ZAGREB
Radnici splitske Željezare nakon noći prospavane u Tvornici kulture uputili su se jutros ponovno pred katedralu, gdje će nastaviti prosvjedovati tražeći da njihove predstavnike danas primi premijerka Jadranka Kosor. Oko 150 radnika Željezare došlo je jučer u Zagreb kako bi od vlade zatražili da osigura nastavak proizvodnje u Željezari i izbjegne stečaj. Na sastanku s ministrima Đurom Popijačem i Božidarom Kalmetom dogovoreno je da će zagrebački CIOS idućeg tjedna pregledati postrojenja Željezare nakon čega će odlučiti hoće li postati zakupcem koji će ponovno pokrenuti proizvodnju u Željezari. Prioritet nam je da i u uvjetima neriješenih vlasničkih odnosa pokrenemo proizvodnju, izjavio je nakon pregovora koji su kasno poslijepodne održani u restoranu Kaptolska klet ministar gospodarstva Đuro Popijač. Predstavnici CIOS-a potvrdili su da će u ponedjeljak ili utorak doći u Željezaru kako bi snimili stanje, rekao je Popijač. Ako bi taj plan propao, te ipak došlo do stečaja, sindikat traži da se radnici zbrinu prije pokretanja stečajnog postupka. Predstavnik sindikata Mladen Bekavac rekao je da prema Kolektivnom ugovoru 401 radnik Željezare treba dobiti ukupno oko 80 milijuna kuna za neisplaćene plaće i otpremnine. Radnici Željezare žele da im taj dogovor potvrdi i premijerka Jadranka Kosor pa traže danas razgovor s njom.
ZAGREB
Sabor je jutros nastavio raspravu o zakonskim prijedlozima kojima se ukidaju ili spajaju državne agencije, zavodi i druga tijela javne uprave, a vladajući su poduprli pripajanje Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo Centru za poljoprivredu, hranu i selo, čemu se oporba protivi, jer smatra da je riječ o dodatnoj centralizaciji i stvaranju "paralelnog mini-ministarstva poljoprivrede". Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Josip Kraljičković uvodno je objasnio da je riječ o izmjenama Zakona o osnivanju Centra za poljoporivredu, hranu i selo, kao jednoj od mjera u sklopu racionalizacije javne uprave, koja bi trebala osigurati učinkovitiju i jeftiniju upravu. Izvijestio je da će Centar preuzeti prostor, opremu, zaposlene i financijska sredstva Zavoda. Predložene izmjene pozdravili su Krešo Filipović (HDZ) i Marijana Petir (HSS). Dragutin Bodakoš (SDP) zatražio je, međutim, da se o prijedlogu provede i drugo čitanje, jer smatra da uspješnu i kvalitetnu instituciju kakva je Zavod ne bi trebalo pripajati manje uspješnom Centru, bez pokazatelja o rezultatima Centra, osnovanog tek 2009. Smatra i da rukovođenje sjemenarstvom ne bi trebalo iz Osijeka premještati u Zagreb, a s tim je suglasan i Boro Grubišić (HDSSB). "Zavod u Osijeku može samostalno poslovati bez državne potpore, on je koka koja nosi zlatna jaja, a sad nekom treba da se sve to skupa prelije u Centar za poljoprivredu, selo i hranu koji je formiran lani, deset godina nakon Zavoda, i koji zapošljava 137 djelatnika pa će s 50 djelatnika Zavoda biti preglomazno tijelo, gotovo paralelno ministarstvo", rekao je Grubišić.
ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je danas na savjetovanju "Novine kaznenog prava" da je ustavne promjene kojima je onemogućena zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala trebalo napraviti ranije, ali da za to nije bilo političke volje. Revizija 50 posto privatiziranih tvrtki pokazuje da je ukupni društveni kapital smanjen za četiri milijarde tadašnjih njemačkih maraka, da je za jednu milijardu smanjen kapital privatnih tvrtki, da je 370.000 ljudi ostalo bez posla i 22 posto poduzeća otišlo u stečaj te da je samo 75 poduzeća od 1556 zakonito privatizirano, rekao je Josipović u izlaganju o ustavnopravnim odrednicama zastare. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je, govoreći o reformi kaznenog zakonodavstva, da se zakon o oduzimanju imovinske korisiti stečene kaznenim djelom priprema za drugo saborsko čitanje. Tim zakonom će, kazao je, oduzimanje imovine biti jednostavnije jer će država automatski postati njezin vlasnik presudom, a neće se morati ići u složen postupak ovrhe. Kaznenim zakonom uz ostalo ograničit će se broj kraćih zatvorskih kazni jer trenutno jedna trećina zatvorske populacije izvršava kazne do šest mjeseci zatvora. Također će se naći nova rješenja za gospodarski kriminal.
ZAGREB
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ocijenio je danas da je prijedlog o taksi prijevozu koji je išao u Gradsku skupštinu na stajalištu 50-godišnjeg partnerstva s taksistima grada Zagreba, ali i dovoljan okvir za kompromis s onima koji dolaze. "Liberalizacija tržišta je neminovan proces, mi ne možemo živjeti u predkambriju, ali se možemo zajedno dogovoriti i napraviti kompromis. Mislim da je taj prijedlog odluke koji je išao u Gradsku skupštinu upravo na tom stajalištu 50-godišnjeg partnerstva s taksistima grada Zagreba ali i dovoljan okvir za kompromis s onima koji dolaze", kazao je Bandić na upite novinara o najavljivanom dolasku novih, drugih taksista u Zagreb. "Budite sigurni da će se to dogoditi, ne možete to zaustaviti, život ne možete zaustaviti", kazao je Bandić novinarima danas u Hrvatskom državnom arhivu, gdje je otvorio konferenciju Unije glavnih gradova srednje i jugoistočne Europe. "A sigurno će oni koji dolaze na izvjestan način i ove naše taksiste probuditi tako da ćemo imati kvalitetniju uslugu i nešto jeftiniju, a što je cilj gradonačelnika, prvog čovjeka grada, ali i građana ovoga grada", rekao je Bandić.
ZAGREB
Dekani pravnih fakulteta iz Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba ocijenili su danas da su nacrti Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu "u potpunosti neprihvatljivi i krajnje destruktivni po sustav visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj". U priopćenju sa sjednice dekani ističu kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te nacrte nije pripremilo u postupku koji omogućuje dionicima da se o njemu očituju i sudjeluju u njihovoj pripremi, a Sveučilište se protuustavno podvrgava izravnoj kontroli izvršne vlasti. Dekani drže da se tim nacrtima ukida pravna osobnost fakulteta i drugih sastavnica, uz "porazne posljedice za poslovanje sveučilišta", te da se predlaže model javnog financiranja koji krši Ustavom zajamčenu sveučilišnu autonomiju, kao i neadekvatan i nesocijalan sustav studentskih participacija za javna sveučilišta. Tim se prijedlozima potiče način privatizacije sveučilišne djelatnosti koji će znatno smanjiti njihovu kvalitetu te podjela sveučilišta razorna po identitet akademske zajednice, stoji u priopćenju. Sveučilišni studiji degradiraju se na razinu stručnih studija, a značajno se pogoršava i radnopravni status sveučilišnih djelatnika, dodaje se. Dekani poručuju kako su njihovi fakulteti spremni staviti sve svoje znanstvene i stručne potencijale u izradu optimalnih propisa iz tog područja.
OSIJEK
U Osijeku se danas održava međunarodni znanstveni skup "Pravne i povijesne odrednice granica srednje i jugoistočne Europe", na kojemu sudjeluje 30-tak znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Bugarske, Mađarske i Slovačke. Govoreći o osnovnim pravno-političkim načelima pri određivanju državnih granica akademik Davorin Rudolf istaknuo je kako u Europi danas ima oko 20-tak mjesta na kojima treba urediti granična pitanja, pa i među nekim zemljama Europske unije, navodeći kako su Švedska i Finska 30 godina rješavale pitanje uređivanja granice. "Da bi se ta pitanja uredila, temeljno je načelo da granica mora biti pravično povučena, jer ako se odredi u prilog jednoj ili drugoj državi, biti će stalno vrelo nesporazuma", ocijenio je Rudolf. Dodao je kako su sve države, nastale nakon raspada bivše Jugoslavije, dale izjave da poštuju naslijeđene granice, na temelju čega su sve međunarodno priznate i primljene u Ujedinjene narode. Akademik Rudolf kazao je kako se u slučajevima, kada neke političke elite traže da se granice odrede tako da pogoduju nacionalnim interesima, obično kriju teritorijalne pretenzije. Govoreći o kopnenim granicama RH, profesor riječkog Pravnog fakulteta Vladimir Đuro Degan upozorio je kako je Hrvatska, i 20. godina nakon stjecanja neovisnosti, od svih susjeda jedino s Mađarskom do kraja uredila granicu, i to na temelju Trianonskog mirovnog ugovora iz 1920. godine.
ZAGREB
Pomoć umirovljenicima koju Grad Zagreb daje za listopad isplaćivat će se putem Hrvatske pošte od ponedjeljka, 25. listopada, izvijestio je danas Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Umirovljenici koji pomoć ne prime na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim uredima do petka, 5. studenog. Nakon toga roka nema retrogradne isplate pomoći za navedeni mjesec. Pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici, hrvatski državljani s prebivalištem u Zagrebu, kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 1.500 kuna mjesečno. U ostvarivanju prava na novčanu pomoć umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine - na one kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihodi iznose 900 kuna ili manje mjesečno, potom oni koji dobivaju do 1.200 kuna te oni koji imaju prihode do 1.500 kuna mjesečno. Umirovljenici prve skupine ostvaruju pravo na 400 kuna pomoći mjesečno, druge skupine na 300 kuna, a umirovljenici treće skupine imaju pravo na 200 kuna pomoći.
ZAGREB
Zagrebački solisti otvorit će 26. listopada u Hrvatskom glazbenom zavodu koncertnu sezonu praizvedbom djela skladatelja Mladena Tarbuka. Time počinje projekt Zagrebačkih solista za koji će se, po uzoru na šest Brandenburških koncerata J. S. Bacha, skladati šest Zagrebačkih koncerata. Skladatelji u projektu su još Berislav Šipuš, Krešimir Seletković, Srđan Dedić, Davorin Kempf i Srećko Bradić.
Uz praizvedbu Tarbukova djela: Prvi zagrebački koncert u F-duru, na koncertu u HGZ-u izvest će se Bachov 1. brandenburški koncert u F-duru BWV 1046, Papandopulov Koncert za fagot i gudače i Elgarova Serenada za gudače u e-molu op. 20. Nastupit će Žarko Perišić (fagot), Borivoj Martinić Jerčić (violina), Zoltan Hornyanszky, Dario Golčić, Sanja Romić (oboe), Viktor Kirčenkov i Bank Harkay (rogovi) i Pavao Mašić (čembalo).
Suradnici u projektu Zagrebačkih koncerata su Hrvatsko društvo skladatelja, "Cantus" i Hrvatski radio. Na svakom koncertu u 57. sezoni Solista izvest će se po jedan Brandenburški i jedan Zagrebački koncert, a usporedno će se izdavati partiture i snimati koncerti za objavu na CD-u.
ZADAR
Zadarska policija prijavila je 42-godišnjaka zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja, a protiv njegovog maloljetnog sina, koji je na facebook postavio fotografije s oružjem, proslijedila je posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu za mladež. Tijekom provođenja kriminalističkog istraživanja, jučer je temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Zadru izvršena pretraga doma i drugih prostorija u vlasništvu 42-godišnjaka. Prije početka pretrage dragovoljno je izručio pištolj berettu s pripadajućim spremnikom, 146 komada streljiva, jednu ručnu bombu, pripadajući upaljač, tri trotilskog metka, priopćila je danas zadarska Policijska uprava. Pregledom internet portala facebook utvrđeno je da je njegov maloljetni sin (17) postavio dvije fotografije, s pištoljem koji je oduzet i sa zračnom puškom, za koju je utvrđeno da je u vlasništvu 21-godišnjaka. Oružje, streljivo i eksplozivne tvari su oduzete, a protiv 42-godišnjaka je podnesena kaznena prijava zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari, dok je za 17-godišnjaka Općinskom državnom odvjetništvu za mladež proslijeđeno opće posebno izvješće te obavijest Centru za socijlanu skrb. Protiv 21-godišnjaka podnesen je optužni prijedlog iz Zakona o oružju.
KARLOVAC
Karlovačka policija riješila je slučaj nestanka indijanske opreme i rekvizita korištenih za snimanje filmova o Winnetouu šezdesetih godina prošloga stoljeća iz zabavnog parka Winnetoulanda u Novoj Kršlji, koju je, kako je utvrđeno kriminalističkim istraživanjem, ukrao 34-godišnjak iz Zadra. Dio stvari je pronađen kod počinitelja, rekla je zamjenica glasnogovornice karlovačke Policijske uprave Andrea Lenard. Provala je bila 28. listopada 2009. godine, kada su iz drvenog objekta Obrta za turizam i ugostiteljstvo u Novoj Kršlji u rakovačkoj općii otuđeni razni suveniri, indijanski šatori i razni indijanski kostimi, a materijalna šteta je 27 tisuća kuna, navodi policija. U Općini Rakovica doznaje se da je zabavni park s indijanskim selom sa 16 velikih i 5 malih vigvama, totemima i muzejom originalnih rekvizita korištenih za snimanja filmova o Winnetouu bio otvoren u proljeće prošle godine i radio do krađe rekvizita, nakon čega se djelatnost više nije obnovila, te je šteta zbog te krađe, ističu, i znatno veća.