ZAGREB - U razdoblju do 2020. godine očekuju se velika ulaganja u željeznicu koja će biti pokretač novog investicijskog ciklusa koji će donijeti mnoge koristi hrvatskom gospodarstvu, najavio je na današnjem predstavljanju investicijskih projekata HŽ Infrastrukture potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić. Željeznica je jedan od ključnih Vladinih strateških interesa, a da je to tako govori iznos od 2,5 milijarde eura kolika je vrijednost željezničkih projekata koji su trenutno u fazi projektiranja ili pripreme za projektiranje, kaže Grčić. Upravo ti projekti su po njegovom mišljenju baza za novi razvojni ciklus, čemu treba pribrojiti 400 milijuna eura vrijedne projekte koji su dovršeni, u tijeku ili pred ugovaranjem. Ulaganja u željeznicu su po njegovim riječima potpuno različita od onih u autoceste kod kojih se država zaduživala, a sada ne može vraćati kredite. Željeznički projekti će se, navodi Grčić, najvećim dijelom financirati iz fondova Europske unije, a država će se eventualno zaduživati za manji dio sredstava koje će morati osigurati kao vlastitu komponentu. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić rekao je da je cilj ulaganja u željeznicu, koja bi do 2020. godine trebala dosegnuti 40 milijardi kuna, podići kakvoću pruga kako bi teretni promet mogao teći brzinama od 120, a putnički 160 kilometara na sat. Prioritet u ulaganjima, kaže, imat će pruge na 5b i 10. paneuropskom koridoru pri čemu je ipak najvažniji riječki prometni pravac.
ZAGREB - Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila su 460,2 milijuna eura, preliminarni je podatak koje je danas objavila Hrvatska narodna banka (HNB). Središnja banka u statistici izravnih inozemnih ulaganja za prvo tromjesečje ne daje usporedbu s istim razdobljem prošle godine, a po ranije objavljenim podacima iz platne bilance bilježi se njihov višestruki porast u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal kada su iznosila tek 80,1 milijun eura. Podaci HNB-a pokazuju da su u prvom tromjesečju vlasnička ulaganja iznosila 76,3 milijuna eura, na zadržane se zarade odnosi 116,2 milijuna eura, a glavnina, ili iznos od 277,7 milijuna eura, odnosi se na obveze. Prema statistici inozemnih izravnih ulaganja po djelatnostima, u prvom je tromjesečju najviše ulaganja bilo u bankarski sektor, u iznosu od 99,9 milijuna eura, a slijede pošta i telekomunikacije s 50,1 milijun eura. Statistika po zemljama pokazuje da u Hrvatsku i nadalje najviše ulažu investitori iz Austrije koji su u prva tri mjeseca ove godine uložili 149,5 milijuna eura. Slijede ulagači iz Nizozemske sa iznosom od 67,4 milijuna eura, Njemačke 57,7 milijuna eura, Španjolske 36,1 milijun kuna te ulagači iz Luksemburga s iznosom od 34,2 milijuna eura. Po podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do kraja ožujka ove godine inozemna su izravna ulaganja iznosila nešto više od 27,3 milijarde eura.
ZAGREB - Vlada je na zatvorenom dijelu današnje sjednice dala suglasnost HEP-u za ugovaranje okvirnih revolving srednjoročnih sporazuma i limita za višenamjensko financiranje s Privrednom bankom Zagreb, u iznosu do 300 milijuna kuna, s Raiffeisenbank Austria i/ili Raiffeisen factoringom u iznosu do 40 milijuna eura, te sa Zagrebačkom bankom u iznosu do 300 milijuna kuna. U Banskim dvorima ističu kako ugovaranje tih financijskih sporazuma i limita kod domaćih banaka nema utjecaj na povećanje ukupne zaduženosti HEP grupe. Ne radi se, napominju, o trenutnom kreditiranju, već o višenamjenskom proizvodu kojim se osigurava financijska rezerva radi nesmetanog obavljanja redovnog poslovanja u razdoblju od tri godine, a sve s ciljem postizanja srednjoročne financijske stabilnosti.
OSIJEK - Ovogodišnju žetvu pšenice prati niz problema, od ponuđene niske otkupne cijene do izrazito loših vremenskih prilika, pa je u ovom trenutku najvažnije što prije obaviti žetvu koja će trajati desetak dana duže od uobičajene, ističe predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. Po njegovim je riječima, u Osječko-baranjskoj županiji pšenica je 'skinuta' s otprilike 60 posto površina zasijanih tom kulturom, dok je u cijeloj Hrvatskoj žetva pšenice obavljena na oko 50 posto površina. Izrazito loši vremenski uvjeti uzrok su slabije kvalitete pšenice, a kiše gotovo svakodnevno onemogućavaju da se žetva privede kraju, rekao je Brlošić u razgovoru za Hinu. Dodao je kako je u Osječko-baranjskoj županiji prosječan prinos do sada požete pšenice oko 4,5 do pet tona po hektaru, dok je prošle godine prosječan prinos iznosio između pet i šest tona po hektaru. Nažalost, kazao je Brlošić, poljoprivredne proizvođače "lupaju po glavi" i druge nevolje, od kojih ističe sramotnu ponudu otkupljivača od 1,05 kuna po kilogramu pšenice, što nije ni približno dovoljno za podmirenje troškova proizvodnje i ostaloga. U našem okruženju cijena pšenice je već sada daleko veća, primjerice u Mađarskoj 1,25, u Srbiji oko 1,20 kuna, a u Sloveniji i nešto više. Sigurno je da će dio proizvođača pšenicu uskladištiti i čekati povoljniju cijenu, rekao je Brlošić.
ZAGREB - Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je porasla, Crobexa za 0,71 posto, na 1.824,57 bodova, a Crobexa10 za 0,41 posto, na 1.025,14 bodova. Redovni promet Burze iznosio je nešto više od 13 milijuna kuna, dok je u blok prometu dionicama Leda ostvareno 55,3 milijuna kuna, pa je sveukupni promet danas iznosio 68,3 milijuna kuna. Dionica Leda je, uz blok promet u kojem je protrgovano 7.000 dionica po cijeni od 7.900 kuna za dionicu, imala još 1,6 milijuna kuna prometa u redovnom trgovanju, a zadnja joj je cijena pritom iznosila 7.900 kuna, što je u odnosu na jučer porast za 3 posto. U redovnom je prometu danas bila najtrgovanija dionica HT-a sa 1,8 milijuna kuna, a cijena joj je pala 0,55 posto, na 173 kune. Dionica Valamar Adria Holdinga protrgovano je za 908,2 tisuće kuna, a cijena im je porasla za 1,99 posto, na 154 kune.