ZAGREB - Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka revidirali su svoje prognoze kretanja BDP-a u ovoj godini i sada očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u 2013. pasti za 1,1 posto, dok su ranije prognozirali prosječan pad od 0,2 posto, objavljeno je danas iz Hrvatske udruge banaka (HUB). Ekonomisti okupljeni u Klubu glavnih ekonomista HUB-a, prema danas objavljenoj publikaciji HUB analize, očekuju da će se pad hrvatskog BDP-a ove godine kretati između 0,8 i 2 posto, odnosno u prosjeku 1,1 posto. To je pogoršanje u odnosu na procjene iz veljače ove godine kada su u prosjeku očekivali pad od 0,2 posto, pri čemu se raspon kretao od rasta za 0,5 posto do pada za 1,5 posto. Pesimističnije srpanjske prognoze, kako se objašnjava, uvjetovane su promjenama na pozicijama investicija i izvoza - dok se početkom godine očekivao njihov blagi rast, sada se očekuje blagi pad i prognozira da će investicije u 2013. pasti za 1 posto, a izvoz za 0,3 posto. Pogoršana je i prognoza za osobnu potrošnju (pad za 1,8 posto), a ekonomisti banaka očekuju i nešto niži deficit tekućeg računa bilance plaćanja (praktički na nuli), veći fiskalni deficit, od gotovo 5 posto BDP-a, te veću stopa nezaposlenosti, od 17,4 posto prema metodi Međunarodne organizacije rada (ILO). Prosječnu godišnju inflaciju prognoziraju na razini od 2,8 posto, a očekuju i minimalan, 0,1 postotni rast bruto plaća u ovoj godini.
ZAGREB - Iz gospodarske perspektive ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) mogao bi pozitivno doprinijeti gospodarskom rastu i blagostanju zemlje, kao i Unije u cjelini, primjerice stvaranjem novih trgovinskih i investicijskih prilika, no Hrvatska mora provesti reforme, ocjenjuje Europska središnja banka (ECB) u svom srpanjskom biltenu. U članku pod naslovom "Hrvatska se priključuje Europskoj uniji", ECB navodi makroekonomsku sliku Hrvatske. Među ostalim, ističe produljenu recesiju, visoku nezaposlenost, ali i nisku inflaciju i poboljšanja u bilanci plaćanja. ECB ističe da bi ubuduće Hrvatska trebala primijeniti brojne važne mjere i reforme kako bi u potpunosti ostvarila koristi od pristupa EU. "Privlačenjem kapitala i investicija usmjerenih rastu, poboljšanjem konkurentnosti, jačanjem apsorpcijske moći vezane uz EU fondove i provedbom protu-cikličkih makroekonomskih politika te usklađenih mikro i makro-razboritih politika, Hrvatska ima potencijal da obnovi procese sustizanja ostalih zemalja članica i usklađivanja dohotka. Iznad svega, potrebne su daljnje strukturne reforme, uključujući i one usmjerene na poboljšanje učinkovitosti javnog sektora, povećanje zaposlenosti i fleksibilnosti na tržištu rada, poboljšanje institucionalnog i poduzetničkog okruženja, i borbu protiv sive ekonomije", ocjenjuje ECB.
ZAGREB - Hrvatski željeznički sektor napredovao je u reformama, ali one možda neće biti dovoljne da taj sektor bude konkurentan i održiv te se nužne mjere kako bi se postigla održivost i prilagodljivost željeznice, ocjena je iz danas predstavljene studije Svjetske banke "Hrvatska: izvješće o politikama željezničkog sektora". Hrvatska je najviše učinila na zakonskoj regulaciji željeznice, ali sada treba raditi na njezinoj održivosti i prilagodljivosti izazovima otvorenog tržišta, rekao je na prezentaciji stručnjak za promet iz Svjetske banke Jean-Francois Marteau. "Unatoč visokim subvencijama intenzitet prometa ostao je nizak, a hrvatski željeznički sektor po pokazateljima uspješnosti zaostaje za inozemnim pandanima", rekao je Marteau. Stoga drži nužnim da Vlada osmisli dugoročniju viziju i osigura financijsku neovisnost sektora. Hrvatski željeznički sektor pred tri je ključna izazova, drže u Svjetskoj banci. Prvo, Vlada se treba pobrinuti da dobije vrijednost za novac koji daje HŽ-u te da ga više usmjerava u investicije, a manje za pokrivanje troškova poslovanja. Drugo, mora osigurati održivost željeznice kako bi smanjila njenu ovisnost o državnim sredstvima, i treće, Vlada će morati raditi na iskorištavanju sredstava iz strukturnih fondova EU-a za nužnu modernizaciju željezničke mreže i postizanje boljih poslovnih rezultata. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić rekao je kako će u idućih nekoliko godina broj zaposlenih na željeznici sa sadašnjih 13 tisuća bit će smanjen na 10 tisuća.
LONDON/ZAGREB - Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji otvorit će jedinicama lokalne i regionalne uprave nove prilike za financiranje, od čega bi posebno trebao profitirati Grad Zagreb, konstatirala je u današnjem specijalnom komentaru agencija Moody's. U dugoročnom proračunskom razdoblju EU-a od 2014. do 2020. Hrvatska bi iz europskih kohezijskih i strukturnih fondova mogla primiti ukupno 13,7 milijardi eura, napominju u agenciji. Usporedbe radi, podsjećaju da je u razdoblju od 2007. do sredine 2013. za Hrvatsku u europskim pretpristupnim fondovima bila rezervirana jedna milijarda eura. Očekuje se da će najveći primatelj sredstava biti Grad Zagreb, navodi se u komentaru. Važeći je rejting agencije za Grad Zagreb 'Ba1' (spekulativna razina), uz negativnu prognozu, podsjeća se u posebnom komentaru agencije Moody's koji je objavljen za Grad Zagreb kao izdavatelja dužničkih papira.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) optužila je danas na konferenciji za tisak hrvatsku Vladu da rasprodajom Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, te davanjem u koncesije Hrvatskih autocesta, samo kratkorajno amortizira posljedice svoje loše politike koja je dovela do siromaštva trećine Hrvata, još dublje zavlači ruke u njihove džepove, te Hrvatsku lišava razvojnih mogućnosti. Odgovorit ćemo najesen prosvjedima i prikupljanjem potpisa građana za održavanje referenduma na kojem bi se izjasnili jesu li za davanje autocesta u koncesiju, ali i za prodaju drugih tvrtki u državnom vlasništvu, kazao je predsjednik HUS-a Ozren Matijašević. Po HUS-u, ekonomska politika Vlade svodi se na ponašanje stečajnog upravitelja, umjesto da planira kako izvući zemlju iz problema.
ZAGREB - Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) otvorio je danas u prostorima zagrebačkog Pučkog otvorenog učilišta prvi od planiranih osam Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK), osnovanih u sklopu 3,7 milijuna eura vrijednog projekta koji se financirao iz pretpristupnog fonda IPA. CISOK centri, prema riječima ravnateljice HZZ-a Ankice Paun Jarallah, zamišljeni su kao središnje mjesto za pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere, odnosno cjeloživotnog usmjeravanja u izravnom kontaktu s korisnicima. Usluge CISOK centara su besplatne i namijenjene su svima zainteresiranima za razvoj karijere, prvenstveno učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima, roditeljima, nezaposlenim i zaposlenim osobama, poslodavcima i školama. Prvi CISOK centar otvorio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić koji je centre istaknuo i kao značajno mjesto za programe "Europske garancije za mlade", čiji je cilj mlade, kod kojih je nezaposlenost vrlo visoka, vratiti u rad, kako ne bi bili 'izgubljena generacija'. Ministar Mrsić danas će otvoriti i CISOK centre u Koprivnici i Varaždinu, a do kraja ovog mjeseca planirano je otvaranje još jedne lokacije u Zagrebu, kao i centara u Osijeku, Slavonskom Brodu, Zadru i Šibeniku.
ZAGREB - Uz nešto veću likvidnost, na Zagrebačkoj burzi indeksi danas stagniraju, a najviše se trguje dionicama HT-a, Podravke i Petrokemije. Crobex indeks oko podneva je stagnirao na 1.856 bodova, dok je Crobex10 blago ojačao, za 0,14 posto, na 1.047 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 7,5 milijuna kuna, što je otprilike 3,5 milijuna više nego jučer oko podneva. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, u visini od 4,72 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,83 posto, na 183,55 kuna. Dionica Podravke poskupjela je 2,56 posto, na 245 kuna, uz promet od 767.000 kuna. U većem fokusu investitora još je i dionica Petrokemije. Njome je do podneva ostvareno 724.000 kuna prometa, a cijena joj je ojačala 0,7 posto, na 220,9 kuna. Većina cijena dionica danas je u plusu, pri čemu znatne dobitke ostvaruju dionice Slavonskog ZIF-a, čija je cijena skočila za više od 18 posto, te Hotela Cavtat, za više od 11 posto. Istodobno, nešto veći gubitak bilježi dionica Luke Rijeka, čija se cijena spustila 2,4 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, ojačala prema svim važnijim svjetskim valutama. Na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,505464 kune te je za 0,43 posto niži nego na tečajnici s kraja prošlog tjedna. U odnosu na tečajnicu od prošlog petka, na današnjoj je tečajnoj listi središnje banke tečaj britanske funte niži za 0,08 posto, tečaj švicarskog franka za 0,23 posto, a američkog dolara za 0,77 posto. Srednji tečaj funte tako iznosi 8,729314 kune, franka 6,068454 kune, a dolara 5,729362 kune. Prema jučerašnjoj tečajnici je tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici niži za 0,04 posto, tečaj franka za 0,06 posto, a dolara za 0,01 posto, dok je tečaj funte povećan za 0,06 posto.