FRANKFURT - Kreditni plasmani banaka prema privatnom sektoru eurozone u srpnju su dodatno smanjeni, pokazali su danas objavljeni najnoviji podaci Europske središnje banke (ECB). Zajmovi prema privatnom sektoru u srpnju su tako smanjeni za 1,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, stoji u današnjem priopćenju ECB-a. Time je njihov pad na godišnjoj razini ubrzao, budući da su u lipnju prema istom razdoblju godine ranije bili smanjeni za 1,6 posto. Daljnje usporavanje kreditiranja uteg je tek započetom oporavku u gospodarstvu eurozone, te održava pritiske na Europsku središnju banku (ECB) da zadrži popustljivu monetarnu politiku. Banke su u srpnju nefinancijskim kompanijama odobrile 21 milijardi eura manje zajmova nego u prethodnom mjesecu, pokazali su podaci usklađeni za prodaju i sekuritizaciju. Usporedbe radi, u lipnju su kreditni plasmani prema tim kompanijama bili smanjeni za 12 milijardi eura, a u svibnju za 18 milijardi, podaci su iz ECB-ova izvješća.
LJUBLJANA - Direktor Mercatora Toni Balažič izjavio je u srijedu da je cilj njegove uprave do kraja godine osigurati dugoročnu profitabilnost Mercatora i postići dogovor s bankama o refinanciranju duga, pri čemu će surađivati s koncernom Agrokor. Na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio rezultate poslovanja Mercatora u prvoj polovici godine, Balažič je rekao da se je profitabilnost Mercatora počela popravljati, a neto dug je smanjen na 990 milijuna eura. Mercatorovi prihodi od prodaje u prvom su polugodištu smanjeni za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali je čisti gubitak od 15,5 milijuna eura smanjen za petinu u odnosu na lanjski, a udio Mercatora na slovenskom tržištu više ne pada. Dobit iz poslovanja Mercatora iznosila je 11,3 milijuna eura i smanjena je zbog pada prihoda od prodaje i pada marži unatoč optimizaciji poslovanja, manjem broju zaposlenih i povlačenju s nekih tržišta, a na tržištima Slovenije i Hrvatske zabilježen je natprosječni pad prihoda od prodaje. Osvrnuo i na postupke vezane na suradnju Mercatora s koncernom Agrokor koji je s vlasnicima 53 posto Mercatorovih dionica u lipnju potpisao kupoprodajni ugovor. Postupci dubinskog pregleda Mercatora zaključeni su pa sada s Agrokorom preostaje realizirati odredbe iz kupoprodajnog ugovora, dodao je.
KLAGENFURT/ZAGREB - Austrijska banka Hypo Alpe Adria objavila je danas da je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci poslovala s neto gubitkom od 859,8 milijuna eura, zbog čega će im biti potrebna nova injekcija iz državnog proračuna. Nacionalizirana banka već je u srpnju upozorila da će zbog očekivanog gubitka u prvoj polovini godine trebati dodatni kapital kako bi ispunila propisane minimalne kapitalne zahtjeve. Stoga je krajem prošlog mjeseca donesena odluka o dokapitalizaciji u visini 700 milijuna eura. "Na skupštini dioničara održanoj 23. srpnja donesena je odluka o dokapitalizaciji u iznosu 700 milijuna eura i bit će provedena u djelo čim Europska komisija donese pozitivnu odluku u sklopu postupka o državnoj pomoći", što bi se trebalo dogoditi ove jeseni, stoji u bančinom priopćenju. Aktualni šestomjesečni gubitak u banci pripisuju "očekivanim zadaćama i obvezama" koje će im odrediti Europska komisija u sklopu postupka o državnoj pomoći. U prvih šest mjeseci ove godine banka je povećala rezervacije za nenaplative kredite na 623 milijuna eura, sa 123,1 milijun eura iz istog lanjskom razdoblja. Više od 20 posto tog iznosa izdvojeno je za mrežu podružnica u jugoistočnoj Europi, u sklopu priprema za njezinu prodaju, ističu u Hypou.
PARIZ - Francuski radnici i poslodavci trebali bi od iduće godine uplaćivati veće doprinose za mirovine, i to kroz dulje vremensko razdoblje, pokazuje prijedlog reforme mirovinskog sustava. Radnici će i dalje odlaziti u starosnu mirovinu u dobi od 62 godine ali će od 2035. svi morati uplaćivati doprinose u mirovinski sustav ukupno 43 godine, u odnosu na sadašnjih 41,5 godina. Postupno produljenje počet će 2020. Mirovinski će doprinosi iduće godine biti povećani za 0,15 posto, te za dodatnih 0,05 posto u 2015., 2016. i 2017. kako bi se popunio manjak u sustavu koji bi 2020. trebao iznositi 20 milijardi eura. Vlada pritom namjerava ublažiti teret za poslodavce paralelnim smanjivanjem socijalnih davanja iz plaća. Mirovine će se ubuduće prilagođavati za visinu inflacije u listopadu, a ne u travnju, čime bi se trebalo uštedjeti oko 600 milijuna eura godišnje. Cilj je reforme da radnici i poslodavci ravnopravno dijele teret koji sa sobom donosi viša očekivana životna dob, naglasio je jučer premijer Jean-Marc Ayrault nakon dvodnevnih razgovora sindikata i poslodavaca.
VARŠAVA - Na probnoj bušotini na sjeveru Poljske počela je proizvodnja plina iz škriljca, što je prvi takav slučaj u Europskoj uniji, objavio je u intervjuu poljski ministar okoliša Piotr Wozniak. Od 21. srpnja kompanija Lane Energy Poland, u kojoj američki energetski div ConocoPhilips ima kontrolni udio, vadi iz te bušotine oko 8.000 prostornih metara plina dnevno, kazao je ministar Wozniak u razgovoru za dnevnik Rzeczpospolita Daily. "Dobra vijest za Poljsku ali i za Europu", naglasio je Wozniak, ujedno vodeći poljski geolog. Iako se vadi manje plina nego u bušotinama u Kanadi i Sjedinjenim Državama, riječ je o najboljem rezultatu u Europi do sada, naglasio je ministar. Količina izvađenog plina ipak nije dovoljna za komercijalnu eksploataciju. Zemlje EU-a podijeljene su kada je u pitanju vađenje ugljikovodika metodom hidrauličkog frakturiranja. Tako je Poljska dodijelila lokalnim i globalnim kompanijama koncesije za vađenje na 48 istražnih bušotina dok je u Francuskoj ta metoda zabranjena zbog straha za okoliš.
LONDON - Dolar je danas na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema jenu i švicarskom franku jer su ulagači ocijenili da je ulaganje u američku valutu najsigurnija opcija, s obzirom na rizik vojne akcije Zapada u Siriji. Dolar je tako prema jenu ojačao 0,62 posto, na 97,61 jen, nakon što je dan ranije oslabio za oko 1,5 posto, što je bio njegov najveći dnevni gubitak u odnosu na japansku valutu od 11. lipnja. Američka je valuta bila u plusu i prema franku, i to 0,4 posto, i njome se trgovalo po 92,07 centima. I euro je bio na dobitku prema jenu, ojačavši 0,1 posto, na 130,03 jena. Prema dolaru jedinstvena europska valuta oslabila je pak 0,53 posto, te se njome trgovalo po 1,3320 dolara. Stratezi napominju da je japanska valuta oslabila nakon što je viceguverner japanske središnje banke (BOJ) Kikuo Iwata kazao da će BOJ nastaviti s provedbom popustljive monetarne politike sve dok se inflacija ne stabilizira na razini od dva posto. U fokusu ulagača sve su izglednije vojne akcije Sjedinjenih Država sa saveznicima na ciljeve u Siriji, a čini se da je pitanje dana kada bi se mogle dogoditi