Crobex indeks bio je u 12,00 sati u plusu 0,18 posto na 1.881 bodu, a Crobex10 0,06 posto, na 990 bodova.
Redovni promet dionicama dosegnuo je 3,8 milijuna kuna i bio je otprilike 800.000 kuna veći nego jučer u ovo doba.
„Na domaćem tržištu nastavljena je stagnacija cijena dionica, uz vrlo nizak promet. Slično je i na europskim tržištima kapitala, gdje su ključni indeksi u blagom plusu ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica u defanzivnom sektoru, prvenstveno prehrambenih proizvođača“, kaže Vjeran Jureša, analitičar u investicijskom društvu To One.
Londonski Ftse, frankfurtski DAX i pariški CAC trenutno su u plusu između 0,4 i 0,7 posto.
Od ostalih vijesti s europskih burzi izdvaja se objava lošijih od očekivanja poslovnih rezultata švicarske banke Credit Suisse, uslijed smanjenja prihoda od investicijskog bankarstva te trgovanja vrijednosnim papirima, što je spustilo cijene dionica u bankarskom sektoru.
Neto dobit te banke za treće tromjesečje iznosila je 609 milijuna franaka i bila je 74 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju.
„Pozitivnom raspoloženju na europskim burzama danas je pridonio i nešto bolji od očekivanja njemački indeks upravljanja nabavom“, navodi Jureša. Taj indeks za listopad je dosegnuo 54 boda, dok su ekonomisti procjenjivali 52 boda.
Za nove smjernice ulagači danas iščekuju objavu poslovnih rezultata Caterpillara, Mc'Donaldsa, Morgan Stanleya i American Expressa, zaključuje Jureša.
Najveći promet na domaćem tržištu zasad je ostvaren dionicom Ine, u visini od milijun kuna. Cijena joj se spustila 0,06 posto, na 1.628 kuna.
Milijunski promet ostvarila je još samo dionica HT-a, pri čemu joj je cijena ojačala 0,03 posto, na 269,4 kune.
Od makroekonomskih pokazatelja, Državni zavod za statistiku objavio je da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu porasla za 3,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je iznad svih očekivanja i ponajviše se zahvaljuje jačanju inozemne potražnje te punjenju zaliha.
Tako je prekinut trend pada proizvodnje, koji je trajao od veljače. Rujanski rast ujedno je i veći nego što se očekivalo.
Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je, u prosjeku, da je u rujnu industrijska proizvodnja pala za 0,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene kretale su se u rasponu od rasta za 1,7 posto do pada proizvodnje za 1,9 posto.
Ujedno, DZS je objavio da je u Hrvatskoj u rujnu, stopa nezaposlenosti porasla sa 16,4 posto, koliko je iznosila u kolovozu, na 16,9 posto, više nego što se očekivalo.
Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je, u prosjeku, da je u rujnu stopa nezaposlenosti porasla na 16,7 posto.
„Rast stope nezaposlenosti bio je očekivan s obzirom na podatke HZZ-a, no kako je stopa viša nego što smo procjenjivali, očito je da je došlo i do smanjenja broja radno aktivnog stanovništva. Ti negativni trendovi posljedica su stanja u realnom gospodarstvu, a stopa nezaposlenosti od 16,9 posto u rujnu najviša je stopa za taj mjesec od 2005. godine", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
Dodaje da će se rast nezaposlenosti sigurno se nastaviti do kraja godine, a oporavak ne očekuje prije kraja prvog tromjesečja iduće godine.