ZAGREB - Vlada RH opovrgnula je današnje medijske napise da je premijer Zoran Milanović službeni Vladin zrakoplov koristio za privatni posjet, istaknuvši da je njegov let od Sarajeva do Krka bio unaprijed planiran i odobren na toj relaciji te da je zrakoplov korišten za službene potrebe. Nakon konzultacija s MUP-om i Direkcijom za korištenje službenih zrakoplova, Vlada je priopćila kako je premijer službenim automobilom putovao u BiH, gdje je posjetio Livno, Tomislavgrad, Ramu, Kupres, Bugono, Gornji Vakuf-Uskoplje i Kraljevu Sutjesku, a iz posjeta se vratio službenim zrakoplovom iz Sarajeva, sletjevši u Zračnu luku Rijeka. Navela je i da je prosječan trošak sata leta zrakoplova CL-604 3.300 američkih dolara, uključivši gorivo, radove održavanja i potrošne dijelove, rezervne dijelove iz programa održavanja i druge troškove (aerodromske naknade, troškovi preleta, catering), što za jučerašnju razliku u dužini leta od 17 minuta iznosi oko 935 dolara. Naime, let Sarajevo-Zagreb kraći je za dvije minute od leta Sarajevo-Rijeka, dok let s Krka do Zagreba traje 15 minuta. "Obzirom da predsjednik Vlade u BiH nije putovao zrakoplovom već službenim automobilom, troškovi puta samim time su smanjeni, a samo troškovi noćenja i dnevnica za četiri člana posade iznosili bi oko 800 eura. Toliko bi u gruboj procjeni iznosili i troškovi osiguranja trase, prijevoza i njegove pratnje cestovnim putem iz Zagreba na Krk, te je ozbirom na istovjetnost troškova i činjenicu da je predsjednik Vlade štićena osoba, odabrana ova ruta, sukladno provedbenom planu o kojem odlučuje nadležna Uprava za posebne poslove sigurnosti MUP-a", ističe se u priopćenju.
SPLIT - Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ivo Josipović nazočio je danas poslijepodne u splitskoj vojno-pomorskoj bazi Lori obilježavanju 22. obljetnice Divizijuna pomorskih i kopnenih diverzanata Hrvatske ratne mornarice koji je utemeljen u listopadu 1991. godine i sudjelovao je u mnogim oslobodilačkim akcijama u Domovinskom ratu u priobalju i Dalmatinskoj zagori. Predsjednik Josipović je istaknuo kako je ova iznimno važna postrojba hrvatske vojske dala velik doprinos u oslobađanju Hrvatske u Domovinskom ratu. "Nažalost, tijekom tih operacija poginula su sedmorica pripadnika ovog Divizijuna, a četvorica su preminula u poslijeratnom razdoblju. Svih se njih danas sjećamo s ponosom i zahvalnošću, a ja kao Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH odajem posebno poštovanje njihovim obiteljima", istaknuo je Josipović. Po njegovim riječima, oni koji su stradali u Domovinskom ratu i koji su se borili za Domovinu, pokazali su kako se voli Domovina i dali su za nju najviše što su mogli. "Danas smo ovdje da odamo počast Divizijunu pomorskih i kopnenih diverzanata HRM koji je obavio prevažne zadaće u obrani Domovine", rekao je Josipović.
SPLIT - Voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, Boris Blažeković, istaknuo je danas u Splitu kako je cilj zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, idući tjedan u Dubrovniku, "promocija sigurnosti" te usvajanje "preporuka o trenutnim sigurnosnim pitanjima". Jesensko zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a, koje će se od 11. do 14. listopada održati u Dubrovniku, najveći je politički skup u Hrvatskoj, a okupit će oko 340 parlamentarnih zastupnika iz 28 zemalja članica NATO saveza i izaslanstava država u statusu pridruženih članica, te država promatrača, kazao je Blažeković na konferenciji za novinare u Splitu. Cilj zasjedanja je promocija sigurnosti, a na skupu će se raspravljati i usvojiti izvješća i preporuke o trenutnim sigurnosnim pitanjima, ali i o odlasku NATO-a iz Afganistana. Parlamentarna skupština NATO-a nije dio samog Saveza, ali predstavlja bitnu poveznicu između parlamenata država članica i država u statusu pridruženih članica Skupštine kao i država promatrača sa samim savezom, budući da kroz svoju ulogu foruma za raspravu i savjetodavnog tijela omogućava jačanje javnog i parlamentarnog konsenzusa i potpore za politike NATO saveza.
ZADAR - Središnjom svečanošću u zadarskom predjelu Dračevac koji je za vrijeme Domovinskoga rata bio dio prve crte obrane Zadra, danas je završilo četverodnevno obilježavanje 22. obljetnice Dana obrane grada Zadra. Na svečanosti su se okupili brojni Zadrani, branitelji i njihove obitelji, predstavnici vojnih i civilnih vlasti, a nazočnima se obratio gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta koji je istaknuo kako nadahnuti hrabrošću naših branitelja, te hrabrošću i tadašnjeg civilnog stanovništva i svima koji su sudjelovali u obrani Zadra, danas u novijim vremenima trebamo i moramo i dalje graditi Zadar i domovinu. Prvi ratni zapovjednik 112. brigade Marko Čulina podsjetio je okupljene na zapovijed tadašnjega zapovjednika 9. kninskog korpusa JNA generala Vukovića po kojoj je glavni cilj bio prisiliti hrvatske snage na predaju i ovladati zadarskom lukom u Gaženici. "Na sreću to se nije dogodilo. Mislili su da će im Zadar biti najlakši zalogaj, no i mi smo imali svoje ciljeve. Osvojili smo nekoliko vrlo bitnih vojarni i priskrbili sebi samo za nekoliko dana oko 3.500 cijevi, što je bilo presudno u sljedećim danima", rekao je Čulina.
DUBROVNIK - Na dubrovačkom Stradunu danas je linđo zaplesalo više od 270 plesača, čime je ovaj tradicionalni ples dubrovačkoga kraja ušao u Guinnessovu knjigu rekorda. Ovim događanjem završeno je obilježavanje 10. obljetnice UNESCO-ve konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini i svjetske konvencije Međunarodne mreže gradova i čuvara nematerijalne baštine - ICCN u Dubrovniku. Skup se od 2. listopada održavao pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, UNESCO-a, Regionalnog ureda UNESCO Venecija, te hrvatskog povjerenstva za UNESCO. Tema skupa bila je "Mladi u očuvanju nematerijalne kulturne baštine" a okupilo je predstavnike 40 gradova svijeta i 24 zemlje.
ZAGREB - Proglašenjem najboljih filmova danas je u Pučkom otvorenom učilištu u Kutini zatvorena 51. revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece, jedina manifestacija u Hrvatskoj posvećena isključivo filmskom stvaralaštvu osnovnoškolaca. Dodijeljene su 32 nagrade, a o najboljima su odlučivali stručni ocjenjivački sud, u kojem su bili Simon Bogojević Narath, Čejen Černić, Maja Flego, Boris Poljak i Slaven Zečević te deseteročlani dječji žiri iz Osnovne škole Zvonimira Franka iz Kutine. U četiri dana Revije u Kutini je bilo 150 osnovnoškolaca i njihovih mentora, koji su u sedam projekcija predstavili sedamdeset filmova, odabranih između 190 prijavljenih radova.