WASHINGTON - Agencija Standard & Poors's (S&P) snizila je u petak izglede za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na negativne, zadržavši pritom važeći rejting za zaduživanje u inozemnoj i domaćoj valuti na BB+. Revizija izgleda odražava stajalište agencije da će nastavak slabosti gospodarstva, zajedno s ograničenim poticajima reformi, dovesti do slabije fiskalne situacije nego što se procjenjivalo. "Negativni izgledi odražavaju naše stajalište da bismo mogli sniziti rejting Hrvatske u idućih godinu dana, ako situacija u gospodarstvu bude slabija nego što se očekuje, ako se deficiti povećaju ili ako vanjskog financiranja postane izazovnije", navodi S&P. U Hrvatskoj recesija traje pet godina, a od 2008. realni BDP pao je kumulativno 12 posto, uglavnom zbog 12-postotnog realnog pada potrošnje i 35-postotnog realnog pada investicija, navodi agencija koja u ovoj godini očekuje daljnji pad gospodarstva za 1 posto. "U razdoblju od 2014. do 2015. očekujemo da domaća potražnja ostane potisnuta zbog razduživanja privatnog sektora i visoke stope nezaposlenosti. Od 2014. očekujemo blagi oporavak, uz pomoć povlačenja EU sredstva, ali su rizici za ove projekcije povećani. Neki od njih odnose se na konkurentnost i izazovu u inače povijesno uspješnom turističkom sektoru", navodi S&P. Agencija poručuje da ima pozitivnih naznaka u pogledu reformi. Procjenjuje da bi, kada u listopadu Eurostat objavi podatke o fiskalnoj situaciji u EU, Hrvatska mogla biti suočena s pokretanjem Postupka prekomjernog duga (EDP). Za 2013. hrvatski fiskalni deficit vjerojatno će biti veći od 3 posto BDP-a, dok se dug opće države približava razini od 60 posto BDP-a, navodi S&P.
ZAGREB - Smanjenje izgleda za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na negativne poruka je Vladi da treba ubrzati reforme, ojačati procese restrukturiranja javnih poduzeća i okrenuti ih investicijama, kazao je danas ministar financija Slavko Linić za Hinu. Ocjena agencije S&P itekako je poruka Vladi da ubrzamo reforme, ojačamo procese restrukturiranja javnih poduzeća i okrenemo ih investicijama. S druge strane, moramo smanjiti ovako visoko narasle dugove. Vlada itekako ozbiljno o tome razmišlja, pitanje je samo koliko potpore ćemo imati u hrvatskoj javnosti. Čini se da javnost ne percipira koliko su veliki hrvatski dugovi i kakav je njezin gospodarski potencijal, kazao je Linić u telefonskom razgovoru za Hinu. Najnovije snižavanje izgleda za kreditni rejting ocjenjuje stvarnim stanjem hrvatskog gospodarstva i financija. Agencija S&P procjenjuje da bi, kada u listopadu Eurostat objavi podatke o fiskalnoj situaciji u EU, Hrvatska mogla biti suočena s pokretanjem Postupka prekomjernog duga (EDP). "Ne da postoji opasnost od toga, nego je to realno, jer je naš deficit iznad 3 posto bruto domaćeg proizvoda, iznosi 3,4 posto BDP-a. Budimo iskreni, primijene li se Eurostatovi kriteriji na izračun deficita, on bi bio i viši, jer bi se u njega ubrojili i dugovi autocesta i HŽ-a. Po Eurostatovim modelima, proračun bi bio u deficitu i 4 posto BDP-a", kaže Linić.
ZAGREB - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (Hamag Invest) za mikro kredite ove godine ima na raspolaganju 2,1 milijun kuna, istaknuto je danas na predstavljanju kreditnog programa "Mikrokreditiranje - prvi korak u poduzetništvo" kojemu je cilj olakšati pristup financijskim sredstvima mikropoduzetnicima. Program će malim poduzetnicima omogućiti dobivanje kredita u iznosu od 10.000 kuna do najviše 70.000 kuna, rok otplate kredita je pet godina uključujući poček od šest mjeseci, a fiksna kamatna stopa 0,99 posto godišnje. Javni poziv za mikro kredite Hamag Investa bit će objavljen sutra, 3. kolovoza, u dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Hamag Investa, rok zaprimanja prijava je 23. rujna, a bit će odobreno minimalno 30 kredita po ovom programu, rečeno je na predstavljanju. Krediti bi se trebali realizirati u što kraćem razdoblju, odnosno, od zahtjeva do isplate treba proći 30-tak dana, istaknuo je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Članica Uprave Hamag Investa Lidija Jus očekuje veliki interes, posebno u području IT-a i softverskih rješenja.
ZAGREB - Porezna uprava danas je pozvala građane s poreznim dugom da podnesu zahtjeve za reprogram tog duga, jer rok za podnošenje zahtjeva temeljem Zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba istječe 7. kolovoza. Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba stupio je na snagu 9. svibnja, a rok u kojem fizičke osobe, one koje su registriranu djelatnost prestale obavljati do dana stupanja Zakona na snagu, kao i fizičke osobe u djelatnostima poljoprivrede i ribarstva, zahtjev mogu podnijeti u roku 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona, odnosno do 7. kolovoza, do 24 sata na pošti preporučeno. Naknadno zaprimljeni zahtjevi neće se uvažavati, poručuju iz Porezne uprave u današnjem priopćenju u kojem pozivaju građane da na vrijeme podnesu zahtjev. Zahtjev za plaćanje poreznog duga fizičke osobe mogu podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a zadnji rok da predaju je 7. kolovoza kada to mogu učiniti do 24 sata na pošti, preporučeno.
ZAGREB - Đuro Đaković Holding izvijestio je putem Zagrebačke burze o sklapanju novih poslova čija je vrijednost 17,1 milijun kuna. Đuro Đaković Holding je u konzorciju s češkom tvrtkom Subterra kao izvoditelj sklopio danas s HŽ Infrastrukturom, kao naručiteljem, ugovor o izvođenju radova na zamjeni mosta 'Vrbovsko' na pruzi Zagreb-Rijeka te ugovor za izgradnju stajališta Buzin. Ukupna vrijednost ugovorenih poslova je 17,1 milijun kuna bez PDV-a, a dovršetak poslova očekuje se tijekom prve polovice 2014. godine.
ZAGREB - Postojeći dioničari Petrokemije u prvom krugu upisa novih dionica kutinske tvrtke upisali su i uplatili ukupno 360.085 dionica, a danas započinje drugi krug, u kojem dioničari koji su dionice upisali u prvom krugu mogu upisati najviše 742.484 nove dionice, izvijestila je Petrokemija putem Zagrebačke burze. Odluku o dokapitalizaciji donijela je skupština Petrokemije 15. srpnja, a povećanje temeljnog kapitala Petrokemija provodi uplatom u novcu i izdavanjem najmanje 551.285 do najviše 1.102.569 novih redovnih dionica, nominale 170 kuna po dionici. Raspon cijene za nove dionice je 170 do 228 kuna, a povećanje temeljnog kapitala provodi se uz djelomično isključenje prava prvenstva postojećih dioničara. Upis i uplata novih dionica Petrokemije provodi se u tri kruga, a prvi je trajao od 18. srpnja do 1. kolovoza i u njemu su dionice upisivali postojeći dioničari koji su, kako je danas objavila Petrokemija, upisali i uplatili 360.085 novih dionica. Dioničare koji su sudjelovali u tom prvom krugu, Petrokemija je danas pozvala na upis dionica u drugom krugu u kojem, do 9. kolovoza, mogu upisati i uplatiti najviše 742.484 novih dionica.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas su indeksi oslabili pod utjecajem odluke agencije Standard&Poor'sa (S&P) da snizi izglede za hrvatski kreditni rejting, a najviše se trguje dionicom Petrokemije, koja je započela drugi krug upisa novih dionica u procesu dokapitalizacije. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,24 posto, na 1.855 bodova, a Crobex10 0,31 posto, na 1.043 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 1,2 milijuna kuna, što je otprilike 600.000 manje nego jučer oko podneva. Najlikvidnija je do podneva bila dionica Petrokemije, s prometom od 342.000 kuna. Cijena joj je pala 2,13 posto, na 209,08 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, kojom je do sada ostvareno 229.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,26 posto, na 174 kune. Prometi iznad 100.000 kuna ostvareni su još i dionicama Leda, čija je cijena ojačala 0,11 posto, na 8.100 kuna, te Valamar Adrije, čija je cijena porasla 1,04 posto, na 166,8 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnu listu oslabila prema euru za 0,08 posto, a prema tečajnici od prošloga petka oslabila je za 0,25 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,506767 kuna. Na vrijednosti je prema kuni na tjednoj razini dobio i američki dolar, ojačavši 0,78 posto, na 5,682210 kuna po srednjem tečaju. Istodobno je britanska funta oslabila 0,81 posto i njen srednji tečaj na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 8,609665 kuna, a na tjednoj je razini oslabio i švicarski franak, za 0,09 posto, na 6,062155 kuna po srednjem tečaju. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a, kuna je oslabila prema dolaru za 0,27 posto, dok je prema britanskoj funti ojačala za 0,002 posto, a prema švicarskom franku za 0,40 posto.