ŽENEVA - Rastuća opasnost valutnog rata ugrožava oporavak globalnih ulaganja, upozorila je Konferencija Ujedinjenih naroda za razvoj i trgovinu (UNCTAD) u najnovijem izvješću. Neslaganja oko valutnih tečajeva nadovezala su se na postojeće neizvjesnosti koje su odvraćale kompanije od ulaganja u inozemstvu, upozorio je direktor UNCTAD-ovog odjela za ulaganja i poduzetništvo James Zhan u obraćanju novinarima. Natjecanje u devalvaciji mač je s dvije oštrice kada su ulaganja u pitanju, upozorava Zhan. UNCTAD navodi da je ukupni protok izravnih inozemnih ulaganja u drugom tromjesečju smanjen za nekih 25 posto u odnosu na prva tri mjeseca 2010., te za nekih 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U cijeloj godini UNCTAD očekuje stagnaciju globalnog protoka izravnih stranih ulaganja na oko 1.120 milijardi dolara.
SARAJEVO - Područje jugoistočne Europe postupno se gospodarski oporavlja, no njegove trajne stabilizacije neće biti nastavi li se s ponašanjem u kojemu se oslanaja na inozemni kapital kako bi se povećala domaća potrošnja, upozorio je izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Age Bakker u razgovoru za bosanskohercegovački list "Dnevni avaz". U intervjuu Bakker je kazao kako u MMF-u sada vide „jasne signale oporavka na zapadnom Balkanu, ponajprije zahvaljujući rastu izvoza“. Istodobno taj je oporavak krhak i zemlje moraju pokrenuti mnogo ambicioznije strukturalne reforme kako bi postigle znatniji gospodarski rast, ocijenio je dužnosnik MMF-a. Bakker je pojasnio kako su se mnoge zemlje, uključujući i BiH, do sada oslanjale na inozemni kapital koji je onda služio kao poticaj domaćoj potražnji. Bakker je rekao da ubuduće gospodarski rast mora biti temeljen prije svega na porastu izvoza, uz poboljšanu produktivnost i konkurentnost.
BRUXELLES - Europljani su sve više "digitalizirani", prenosi Europska komisija rezultate novog ispitivanja Eurobarometra o korištenju interneta, telefona i televizora u EU. Sve više Europljana, njih 38 posto, pretplaćeno je na pakete širokopojasnog interneta i digitalne televizije, a 35 posto Europljana koristi internetske društvene mreže. Zabrinuti su ipak zbog cijene, kvalitete usluge i sigurnosti na internetu, kao i sloboda. Ispitivanje je obuhvatilo 27.000 domaćinstava i pokazalo također da 43 posto njih još nema pristup internetu, a petina je kao razlog za to navela visoku cijenu te usluge, navodi EK. Digitalna agenda EK ima za cilj da svi Europljani do 2020. imaju pristup širokopojasnom internetu brzine 30 Mbps, te da najmanje 50 posto europskih domaćinstava do tog datuma bude pretplaćeno na brzinu protoka informacija veću od 100 Mbps. Komisija je nedavno usvojila paket mjera za ostvarenje tog cilja.
SAN FRANCISCO - Prodaja osobnih računala na svjetskim tržištima rasla je u trećem tromjesečju sporije no što se očekivalo zbog slabe osobne potrošnje u SAD-u, pokazuju najnoviji podaci iz te industrije. U razdoblju od srpnja do rujna isporuke osobnih računala porasle su 11 posto na 89,7 milijuna komada, pokazuju podaci analitičke tvrtke IDC. Analitičari su očekivali rast u visini 13,5 posto. U odvojenom je izvješću istraživačka grupacija Gartner priopćila da su globalne isporuke osobnih računala u trećem tromjesečju porasle 7,6 posto, nasuprot očekivanih 12,7 posto. Na američkom je tržištu tako ostvaren 3,8-postotni rast isporuka osobnih računala, daleko manje od očekivanih 11 posto, priopćio je IDC. Druge su regije zabilježile rezultate uglavnom u skladu s očekivanjima. Za četvrto tromjesečje u IDC-u očekuju rast prodaje za 7,4 posto.
BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orban najavio je uvođenje privremenog „kriznog“ poreza tvrtkama energetskog, telekom i maloprodajnog sektora, kao izvanrednu mjeru čiji je cilj ostvarenje ciljane razine proračunskog deficita. Novi porez trebao bi u državnu blagajnu donositi 161 milijardu forinti (826 milijuna dolara) dodatnih prihoda godišnje, kazao je Orban. Poput već uvedenih poreza za banke, novi porezi za velike tvrtke također su zamišljeni kao privremena mjera u trajanju od do tri godine, dodao je. Prema njegovim riječima, vlada namjerava ponovo pregovarati o važećim ugovorima o javno-privatnom partnerstvu (PPP) i suspendirati sve velike projekte čija realizacija još nije započela. Sve pojedinosti novih mjera bit će objavljene u ponedjeljak.
LUXEMBOURG - Njemački telekomunikacijski div Deutsche Telekom vjerojatno će ipak morati platiti novčanu kaznu prema odluci Europske komisije z 2003. zbog kršenja propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, budući da je najviši sud EU-a u četvrtak odbacio njegovu žalbu. Europska komisija kaznila je Deutsche Telekom 2003. godine globom u visini 12,6 milijuna eura, utvrdivši da je prekršio europske propise o slobodnoj tržišnoj utakmici zaračunavanjem prekomjernih naknadi konkurenciji za upotrebu mreže za fiksnu telefoniju radi pružanja usluga. Njemačka kompanija pokrenula je tada pravni postupak kako bi ishodila poništavanje ili barem smanjenje kazne, no njezin je zahtjev 2008. odbacio Prvostupanjski sud EU-a, sada poznat kao Glavni sud EU-a. U četvrtak je Europski sud pravde objavio da odbija žalbu koju je DT uložio na sudsku presudu iz 2008. godine. Time je pravni postupak okončan.
BUDIMPEŠTA - Mađarska naftna i plinska kompanija MOL uložila je žalbu na presudu Europske unije kojom se od nje traži uplata punog iznosa rudarskih naknada mađarskoj vladi u iznosu 30,3 milijarde mađarskih forinti (154,6 milijuna dolara) plus kamate, priopćeno je u srijedu iz MOL-a. Europska komisija u srijedu je objavila da je sporazum mađarske vlade i MOL-a, zajedno s amandmanom na mađarski zakon o vađenju ruda, osigurao financijsku prednost kompaniji koja ne smije biti izuzeta iz propisa EU-a o državnoj pomoći. Mađarska vlada i MOL dogovorili su 2005. iznos rudarskih naknada koji je trebao važiti do 2020. Pritom je vlada početkom 2008. znatno povisila visinu naknada za ostale tvrtke, upozorila je Komisija prilikom pokretanja istrage, zaključivši da bi se takav tretman MOL-a mogao smatrati nedopuštenom državnom pomoći.
ŽENEVA - Švicarski farmaceutski div Roche Holding izvijestio je o padu prihoda u trećem tromjesečju za sedam posto zbog slabije potražnje za antivirusnim lijekom Tamiflu. Prihodi u tromjesečju koje je završilo 30. rujna iznosili su 11,5 milijardi švicarskih franaka (12 milijardi dolara). U istom tromjesečju lani iznosili su 12,4 milijarde franaka. Kompanija je priopćila da je prodaja Tamiflua, koja je dosegnula vrhunac u vrijeme pandemije svinjske gripe, gotovo stagnirala na američkom i europskim tržištima. U grupi očekuju da će u ovoj godini prihodi od prodaje Tamiflua dosegnuti ukupno milijardu švicarskih franaka, u usporedbi s 3,2 milijarde u 2009. Unatoč padu Roche je potvrdio prognozu rasta prihoda za cijelu godinu u visini oko pet posto.
SAN FRANCISCO - Američka tvrtka AOL, svojedobno vodeći pružatelj internetskih usluga u svijetu, razmatra o podastiranju ponude za otkupu preostalih udjela u pretraživaču Yahoo!, izvijestili su mediji. Plan bi omogućio da se ta dva internetska pionira bolje pozicioniraju na tržištu u natjecanju s moćnim Googleom, izvješćuju The Wall Street Journal i Bloomberg. AOL pregovara s privatnim investicijskim tvrtkama o organiziranju otkupa, ali još nije razgovarao s Yahoo-om, objavljeno je. Bloomberg je izvijestio da je Yahoo angažirao investicijsku banku Goldman Sachs da ga štiti od mogućih interesenata. Ponude za Yahoo vjerojatno će se kretati u visini 20 milijardi dolara i time će biti znatno niže od 45 milijardi dolara koliko je 2008. ponudio Microsoft.
SAN FRANCISCO - Dionice Applea premašile su u srijedu po prvi put granicu od 300 dolara nakon što su ulagači izrazili zadovoljstvo odličnom perspektivom novog tablet računala iPad i planiranim širenjem kompanije u Kini. Gigant potrošačke elektronike iz Silicijske doline sada vrijedi preko 275 milijardi dolara, pri čemu mu je samo u ovoj godini vrijednost porasla za 43 posto. U prosincu 2003. njegovim se dionicama trgovalo po samo 10 dolara. Njihova je vrijednost u srijedu poskočila uoči objave tromjesečnog poslovnog izvješća koje je zakazano u ponedjeljak i reflektirat će skok prodaje iPada i novog modela iPhonea.
TOKIO - Japanski proizvođač automobila Toyota Motor razmišlja o premještanju većeg dijela proizvodnje Corolla sedana izvan Japana do 2013. godine, pišu japanski mediji. Najveći svjetski proizvođač automobila nada se da će ublažiti negativni utjecaj ojačalog jena na izvoz prebacivanjem proizvodnje u inozemstvo, objavila je agencija Kyodo, pozivajući se na neimenovane izvore u tvrtki. U inozemnim je tvornicama prošle godine proizvedeno 815 tisuća Corolla, uključujući i one u Brazilu i Tajlandu, dok ih je u Toyotinim japanskim pogonima proizvedeno 235 tisuća, navodi glasnogovornica tvrtke u telefonskom razgovoru.
LONDON - Cijene nafte približile su se u četvrtak na međunarodnim tržištima najvišoj razini u pet mjeseci, prekoračivši 84 dolara za barel zahvaljujući padu dolara i neočekivanom padu američkih zaliha. Cijene nafte za isporuke u studenom porasle su na američkom tržištu za 1,09 dolara na 84,10 dolara za barel. Na londonskom tržištu bile su u plusu 80 centi i iznosile 85,44 dolara za barel. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice barela njezine nafte u srijedu iznosila 80,90 dolara, što znači da je bila 1,26 dolara viša nego dan ranije.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica dosegnule nove najviše razine u posljednjih pet mjeseci, zahvaljujući slabosti dolara i boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima američkih kompanija. Dow Jones indeks ojačao je 75 bodova, ili 0,69 posto, na 11.096 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,71 posto, na 1.178 bodova, a Nasdaq indeks 0,96 posto, na 2.441 bod. S obzirom da je Kina najveći svjetski uvoznik sirovina i da je, uz to, dolar oslabio, znatno su porasle cijene sirovina. Zahuktava se i sezona objave poslovnih rezultata kompanija. Zahvaljujući nizu dobrih vijesti, jučer je obujam trgovanja bio najveći od 16. srpnja. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su dobile i onih koje su izgubile na vrijednosti iznosio 3 naprema 1.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno porasle, posebice u rudarskom sektoru, jer je pad tečaja dolara na najnižu razinu u 10 mjeseci u odnosu na košaricu valuta potaknuo rast cijena sirovina, a pozitivno na ulagače utječu i dobri poslovni rezultati američkih kompanija. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 1,8 posto, a više od jedan posto porasle su i cijene dionica u Hong Kongu i Australiji. Burzovni indeksi u Singapuru, Indiji, Južnoj Koreji i Šangaju porasli su između 0,2 i 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je jutros u plusu jedan posto, dosegnuvši najvišu razinu od lipnja 2008. godine.