su ponovno bliže trendu koji je vladao prije ljeta. No, to se i očekivalo, pa nećemo smanjivati procjenu BDP-a za treće tromjesečje, u kojemu očekujemo rast bruto domaćeg proizvoda između 0,8 i 1 posto“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
U zadnjem ovogodišnjem tromjesečju Stojić očekuje stagnaciju potrošnje.
Na europskim burzama cijene su danas u blagom plusu, peti dan uzastopno, u očekivanju da će Fed danas najaviti dodatne mjere popuštanja monetarne politike kako bi ojačao oporavak američkog gospodarstva. Londonski Ftse indeks, frankfurtski DAX i pariški CAC trenutno su u plusu između 0,2 i 0,6 posto.
„Popuštanje monetarne politike u SAD-u vjerojatno je najvažniji događaj ove godine na tržištima kapitala u svijetu. Svi s nestrpljenjem očekujemo koliko će Fed odlučiti uliti svježeg novca u američki financijski sustav“, navodi Laća.
Analitičari očekuju da će Fed usvojiti paket mjera vrijedan oko 500 milijardi dolara. Bude li vrijednost novih mjera manja od tog iznosa, vjerojatno će uslijediti negativna reakcija tržišta, a bude li veća od tog iznosa, očekuje se pozitivna reakcija.
„Osim otkupa državnih obveznica, vjerujem da bi se Fed ovoga puta mogao odlučiti i na obnovu programa otkupa hipotekarnih obveznica. Naime, Fed u svome portfelju već ima oko 840 milijardi dolara vrijedne državne obveznice te bi svaki daljnji njihov otkup u većem obujmu smanjio prostor američkoj središnjoj banci za poduzimanje daljnjih koraka u monetarnoj politici“, ocjenjuje Laća.
U sjeni odluka Feda, danas će biti objavljen i indeks upravljanja nabavom u uslužnom sektoru SAD-a, podatak o narudžbama američkoj industriji te ADP-ovo izvješće o zaposlenosti u privatnim američkim kompanijama, koji bi trebali investitorima pružiti dublji uvid u trenutnu situaciju u najvećem svjetskom gospodarstvu, zaključuje Laća.