ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović velikim uspjehom Hrvatske u 2013. godini smatra ulazak u Europsku uniju, no razočaran je događajima na političkoj sceni na kojoj su prevladavali ideološki sukobi, kao i nedovoljnim rezultatima "u ekonomskoj sferi". "Imam dvojak osjećaj kad govorim o 2013. godini", rekao je Josipović u Dnevniku HTV-a. Veliki uspjeh bio je ulazak u Europsku uniju, a sve provedene reforme dale su nadu da Hrvatska može brzo iskoristiti 'benefite' koje nosi EU, no drugih šest mjeseci su ipak značili određeni pad, rekao je. "Međutim, ja tih šest mjeseci gledam kao jednu oscilaciju, a ne kao trend i vjerujem da Hrvatska može bolje i Hrvatska će to bolje i učiniti", ustvrdio je. Govoreći o velikom broju nezaposlenih, Josipović je rekao kako je najstrašnije da su najveći dio njih mladi, odnosno pripadnici generacije koja je najobrazovanija. Visoka nezaposlenost mladih je, smatra predsjednik, izazov europske razine. "Čini mi se da sudbina Europe, europskog projekta, kvalitete i demokracije svih društava, pa i Europe, ovisi o tome hoćemo li mladima uspjeti osigurati odgovarajuću priliku", ocijenio je. Potvrdio da je dobio izvješće tajnih službi vezano uz događaje na Dan sjećanja u Vukovaru, kada je državnome vrhu onemogućeno da sudjeluje u Koloni sjećanja, no nije govorio o pojedinostima kazavši kako je izvješće "tajne naravi". Same događaje u Vukovaru 19. studenoga ocijenio je kao "najteži događaj" u svom dosadašnjem mandatu.
ZAGREB
Ministar zdravlja Rajko Ostojić rekao je jučer kako podizanje optužnice u slučaju Hipokrat protiv velikog broja liječnika znači da se radi o ozbiljnoj i teškoj situaciji za hrvatsko zdravstvo. "Čim je optužnica podignuta znači da se radi o ozbiljnoj situaciji i postoji sumnja. Vidjet ćemo što će sudski proces dokazati ili neće i tu će Ministarstvo ili Komora reagirati", istaknuo je Ostojić za HRT. U aferi Hipokrat, optuženo je 364 liječnika i ljekarnika te farmaceutske tvrtke Farmal i njenih čelnika i zaposlenika zbog udruživanja radi počinjenja kaznenih djela, primanja i davanja mita, zloporabe položaja i ovlasti te poticanja na zloporabu položaja i ovlasti. Ostojić je demantirao optužbe da su i njemu farmaceutske tvrtke plaćale putovanja i stipendiju. Naime, jedan neimenovani liječnik opće medicine za jedan je medij ustvrdio kako je bez pomoći farmaceutskih kuća nemoguće s liječničkom plaćom putovati po kongresima i plaćati kotizaciju te pozvao da se postavi pitanje ministru Ostojiću kako je on platio svoju edukaciju u SAD-u i tko mu je njemu gastroenterologu financirao odlazak na psihijatrijski kongres sa suprugom u Havani. "Nikad u životu nisam bio na Kubi, a time ni u Havani. Stipendiju sam dobio na međunarodnom javnom natječaju Američke akademije gastroenterologije kao jedini predstavnik Europe', istaknuo je Ostojić.
ZAGREB
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je svoje sudjelovanje na svim trima predstojećim izborima koji će se održati u iduće dvije i pol godine - za EU parlament, na predsjedničkim te na hrvatskim parlamentarnim izborima. "Gradonačelnik Bandić će na ovaj ili onaj način sudjelovati na sva tri izbora. Osobno kao Milan Bandić, ali bez priklanjanja", rekao je zagrebački gradonačelnik za Dnevnik 3 HRT-a na voditeljev upit namjerava li se ponovno kandidirati na predsjedničkim izborima. Vezano uz najave oko osnivanja stranke, odgovorio je kako će se "sve dogoditi u svoje vrijeme". "Sve ono što smo napravili u zadnjih trinaest godina nećemo baciti. To je ogroman kapital koji neće pasti u vodu. Ono što smo napravili od Zagreba, jamstvo je da možemo ponuditi i Hrvatskoj. Zašto ne gradonačelnik Hrvatske jednoga dana?", rekao je.
ZAGREB
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSSH) u otvorenom pismu premijeru Zoranu Milanoviću zatražio je smjenu ministra obrazovanja Željka Jovanovića, promjenu "rušilačke politike" prema obrazovanju te uspostavu socijalnog dijaloga sa svim sudionicima u obrazovnom sustavu, uključujući i sindikate. Nakon prošlotjednog otkazivanja kolektivnih ugovora za cijeli sustav obrazovanja, Sindikat je danas u otvorenom pismu premijeru Milanoviću upozorio na neke poteze ministra Jovanovića koje smatraju neprihvatljivima, te očekuju premijerovu reakciju i ministrovu smjenu. Tako ističu da je ministar Jovanović zatražio od ravnatelja osnovnih i srednjoškolskih ustanova da se zaposlenicima ne isplate plaće ili dio plaća za studeni. Posljedično, neki učitelji na zamjenama uopće nisu primili plaću za taj mjesec, a mnogim zaposlenima u učeničkim domovima one su smanjene i do 1800 kuna, navode iz sindikata. U kontekstu izmjena Zakona o kaznenom postupku kažu kako se može zaključiti da je u Hrvatskoj neisplata plaća kazneno djelo samo za pojedince, ali ne i za državu.
ZAGREB
Stranka Održivi razvoj Hrvatske (ORaH) izvijestila je kako na iduće izbore za EU parlament u svibnju 2014., ali i na nacionalne parlamentarne izbore izlazi samostalno, te ni s kim neće koalirati. Potaknuti medijskim špekulacijama o mogućoj suradnji ORaH-a s postojećim strankama ili strankama u nastajanju, iz te su stranke oštro demantirali takve insinuacije koje, kako navode u priopćenju, zbunjuju članove i simpatizere ORaH-a. Podsjećaju da je predsjednica stranke Mirela Holy u više navrata u posljednja dva mjeseca naglašavala da je prioritet ORaH-a u sljedeće dvije godine "političko pozicioniranje stranke, dizanje vidljivosti i političke prepoznatljivosti ORaH-a u hrvatskoj javnosti". A to, ističu, podrazumijeva i samostalni nastup stranke na izborima. U priopćenju se naglašava da je ORaH stranka tzv. 'zelene ljevice'. Dodaju da je povezivanje ORaH-a s neoliberalnim strankama ili inicijativama koje iskazuju ambiciju postati strankama, a čije programsko-političke i organizacijsko-političke platforme (usprkos njihovoj velikoj prisutnosti u medijima) još uvijek nikomu nisu poznate - nekorektno i neozbiljno.
ZAGREB
Hrvatska dočekuje kraj 2013. s više od 363 tisuće nezaposlenih, padom bruto domaćeg proizvoda već petu godinu zaredom, potvrdom snižavanja kreditnog rejtinga zemlje na neinvesticijsku razinu, najavom Europske komisije o ulasku Hrvatske u proceduru suzbijanja prekomjernog deficita. No, bila je to i godina fiskalizacije - uvođenja reda u financijsko poslovanje i porezne discipline, s ostvarenim pomacima u smanjenju insolventnosti i nelikvidnosti, 'novog starta' za mnoge tvrtke u teškoćama putem predstečajnih nagodbi, dok se turizam izdvaja među rijetkim gospodarskim djelatnostima koje će godinu završiti s plusevima. Međutim, generalno uzevši gospodarstvo je i dalje u padu, BDP je pao u sva tri prva ovogodišnja tromjesečja (za 1,5 posto, 0,7 i 0,6 posto na godišnjoj razini), a pad se, uglavnom, predviđa i u zadnjem kvartalu. Izuzev Vlade koja u 2013. očekuje blagi rast, koji je drugim rebalansom ovogodišnjeg proračuna smanjila na 0,2 posto, ostale relevantne institucije očekuju pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini - Europska komisija kao i zagrebački Ekonomski institut predviđaju pad od 0,7 posto, a Hrvatska narodna banka smanjenje za 0,8 posto u odnosu na godinu prije. Velika većina relavantnih gospodarskih pokazatelja ima negativne predznake, pokazuju statistički i drugi podaci.
ZAGREB
Turizam je među rijetkim gospodarskim sektorima s pokazateljima s plusevima u 2013. godini. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od siječnja do listopada u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeno je više od 12 milijuna dolazaka turista, što je porast za 5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a ostvarenih gotovo 64 milijuna noćenja povećanje je od 3,2 posto. Tim su porastima pridonijeli strani gosti, koji su ostvarili 92,5 posto od ukupnog broja noćenja, dok je udio domaćih turista u ukupnim noćenjima sveden na 7,5 posto. Značajno je pritom da su prihodi od turizma, i po navodima iz HNB-a, premašili ranija očekivanja. No, još je u tijeku glavne turističke sezone, u kolovozu, došlo do smanjenja ukupnog broja zaposlenih koji se potom intenzivnije nastavio u sljedećim mjesecima.
ZAGREB
U listopadu ove godine je u Hrvatskoj bilo 1.349.987 ukupno zaposlenih, što je za 21,3 tisuće osoba ili za 1,6 posto manje nego u mjesecu prije, a za 16,5 tisuća osoba manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Nakon sezonskog pada na mjesečnoj razini, od rujna se ponovo bilježi znatan porast broja nezaposlenih, a po dnevnim, informativnim podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, trenutačni broj nezaposlenih premašio je 363 tisuće. Po zadnjim službenim podacima pak, krajem studenog u evidenciji HZZ-a registrirane su 356.864 nezaposlene osobe. U usporedbi s listopadom broj nezaposlenih povećao se za 3,6 posto ili 12.420 osoba, a u odnosu na studeni 2012. broj nezaposlenih veći je za 2,8 posto ili 9.817 osoba. Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni iznosila je 21,1 posto, što je za 0,7 postotnih bodova više nego za isto razdoblje lani.
ZAGREB
Prosječne plaće u 2013. bilježe realni pad. Za razdoblje od siječnja do rujna prosječna je neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila 5.498 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2012. nominalno više za 0,8 posto, ali realno niže za 2 posto. O stanju među stanovništvom, uz ostale, govore i podaci Fine da je krajem listopada zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi bilo 290,5 tisuća građana s ukupnim dugovanjima od 22,6 milijardi kuna. Kod poslovnih subjekata na tom se planu ipak bilježe i osjetniji pomaci na bolje. Tako je zbog neizvršenih dospjelih obveza krajem listopada u blokadi bilo 59.858 poslovnih subjekata s ukupnim dugom od 34,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini to je smanjenje broja blokiranih poslovnih subjekata za gotovo 13 tisuća ili 17,6 posto, a iznosa dugovanja za 10,4 milijarde kuna ili za 23,3 posto. Tome su pridonijele i predstečajne nagodbe.