"Za Hrvatsku je ta investicija neophodna, a jednom će je i realizirati, No, mislim da će Slovenija biti brža, ali je potrebno donositi brze odluke", izjavio je za ljubljansko "Delo" od subote Robert Časar, direktor uprave Luke Koper.
On je reagirao na tvrdnje da će Rijeka oduzeti Kopru velik dio sadašnjeg tereta i da Slovenija i njeno gospodarstvo mogu izgubiti strateške prednosti na sjecištu petog i desetog europskog prometnog koridora koji prolazi Slovenijom.
Časara je za predsjednika uprave postavila sadašnja vlada koja je prometu, osobito željezničkom, dala velik prioritet u svom programu nacionalnog razvoja do 2013. godine.
Taj je program u javnosti i stručnim krugovima doživio i kritike kao preambiciozan. Među ostalim predviđa i gradnju drugog bloka nuklearke Krško, a od ukupnih investicija od 26 milijardi eura čak 8,8 milijardi namijenjeno je gradnji i modernizaciji dotrajale željezničke infrastrukture.
"Hrvatima želim u njihovim planovima sve dobro jer su naši susjedi, ali će za svoj plan trebati golema sredstva. Istina je, modernizirana pruga od Rijeke do mađarske granice značila bi nam konkurenciju jer se naša tržišta preklapaju. No, ako Kopar i Rijeka ponude dovoljno dobre usluge, bit će dovoljno posla za oba transportna pravca, osobito nakon što se otvori ukrajinsko tržište", rekao je Časar za "Delo", odbijajući precizirati koliko tereta bi Koper mogao "izgubiti" na račun Rijeke.
Budući da je po sadašnjim planovima slovenske vlade gradnja modernizirane željezničke pruge od Kopra do Divače, čime bi se povećao njen kapacitet, predviđena tek 2015. godine, neki su skeptični u mogućnost da se postojeći rokovi gradnje skrate.
Skraćivanje rokova gradnje i modernizacija željezničke pruge po petom koridoru od Italije do granice s Mađarskom do 2013. godine "nije realno", iznijela je za "Delo" od subote Jelka Šinkovec Funduk iz direktorata za željeznice u ministrstvu prometa, ali dodaje da se nadaju kako će razvojnim planovima uspjeti pratiti rastuće potrebe luke Koper.
U ministarstvu podsjećaju da su prijašnje vlade uspjele provesti samo petinu postavljenih planova na području investicija u Slovenske željeznice, te da je sadašnja vlada to promijenila lanjskim donošenjem zakona o državnim jamstvima, čime su osigurana početna sredstva za opsežnije zahvate.
Za brzu gradnju i modernizaciju najviše su zainteresirani u samim Slovenskim željeznicama, gdje ističu da je sadašnja vlada obećala da će do 2023. u željezničku infrastrukturu na petom i desetom paneuropskom koridoru osigurati skoro devet milijardi eura.
Marko Tancar iz Slovenkih željeznica izjavio je za "Delo" da bi do 2015. ili ranije trebalo sagraditi željezničku prugu na dva kolosijeka između Kopra i Divače jer je riječ o uskom grlu. Tranzit kroz luku Koper predstavlja trenutno naime 40 posto tereta koji prevoze Slovenske željeznice i stalno se povećava, pa se željeznice u sadašnjoj situaciji nalaze na gornjoj granici svojih mogućnosti da servisiraju potrebe luke.