LUXEMBOURG - Zaduženost zemalja eurozone, promatrana kao udio državnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), u prvom je tromjesečju 2013. dodatno uvećana, pri čemu je udio duga u odnosu na prethodno tromjesečje smanjen samo u Njemačkoj i Estoniji, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata. Krajem prvog tromjesečja udio duga eurozone u BDP-u uvećan je na 92,2 posto, s 90,6 posto krajem četvrtog tromjesečja 2012. i s 88,2 posto krajem prvog tromjesečja 2012., objavio je europski statistički ured. Ukupni državni dug eurozone u prvom je tromjesečju dosegnuo 8.750 milijardi eura. Od toga iznosa gotovo 199,08 milijardi eura, ili 2,1 posto BDP-a, otpada na uzajamne pozajmice među 17 zemalja članica u kontekstu financijske krize, pokazalo je najnovije izvješće. Krajem prvog tromjesečja, udio duga prema BDP-u premašivao je 100 posto u pet zemalja članica eurozone, na čelu s Grčkom, sa 160,5 posto BDP-a. Slijede Italija sa 130,3 posto BDP-a, Portugal sa 127,2 posto, Irska sa 125,1 posto i Belgija sa 104,5 posto. Najmanji udio duga, s druge strane, zabilježila je Estonija, od 10 posto BDP-a. Na razini 27 članica Europske unije udio državnog duga u prva je tri mjeseca uvećan na 85,9 posto BDP-a, s 85,2 posto krajem četvrtog tromjesečja 2012. i 83,3 posto na kraju prvog tromjesečja 2012. Ukupni državni dug zemalja članica pritom je dosegnuo gotovo 11.112 milijardi eura, od čega 202,9 milijardi, ili 1,6 posto BDP-a, otpada na pozajmice među državama EU-a, objavio je Eurostat.
MOSKVA - Guverner Švicarske središnje banke (SNB) Thomas Jordan izjavio je da banka ne namjerava mijenjati ni ukidati minimalni valutni tečaj na razini od 1,2 franka za euro, prenose mediji. "Zadržat ćemo postojeću politiku koliko god bude potrebno", kazao je Jordan proteklog vikenda u Moskvi na sastanku ministara financija skupine G20. SNB je fiksirala tečaj franka prema euru u rujnu 2011. Na mjesečnom zasjedanju čelnika SNB-a prije mjesec dana Jordan je istaknuo kako odustajanje od utvrđene razine tečaja nije u planu za skoriju budućnost, navodeći među razlozima i dalje prisutan rizik od deflacije. U banci ove godine očekuju pad potrošačkih cijena za 0,3 posto. Na redovnom zasjedanju SNB-a ujedno je ponovio da regulator ne isključuje primjenu svih raspoloživih instrumenata koji bi pripomogli u zadržavanju odgovarajućih monetarnih uvjeta. Međunarodni monetarni fond (MMF) ranije je već dao zeleno svjetlo odluci središnje banke da bankama naplaćuje za njihove prekomjerne depozite ako ponovno ojačaju pritisci na aprecijaciju franka.
ZUERICH - Švicarska banka UBS u drugom je ovogodišnjem tromjesečju ostvarila neto dobit iznad očekivanja analitičara, i to unatoč 835 milijuna švicarskih franaka (920 milijuna dolara) troškova vezanih uz nagodbu s jednom američkom agencijom. Kako je UBS danas priopćio, njegova neto dobit u drugom tromjesečju dosegnula je 690 milijuna franaka, dok je u istom razdoblju lani dobit bila 425 milijuna. To je iznad procjena analitičara, koji su očekivali dobit od otprilike 560 milijuna franaka. UBS je još objavio da je njegova banka za upravljanje imovinom bogatih pojedinaca privukla 10,1 milijardi franaka svježeg novca, a njegova američka brokerska kuća 2,7 milijardi franaka. Uz ostalo, UBS je priopćio da jednokratni trošak od 835 milijuna franaka uključuje troškove nagodbe s američkom Saveznom agencijom za stambeno financiranje (FHFA) zbog tužbi u vezi loših hipotekarnih ulaganja. Banka nije otkrila pojedinosti nagodbe.
MILANO - Talijanska vlada blizu je postizanja sporazuma o ukidanju nepopularnog poreza na nekretnine, no nema još jedinstvenog stava u vezi vremenskog okvira u kojem će to učiniti, kazao je ministar regionalnih odnosa Graziano Del Rio za talijansku La Stampu. Del Rio je kazao da su blizu postizanja sporazuma o ukidanju toga poreza, no da se razgovori još vode oko ključne točke - hoće li se navedeni porezi ukinuti u prosincu ili tek iduće godine. Ne navodeći pojedinosti, dodao je da će se ukinuti porezi na standardne stambene nekretnine u kojima se stanuje, ali da će ostati porezi na luksuzne nekretnine. Proteklog vikenda ministar industrije Flavio Zanotato kazao je da bi sporazum o ukidanju poreza na stanove i kuće u kojima žive mogao biti objavljen na jesen. Premijer Erico Letta nastoji pronaći ravnotežu između zahtjeva članova njegove krhke koalicije o ukidanja poreza na nekretnine i pritisaka da se proračunski manjak zadrži u strogo propisanim okvirima u EU. Vlada je procijenila da bi ukidanjem toga poreza ukupni primitci od poreza u ionako napregnutom proračunu bili smanjeni za četiri milijarde eura. Letta je već odgodio povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) i privremeno obustavio naplatu poreza na nekretnine, obećavajući da će izmijeniti sustav oporezivanja nekretnina do kraja kolovoza.
LONDON - Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na londonskom i njujorškom tržištu iznad 108 dolara za barel, pri čemu su po prvi put od 2010. godine cijene nafte na američkom tržištu premašile one na londonskom. Cijena barela sirove nafte u Londonu porasla je danas 15 centi, na 108,22 dolara, dok je na američkom tržištu tijekom jutra bila u plusu 39 centi te je dosegnula 108,44 dolara. "Američko tržište je ponovno preuzelo vodstvo. Vidimo to po obujmu trgovine i porastu interesa za američku naftu“, rekao je Olivier Jakob, analitičar iz tvrtke Petromatrix. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 106,4 dolara, što znači da je bila 29 centi viša nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi danas uglavnom stagniraju, jer raznoliki poslovni rezultati kompanija ne daju razloga investitorima da guraju indekse dalje uvis, nakon što su već dosegnuli najviše razine u zadnjih pet godina. Londonski FTSE oko 14,00 sati bio je u minusu 0,29 posto na 6.615 bodova, a frankfurtski DAX 0,04 posto na 8.328 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,04 posto i iznosio je 3.926 bodova. Među najvećim gubitnicama bila je dionica belgijskog telekomunikacijskog operatera Mobistar, čija je cijena pala 27,9 posto, budući je ta kompanija smanjila prognoze prihoda i dobiti za ovu godinu te izvijestila o padu zarade u drugom tromjesečju. Ostale telekomunikacijske dionice u prosjeku su oslabile 0,5 posto. S druge strane, cijena dionice švicarske banke Julius Baer porasla je 5,6 posto nakon što je u prvom polugodištu ostvarila veću dobit od očekivanja analitičara. Na dobitku je bila i nizozemska grupa Philips i to za 3,9 posto, a dobri poslovni rezultati podigli su i cijene dionice švicarske banke UBS, za 3,4 posto.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, što se ponajviše zahvaljuje pobjedi koalicije japanskog premijera Shinza Abea na izborima za gornji doma parlamenta, dok je dolar oslabio. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru i Australiji porasle između 0,4 i 0,6 posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu i Šangaju blago su pali, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,4 posto. Na samom početku današnjeg trgovanja japanski Nikkei indeks skočio je i više od 1 posto, jer je koalicija premijera Shinza Abea u nedjelju uvjerljivo pobijedila na izborima za gornji dom parlamenta, što će njegovoj vladi učvrstiti pozicije za provođenje plana oživljavanja gospodarstva. Abe je najavio je da će oporavak japanskog gospodarstva i ubuduće poticati politikom nazvanom 'Abenomikom', mješavinom vrlo labave monetarne politike, fiskalne potrošnje i strukturnih reformi.
NEW YORK - Na Wall Streetu bi i ovoga tjedna cijene dionica mogle porasti, ako se nastavi niz boljih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata kompanija, no teško je očekivati veći uspon jer se Dow Jones i S&P 500 kreću na rekordnim razinama. Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 0,5 posto, na 15.543 boda, a S&P 500 0,7 posto, na 1.692 boda, što su njihove nove najviše razine u povijesti. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,3 posto, na 3.587 bodova. Kako su cijene dionica znatno porasle dva tjedna zaredom, ovaj bi mjesec za tržište mogao biti najbolji još od siječnja. To se ponajviše zahvaljuje uvjerenju ulagača da će američka središnja banka voditi labavu monetarnu politiku sve dok makroekonomski podaci ne pokažu da je gospodarstvo čvrsto na putu oporavka. Pozitivno na tržište utječe i niz boljih nego što se očekivalo poslovnih izvješća kompanija za drugo tromjesečje. Dosad su poslovna izvješća objavile 104 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 65,4 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada, a 51 posto po pitanju prihoda. Ovoga se tjedna očekuju izvješća 157 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.