BEČ - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i austrijski predsjednik Heinz Fischer susreli su se u utorak u Beču i razgovarali o bilateralnim odnosima dviju zemalja i putu Hrvatske u Europsku uniju, a potom nazočili koncertu u povodu 6. festivala Hrvatske glazbe. Prije večernjeg koncerta Josipović i Fischer razgovarali su u četiri oka, u predsjedničkom uredu u dvorcu Hofburg.
Po Josipovićevim riječima tema razgovora bili su bilateralni odnosi te reforme koje Hrvatska provodi na putu u Europsku uniju.
"Ja sam izrazio optimizam da Hrvatska može provesti reforme koje se od nje očekuju i da će Hrvatska, kako smo i planirali, negdje 2012. biti punopravna članica EU-a", rekao je Josipović novinarima u stanci koncerta u teatru Akzent.
Josipović je dodao da Austrija to podupire. "Uvijek je bila prijateljska prema Hrvatskoj, pomogla nam je na našem putu prema EU i ja sam uvjeren da će se to tako i nastaviti", zaključio je Josipović. Josipović je koncert ocijenio kao vrlo vrijedan projekt, a Fischer rekao da s posebnim akcentom promovira hrvatsku kulturu u Austriji. "Festival hrvatske glazbe je vrlo vrijedan projekt, približava hrvatsku kulturu Austriji i jača prijateljstvo hrvatskog i austrijskog naroda", rekao je Josipović i dodao da jako podupire takve priredbe. Fischer je kazao da je održavanje festivala jako dobra ideja koja se isplati. "Umjetnost, kultura i politika te ljudski kontakti su zajedno povezani, svi smo zadovoljni da smo ovdje", kazao je Fischer. Dodao je da "festival pojačano i s posebnim akcentom promovira hrvatsku kulturu u Austriji, posebno još i nazočnost hrvatskog predsjednika koji je i skladatelj".
Na koncertu u povodu otvorenja 6. festivala Hrvatske glazbe u Beču zagrebački solisti s austrijskim flautistom Michalom Martinom Koflerom izveli su skladbe Griega, Mozarta, Respighija, Papandopula te Josipovićevu Sambu brevis.
WASHINGTON - Prvi rezultati američkih kongresnih i guvernerskih izbora, održanih u utorak, najavljuju premoćnu pobjedu kandidata oporbene Republikanske stranke, dok izlazne ankete s birališta govore da su birači duboko zabrinuti stanjem gospodarstva i nezadovoljni smjerom kojim zemlju vode predsjednik Barack Obama i demokrati. Američke televizijske mreže predvidjele su, na temelju izlaznih anketa i prvih prebrojanih glasova, pobjede republikanskih kandidata za Senat, Randa Paula u Kentuckyju i Dana Coatsa u Indiani. Među ostalim su predviđenim ranim pobjednicima republikanski veteran u Senatu Jim DeMint iz Južne Karoline i demokrat Patrick Leahy iz Vermonta. Republikanci bi za osvajanja većine u Senatu trebali osvojiti 10 mjesta koja su do sada držali demokrati, a za sada su osvojili dva. Izlazne ankete pokazuju da su birači nezadovoljni s obje političke stranke, primjerice 53 posto ispitanih u anketi CNN-a ima o njima negativno mišljenje. Za 62 posto birača, gospodarstvo je najvažnije pitanje izbora, daleko ispred reforme zdravstva (19 posto), imigracije (8 posto) i rata u Afganistanu (7 posto). Izlazna anketa CBS-a pokazala je manji odziv mladih i crnačkih birača, koji su 2008. pomogli Obamin izbor.
NEW YORK/WASHINGTON - U povodu dvadesete obljetnice nagrade Žena godine, američki časopis Glamour će na svečanoj dodjeli nagrada 8. studenoga u New Yorku, odati počast predsjednicama i premijerkama pet država u znak priznanja za njihove pojedinačne uspjehe, uključujući i hrvatsku premijerku Jadranku Kosor, priopćilo je u utorak uredništvo časopisa koji od 1990. dodjeljuje tu uglednu nagradu. Te žene su doslovno najmoćnije žene na svijetu, a njihovi uspjesi dokazuju da se krećemo prema globalnom osnaživanja žena, ističe list. Uz premijerku Kosor, na svečanoj dodjeli nagrada u Carnegie Hallu, počast će biti ukazana i slovačkog premijerki Iveti Radičovoj, predsjednici Liberije Ellen Johnson Sirleaf, predsjednici Litve Daliji Grybauskaite i premijerki Trinidada i Tobaga Kamli Persad-Bissessar. "Toliko sam oduševljena zbog priznanja za tih pet izvanrednih čelnica. Svaka od tih žena je pokazala sjajno vodstvo, a njihov je rad svugdje nadahnuće za djevojke i žene", rekla je glavna urednica Glamoura, Cindi Leive, u priopćenju.
"Jadranka Kosor je prva žena koja je postala premijerom u Hrvatskoj. Neumorno je radila na promicanju ravnopravnosti spolova i promicanju žena na vodećim dužnostima. Ona je energično bila uključena u zaštitu žena koje su žrtve nasilja i zaštitu izbjeglica. Ona se borila protiv spolnih stereotipa u medijima i u školama", ističe Glamour u obrazloženju odavanja priznanja premijerki Kosor.
SARAJEVO - Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) u utorak je na sjednici održanoj u Sarajevu potvrdilo rezultate općih izbora provedenih u toj zemlji 3. listopada, priopćeno je u večernjim satima iz tog tijela. Kako je istaknuto, potvrđeni su svi izborni rezultati osim onih za skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije gdje je zbog utvrđenih nepravilnosti naložena ponovna provedba izbora na sedam glasačkih mjesta u Čapljini. Ponovljeni izbori u tom gradu zakazani su za 7. studenog. Prema konačnim podacima dostupnim na internetskoj stranici SIP-a, četvorogodišnji mandat članova Predsjedništva BiH osvojili su Željko Komšić iz Socijaldemokratske partije (SDP), Bakir Izetbegović iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Nebojša Radmanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). U utrci za 42 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH najviše glasova dobile su SDP i SNSD koje će u novom parlamentarnom sazivu imati po osam zastupnika. Slijedi SDA sa sedam zastupnika, Savez za bolju budućnost (SBB) i Srpska demokratska stranka (SDS) sa četiri zastupnika, HDZ BiH sa tri te Stranka za BiH (SBiH) i koalicija HDZ 1990-Hrvatska stranka prava (HSP) sa po dva zastupnička mjesta a još tri manje stranke imat će po jednog zastupnika. U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH od 97 zastupničkih mjesta najviše je dobila SDP koja će imati 28 zastupnika. Slijede SDA sa 23 zastupnika, SBB sa 13, HDZ BiH sa 12 te Narodna stranka „Radom za boljitak“ i koalicija HDZ 1990-HSP sa po pet zastupnika itd. U Narodnoj skupštini Republike Srpske koja broji 83 zastupnika 37 mjesta pripalo je SNSD-u, 18 SDS-u, sedam Partiji demokratskog progresa (PDP) itd. SIP je potvrdio i to kako je Milorad Dodik izabran za predsjednika RS, bošnjački potpredsjednik bit će Enes Suljkanović iz SDP-a a hrvatski Emil Vlajki iz marginalne Demokratske narodne stranke (DNS).
PRIŠTINA - Vršitelj dužnosti predsjednika Kosova i predsjednik parlamenta Jakup Krasniqi objavio je u utorak kako je raspustio Skupštinu Kosova i zakazao za 12. prosinca izvanredne izbore. Ova odluka je došla nakon što je u utorak Skupština Kosova izglasala nepovjerenja vladi premijera Hashima Thacija. Nakon ostavke predsjednika Kosova Fatmira Sejdiua sredinom rujna pošto je ustavni sud zaključio kako je prekršio ustav budući da je istodobno obnašao dužnost predsjednika države i čelnika Demokratske lige Kosova (LDK) Krasniqi je nedavno zakazao prijevremene izbore za 13. veljače 2011. Izlazak LDK-a iz koalicijske vlade s Thacijevom Demokratskom strankom Kosova izazvao je, međutim, institucionalnu krizu što je dovelo do izglasavanja nepovjerenja vladi u Skupštini Kosova, raspuštanja parlamenta i zakazivanja izvanrednih izbora.
BERLIN - Njemačka policija otkrila je u utorak paket koji je sadržavao eksploziv poslan iz Grčke u ured kancelarke Angele Merkel u Berlinu nakon niza napada paketima bombama u Ateni iza kojih kako se sumnja stoje grčki gerilci. Naslovljen osobno na Merkel, sumnjivi paket je pronađen u prostoriji s poštom njezina ureda dok je bila odsutna iz zemlje i nalazila se u Belgiji, priopćila je vlada. Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere kazao je da je paket sadržavao eksploziv, da je poslan iz Grčke prije dva dana te da je izgleda povezan s drugim paketima bombama. "Prema svemu što znamo napravljen je na isti način i izgleda isto kao...onaj u švicarskom veleposlanstvu u Ateni i vjerojatno i drugi paketi", rekao je on na konferenciji za novinare. Sigurnosni stručnjaci smatraju paket bezopasnim i nitko nije ozlijeđen, ali vlada je rekla kako je "mogao ozlijediti ljude". Njemački mediji javljaju da je sadržavao barut ta da je na povratnoj adresi stajalo "Grčko ministarstvo gospodarstva". "Još nemamo konačne rezultate o tome koliko je eksploziv bio opasan i od čega je načinjen", rekao je De Maiziere. "Ipak, mnogo toga ukazuje da je, ako je isti kao paketi bombe u Ateni mogao prouzročiti ne neznatnu štetu", dodao je. Sigurnosna uzbuna u Berlinu dolazi isti dan kada su bombe eksplodirale u dva veleposlanstva u Grčkoj, a u drugim diplomatskim misijama u Ateni otkriveni su sumnjivi paketi. Grčka policija povezuje napade s ljevičarskim gerilcima.
ATENA - Atenska policija u utorak je uništila dva sumnjiva paketa u zračnoj luci glavnoga grčkog grada, posumnjavši da su povezani s pokušajima napada u ponedjeljak na nekoliko veleposlanstava u Grčkoj, izvijestili su policijski izvori. U paketima su se nalazile "knjige" s prostorom namijenjenim skrivanju eksploziva. Jedan je paket bio naslovljen na Europol, čije je sjedište u Nizozemskoj, a drugi na Europski sud pravde u Luxemborugu, izvijestili su mediji. U utorak ujutro dva su paketa s eksplozivom eksplodirala u veleposlanstvima Rusije i Švicarske u Ateni, no na sreću nije bilo žrtava, a još je jedan paket s eksplozivom otkriven i deaktiviran u zgradi vlade u Berlinu. U Grčkoj je u ponedjeljak otkriveno devet paketa s eksplozivom, naslovljenih na adrese više veleposlanstava, među kojima je jedan bio naslovljen na njemačko veleposlanstvo, a drugi na adresu francuskoga predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Grčka policija je izvijestila da su eksplozivni paketi u poštanskim uredima predani u ponedjeljak, istražitelji su ustanovili da je riječ o jednoj organiziranoj grupi, no još nisu otkrili o kojoj je točno riječ te nastavljaju istragu.
OSLO - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev kani posjetiti i ostale otoke u Kurilskom otočju zbog kojega se više godina Rusi spore s Japancima te namjerava pokrenuti neka ulaganja u to područje, izjavio je u utorak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, a Reuters ocjenjuje da se na taj način samo produbljuje diplomatski jaz između Moskve i Tokija. Lavrov, koji sudjeluje u radu konferencije u Oslu, izjavio je kako su Japanci pretjerano reagirali kad je Medvedev u ponedjeljak posjetio jedan od četiriju otoka što ih je Rusija pripojila svojem teritoriju na kraju Drugoga svjetskog rata, a Japanci ih smatraju dijelom vlastita teritorija. Japanska je vlada izvijestila kako namjerava pozvati svojeg veleposlanika iz Moskve na konzultacije, no Lavrov je kazao kako Rusi ne planiraju to učiniti sa svojim veleposlanikom u Tokiju. Dodavši da Japanci reagiraju pretjerano, istaknuo je: "Ne želimo pogoršati odnose s Japanom i ne planiramo nikakva putovanja u inozemstvo svojeg veleposlanika u Tokiju." Prijeporno otočje Rusi nazivaju Južnim Kurilima, a Japanci Sjevernim teritorijem. Prostiru se od sjeveroistoka glavnoga japanskog sjevernog otoka Hokaida do ruskog poluotoka Kamčatke. "Jutros sam razgovarao s predsjednikom Medvedevom koji će posjetiti otočje i zbog toga je jako zadovoljan. Kazao je kako se do sada nedostatno ulagalo u razvoj tih otoka te namjerava utjecati na to da se situacija, kad je o tomu riječ, poboljša", prenio je Lavrov.
DEN HAAG - Srpski ultranacionalist Vojislav Šešelj u utorak je izjavio kako Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) "želi" da on umre te da netko izvana "manipulira njegovim zdravstvenim stanjem", prenio je France Presse. "S obzirom na to da me ne možete proglasiti krivim, jer nema nikakvih dokaza protiv mene, izgleda da bih ja trebao umrijeti, da medicinska dokumentacija bude besprijekorna, a vi biste potom mogli mogli kazati - napravili smo sve što smo mogli, ali, eto, dogodilo se", kazao je Šešelj sucima, tijekom rasprave o stanju u postupku koji se protiv njega vodi po optužnici za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991 -1993. "Mojim zdravstvenim stanjem manipulira" netko izvana, rekao je on, a cilj toga je, kako tvrdi, izazvati njegovu smrt. Šešelj je pred sudom izjavio kako je prošli četvrtak podvrgnut "ablaciji" , intervenciji na srcu koja se obavlja laserskom sondom uvedenom kroz krvne žile u području prepona, zbog liječenja srčane aritmije i tahikardije. Također je rekao kako ga nitko nije obavijestio o ishodu intervencije te smatra da se izvješće o toj operaciji od njega "krije". Šešelj je rekao kako je tijekom liječničkog zahvata koji je trajao tri sata "izgubio svijest", a kirurg ga je po završetku zahvata obavijestio da je to toga došlo zbog nedostatka kisika. "Riječ je o ozbiljnoj komplikaciji, a najgore od svega je što nisam saznao je li operacije uspjela. Možda je i uspjela, ali ja osjećam iste simptome", kazao je te dodao: "Ovdje je ubijen Milošević. Siguran sam da je on ovdje ubijen, jer je bio lišen odgovarajuće zdravstvene skrbi", kazao je Šešelj, podsjetivši na slučaj bivšega jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je umro 11. ožujka 2006. u pritvoru u Scheveningenu tijekom sudskoga procesa koji je ICTY vodio protiv njega.
BERLIN - Iranka, koja je trebala biti kamenovana zbog preljuba, a odluku o takvoj smrtnoj presudi donijele su vlasti u Teheranu, u srijedu će, prema najnovijoj odluci teheranskih vlasti, biti obješena zbog ubojstva, izvijestila je skupina za zaštitu ljudskih prava. "Vlasti u Teheranu odobrile su zatvoru Tabriz pogubljenje Iranke Sakineh Mohamadi Aštiani", izvijestilo je na svojim internetskim stranicama Međunarodno povjerenstvo protiv kamenovanja, čije je sjedište u Njemačkoj. Službeni Iran nije potvrdio niti opovrgao izvješće. Podtajni u britanskom ministarstvu vanjskih poslova Alistair Burt razgovarao je u utorak telefonom s iranskim otpravnikom poslova u Londonu, Safalom Alijem Eslamianom Kupaeijem, nastojeći izvršiti pritisak na njega kako bi se slučaj Aštijani odgodio, no iranski diplomat nije bio u stanju potvrditi jesu li izvješća o skorom pogubljenju Sakineh Mohamadi Aštiani točna, prenio je Foreign Office. "Iskoristio sam priliku da bih podsjetio iranskoga otpravnika poslova kako britanska vlada pogubljenje gospođe Aštijani smatra u potpunosti neprihvatljivim", kazao je Burt. Kamenovanje Aštijani je suspendirano nakon što su prominentne političke i vjerske ličnosti iz cijeloga svijeta taj čin nazvale "brutalnim", barbarskim" i "srednjevjekovnim činom". Brazilci, bliski saveznici Irana, ponudili su 43-godišnjoj majci dvoje djece azil.