Novinar Tomaž Šaunik, medijski stručnjak koji je sudjelovao na sjednicama strateškog vijeća ministarstva vanjskih poslova koje je na dva sastanka ove godine razmatralo odnose s Hrvatskom, osobito graničnu problematiku, kao gostujući komentator u "Delu" iznosi svoju ocjenu zašto granična pitanja među državama još nisu riješena.
"Strateški gledano, vjerojatno najveći problem predstavlja to što Slovenija nije granicu s Hrvatskom uredila još u vrijeme Tuđmanove vladavine. Danas Sanaderova vlada očito nema vremena za sređivanje ključnih problema sa Slovenijom, a niti za odnose sa susjednim državama općenito", navodi autor teksta, dodajući da je takvo stajalište u Hrvatskoj dominira.
"Za hrvatsku politiku i javnost Slovenija je gotovo nezanimljiva, dijelom zbog drugih problema, dijelom zbog zasićenosti politikom općenito, a djelomice i zbog Račanove stabilizacije unutarpolitičkih prilika i antagonizama nakon što se odustalo od sporazuma Drnovšek-Račan, navodi se u tekstu.
Šaunik se kritički osvrće i na neke teze koje se iznose u slovenskoj javnosti o granici u Istri i mogućnosti blokiranja hrvatskog pristupa Europskoj uniji referendumom, što ih je nedavno iznio nekoć istaknuti političar iz Slovenske pučke stranke (SLS) Marjan Podobnik.
Kad je riječ o granici, Slovenija mora poštovati međunarodne dokumente i slovenske ustavne odredbe, navodi Šaunik.
"Uz to, pitanje je koliko je uopće realno razmišljati o većim pomacima kopnene granice između Slovenije i Hrvatske u sadašnjim prilikama u regiji", piše se Šaunik dodajući da bi revidiranje kopnenih granica u današnjoj Europi možda otvorilo slične težnje, pri čemu spominje poslijeratnu, odnosno sadašnju granicu između Poljske i Njemačke.
O mogućnosti slovenskog blokiranja ulaska Hrvatske u EU Šaunik ističe da je taj pristup u slovenskom interesu i da Ljubljana ne treba biti "talac arogantne ignorancije dijela hrvatske politike ili pak pritisaka bilo koga u međunarodnoj zajednici" kao ni "talac domaćih ekstremista.
Referendum u Sloveniji o tome Šaunig smatra da "zbog europskog konteksta ne bi preživjela nijedna (slovenska) vlada, a posljedice toga bile bi za ugled Slovenije i njen ekonomski te integralni društveni razvoj kobno dugotrajne", piše Šaunig i dodaje da je slovenskoj javnosti jasno da su prijetnje referendumom "prazne prijetnje" za igre unutar slovenske političke scene.