LUXEMBOURG - Ministri financija Europske unije sastaju se u Luxembourgu kako bi raspravljali o novim propisima o jačanju proračunske discipline, ali čini se da će neka pitanja zasad ipak ostaviti otvorenima, prenose europski mediji. Ministri će raspravljati o prijedlozima koje je prošli mjesec iznijela Europska komisija, a među kojima je i obveza da zemlja čiji dug prekoračuje važeći EU plafon od 60 posto udjela u BDP-u tu razliku smanjuju za pet posto godišnje. Otpor novom proračunskom propisu predvodi Italija, čiji je javni dug prošle godine dosegnuo 115,8 posto BDP-a. Rim je saveznika pronašao u Francuskoj, čiji je javni dug u 2009. skočio na 77,6 posto BDP-a. Njemačka, uz potporu nordijskih zemalja, predvodi protivnički blok i zahtijeva uvođenje strožih mjera. Radna skupina, kojoj je na čelu predsjednik EU-a Herman Van Rompuy, trebala bi jednoglasno odobriti konačno izvješće, koje će potom biti predano na odobrenje EU samitu, zakazanom 28. i 29. listopada. Pooštravanje europskih fiskalnih propisa smatra se nužnošću otkad se Grčka približila rubu bankrota, pogurnuvši eurozonu u krizu i razotkrivši manjkavosti postojećeg nedovoljno reguliranog sustava.
BRUXELLES - Sudeći po stavu stručnjaka mali su izgledi da Europska unija uvede jedinstveni porez na financijske transakcije, pokazuju interni dokumenti. Francuska, Austrija i Njemačka opetovano su zahtijevale uvođenje takvog poreza, ukazujući na neodgovorno ponašanje banaka prije financijske krize. Ostale članice skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju signalizirale su da nisu spremne povući takav potez. Uvođenje takvog poreza samo na razini EU-a moglo bi rezultirati značajnim narušavanjem tržišne utakmice i premještanjem financijskih aktivnosti u druge dijelove svjetskog financijskog sustava, a time i smanjenim prihodima od poreza, zaključilo je u prošlotjednom izvješću tajništvo EU-a. Dokument će biti predstavljen ministrima financija članica EU-a u utorak na sastanku u Luxembourgu. Porez na financijske transakcije nadovezao bi se na poreze koje pojedine članice EU-a namjeravaju uvesti bankama za potrebe financiranja nedavnih odnosno eventualnih novih mjera pomoći u budućnosti.
ŽENEVA - Inozemna ulaganja mogu poduprijeti oporavak od sukoba, zaključuju Ujedinjeni narodi, ukazujući u najnovijem izvješću na uspješna iskustva Hrvatske i Mozambika koji su uspjeli obnoviti priljev ulaganja i tako poduprijeti rast. U izvješću UNCTAD je, po kriteriju značajne prisutnosti izravnih inozemnih ulaganja i njihova pozitivnog ishoda, analizirao primjer Hrvatske i Mozambika, "dvije potpuno različite zemlje s različitom prirodom sukoba", zaključivši da su uspjeli obnoviti priljev ulaganja i tako osigurati potporu razvoju. Izvlačeći pouke za ostale zemlje koje iza sebe imaju oružane sukobe, UNCTAD im sugerira da formuliraju i počnu primjenjivati temeljnu zakonsku regulativu ciljanu na inozemne ulagače prije i neposredno nakon sklapanja mirovnih sporazuma. Nužni su također značajni poticaji za ulagače. Vlade bi tehničku i financijsku pomoć međunarodnih i regionalnih organizacija trebali usmjeriti na obnovu ključne infrastrukture. U UNCTAD-u su izračunali da je u Hrvatskoj priljev inozemnih ulaganja u 1995. iznosio 95 milijuna dolara, da bi 2000. porastao na 907 milijuna dolara. U 2005. poskočio je na 1,52 milijarde dolara, a u 2008. dosegnuo je 4,38 milijarde dolara.
ZAGREB - Ruski Gazprom upozorio je Europsku uniju da bi njezine reforme u plinskom sektoru mogle ugroziti sigurnost opskrbe plinom, jer će Moskva više plina slati u Aziju, prenose europski mediji. Europski zakoni propisuju da plinovodi moraju biti dostupni svim kompanijama, što ugrožava Gazpromov položaj u zemljama poput Poljske, gdje je dominantan opskrbljivač putem plinovoda Yamal. Ne budu li imali priliku za razuman prihod pri radu plinovoda ili sudjelovanje u njegovu radu, opskrbljivači će počet će tražiti atraktivnija tržišta, rekao je direktor Gazproma za izvoz Aleksandar Medvedev. EU nastoji objediniti fragmentirane energetske politike 27 država članica u jedinstvenu strategiju kako bi smanjio rizik iznenadnih nestašica energije i otvorio energetsko tržište konkurenciji. Gazprom tvrdi da taj novi model tržišta plina ugrožava opskrbu, jer potiče konkurenciju među proizvođačima na osnovi kratkoročnih sporazuma o isporuci umjesto tradicionalnih dugoročnih sporazuma na kojima Rusija obično inzistira.
PARIZ - Dok su francuska vlada i sindikati ukopani na svojim pozicijama, štrajk rafinerija ušao je u ponedjeljak u drugi tjedan, te je Francuska posegnula za naftnim zalihama kojih ima za 98 dana, a u osporavanje mirovinske reforme uključili su se i kamionski prijevoznici, prenose agencije. Agencija dodaje da je sastanak užeg kabineta na temu opskrbe gorivom već održao predsjednik države Nicolas Sarkozy, koji unatoč štrajkovima i blokadama ne odustaje od svoje mirovinske reforme povišenja minimalne dobne granice za umirovljenje sa 60 na 62 godine. Reuters prenosi procjenu Međunarodne agencije za energiju (IEA) koja nadzire strateške zalihe nafte u državama članicama OECD-a, da Francuska ima zaliha za 98 dana i "već ih crpi".
KIJEV - Venezuelski predsjednik Hugo Chavez, koji se nalazi u posjetu Ukrajini, u ponedjeljak se sastao sa svojim ukrajinskim kolegom Viktorom Janukovičem u nastojanju da poveća trgovinsku razmjenu i suradnju između dvije zemlje. Predviđeno je da Chavez obiđe pogone za sklapanje zrakoplova Antonov u Kijevu, izvijestila je agencija Interfax. "Taj posjet za nas nije samo običan protokol, mi nismo samo u prolazu ovuda", rekao je Chavez. Chavez je izjavioda je njegov dvotjedni put usmjeren na povećanje trgovinske razmjene između Venezule i europskih i bliskoistočnih zemalja. Ovo je njegov prvi posjet Ukrajini. Kijev želi naći kupce za zrakoplove svoje tvrtke Antonov, proizvođača teretnih i putničkih zrakoplova u državnom vlasništvu. Njegovi su kupci prvenstveno na području bivšeg SSSR-a i Afrike. Proteklog vikenda se Chavez sastao s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom i potpisao sporazum o prodaji nafte Bjelorusiji.
NEW YORK - Američki financijski div Citigroup izvijestio je da je i treće tromjesečje zaredom poslovao s dobiti zahvaljujući smanjenim gubicima i manjim rezervacijama za pokriće nenaplativih zajmova. Treća po veličini američka banka po imovini zabilježila je u trećem tromjesečju dobit od 2,2 milijarde dolara, odnosno sedam centi po dionici, u odnosu na gubitak u istom tromjesečju lani od 3,2 milijarde dolara ili 27 centi po dionici. Ako se izuzme gubitak prije oporezivanja od 800 milijuna dolara, povezan s prodajom poslovanja sa studentskim zajmovima, Citigroup je zaradio 2,6 milijarde dolara ili osam centi po dionici. Banka je istodobno imala problema s generiranjem novih poslova. Tako su prihodi tek blago porasli u odnosu na isto razdoblje lani, na 20,7 milijardi dolara. Država još ima 12-postotni udio u Citigroupu.
NEW YORK - Američki industrijski konglomerat General Electric izvijestio je da mu je dobit u trećem tromjesečju poskočila za 32 posto zahvaljujući snažnom rastu globalne potražnje i poboljšanoj izvedbi financijskog odjela. GE je u trećem tromjesečju ostvario dobit od 3,2 milijarde dolara, iako su mu prihodi istodobno pali pet posto na 35,9 milijardi dolara zbog slabije prodaje opreme. Podatke o dobiti zasjenili su dodatni troškovi u visini 1,1 milijarde dolara, povezani s pokrivanjem očekivanih gubitaka japanskog zajmodavca Lake, kojeg je GE prodao u 2008. ali je i dalje dijelom odgovoran za njegovo poslovanje.
LONDON - Nesigurnost ulagača na međunarodnim tržištima valuta u vezi s razmjerima ublažavanja američke monetarne politike podigla je u ponedjeljak dolar s najniže razine u 10 mjeseci prema košarici valuta. Euro se u takvim okolnostima povukao s najviše razine u 8,5 mjeseci prema zelenoj novčanici, oslabjevši 0,6 posto na 1,3894 dolara. Nakratko je kliznuo i na 1,3830 dolara. Dolar je istodobno oslabio prema jenu, za 0,3 posto, kliznuvši na 81,20 jena i ponovno se približivši najnižoj 15-godišnjoj razini od 80,88 jena, dotaknutoj prošli tjedan. Proteklih mjesec dana američku novčanicu snažno pritišće neizvjesnost u vezi sa spremnošću američke središnje banka Fed da pokrene novi ciklus kvantitativnog ublažavanja monetarne politike.