Sporazum o suradnji u istraživačkom radu koji predviđa i zajedničke projekte, te suradnju sa sličnim ustanovama u trećim zemljama potpisali su u prostorijama Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU) direktor znanstveno-istraživačkog centra SAZU-a Oto Luthar, predsjednik Univerze Nova Gorica (najmlađeg slovenskog sveučilišta) Danilo Zavrtanik, direktor Hrvatskog instituta za povijest Stjepan Matković i dekan Hrvatskih studija Marko Pranjić.
Kako je prigodom potpisivanja naglasio direktor Znanstveno-istraživačkog centra SAZU-a Oto Luthar suradnje, osobito na znanstvenom području, nikada nije dovoljno, a slovenski i hrvatski znanstvenici i ustanove i ovom su prilikom pokazali želju i interes za još dublju suradnju.
"Previše se oslanjamo na to da će nas znanost, koja je po svojoj definiciji međunarodna, povezati sama od sebe i da u našu suradnju ne treba investirati dodatne napore. Zato se događa da se češće srećemo u Beču, Budimpešti i Londonu, a previše rijetko u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Ljubljani ili Mariboru", rekao je Luthar koji dodaje da znanstvenike zanima neposredna suradnja, a ne dnevno-politički interesi.
Kako je uz potpisivanje sporazuma izjavio dekan Hrvatskih studija Marko Pranjić, taj fakultet već ima slične sporazume s nekim istaknutim sveučilištima u Europi, a perspektiva istraživanja na području društvenih i humanističkih znanosti upravo je u interdisciplinarnom i "multinacionalnom" pristupu različitim temama i u okupljanju ljudi s različitim pogledima jer je u "ovom okruženju" na tom području bilo "previše opterećenja jednoumljem".
Predstavljajući časopis "Pilar", čiji je izdavač Institut Ivo Pilar, urednik Srećko Lipovčan rekao je da časopis želi okupiti autore i suradnike iz susjednih država, a u jednom od svojih budućih "međunarodnih" izdanja obraditi i slovensko-hrvatske teme, odnosno pitanja koja povezuju dvije zemlje, bilo da je riječ o povijesnim poveznicama ili aktualnoj tematici.
Bilo je riječi i o hrvatskom znanstveniku po kojemu časopis nosi ime. Kako je istaknuo slovenski povjesničar Andrej Rahten, svojom obradom tematike "južnoslavenskog pitanja" Ivo Pilar je prije devedeset godina pokazao izvanredni osjećaj za geopolitičku stvarnost slavenskih prostora tadašnje Austro-Ugarske monarhije i sa svojevrsnom vizijom ocrtao politički razvoj ovoga dijela Europe.
Stvaranjem Kraljevine Jugoslavije 1918. godine Pilar je "izgubio svoju motivaciju" jer je novi državni okvir smatrao smatrao nazadovanjem u ostvarivanju hrvatskih nacionalnih postulata, rekao je među ostalim Rahten. On je posebno istaknuo i dobro Pilarovo poznavanje slovenskog nacionalnog pitanja i kulture.
Direktor Hrvatskog povijesnog instituta Stjepan Matković istaknuo je da Pilar i njegov rad za istraživače danas predstavlja izazov jer je nekada važio kao "kontroverzni" autor iako u njegovu djelu nije bilo nikakvih "ekstremnih" ideja, istaknuo je Matković.
(Hina) xfl ybr