ZAGREB
Hrvatski bi sabor danas, posljednjeg dana zasjedanja prije ljetne stanke, trebao razmotriti konačni prijedlog osnivanja zaklade 'Hrvatska kuća - Croatian House', koja će putem svojih predstavništava u inozemstvu promicati hrvatsku kulturu, jezik i baštinu. Promocija nacionalne kulture u nizu drugih europskih zemalja odvija se putem posebnih pravnih osoba osnovanih u tu svrhu, primjerice, Francuskog instituta u Parizu, Estonskog instituta, Poljskoga kulturnog instituta te Instituta Adama Mickiewicza u Varšavi. Nova zaklada zamišljena je kao stožerna institucija za međunarodnu promociju hrvatske kulture, koja će istodobno biti od pomoći Hrvatima izvan Hrvatske. Za rad zaklade u 2014. izdvojit će se 200 tisuća kuna, u okviru razdjela Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih poslova. Zastupnici bi trebali glasovati o raspravljenim točkama, a u saborskim će se klupama, ne bude li izvanrednih sjednica, ponovno naći u rujnu.
ZAGREB
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić izjavio je da sljedećeg tjedna ističe zadnji rok za usuglašavanja svih točaka ugovornih obveza oko Zračne luke Zagreb, a ako se ne usuglase, da će Hrvatska raspisati novi natječaj za koncesiju. "Ovaj tjedan je zadnji rok. Ako se sve točke usuglase, radovi počinju koncem devetog, početkom desetog mjeseca, kada će biti izdana građevinska dozvola. Ako se ne usuglase mi ćemo raspisati novi natječaj za koncesiju", rekao je Hajdaš Dončić sinoć za Dnevnik Nove TV. On je istaknuo da se ekonomska i financijska situacija promijenila od trenutka kada je francuski partner krenuo u postupak koncesioniranja. "Tu se sada uključila i Svjetska banka i EIB, koji imaju posebna pravila i ostalo je svega nekoliko točaka za definirati. Nama nije u interesu da popustimo jer postoji nekakav koncesijski ugovor", kazao je Dončić. Prije nekoliko dana predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor upozorio je u otvorenom pismu Konzorciju ZAIC (Zagreb Airport International Company Limited) i Ministarstvu prometa da nije ostvareno ništa od obaveza iz Ugovora o koncesiji za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb. Ugovor je potpisan 11. travnja prošle godine.
SPLIT
Na Peristilu je sinoć otvoreno 59. splitsko ljeto, koje je počelo premijerom opere Franza von Suppea “Povratak mornara” pod ravnanjem maestra Lorisa Voltolinija i u režiji Lea Katunarića. Festival je otvorio njegov pokrovitelj, predsjednik Republike Ivo Josipović, a festivalsku zastavu podigli su prvakinja Opere splitskog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Terezija Kusanović i član Baleta u toj kazališnoj kući Artjon Žustov. Nakon svečanog otvaranja, premijerno je izvedena opera “Povratak mornara” Franza von Suppea (1819.-1895.), rođenog u Splitu. Otvarajući 59. splitsko ljeto, predsjednik Josipović je rekao kako je program ovogodišnjeg Splitskog ljeta ambiciozan te je čestitao njegovim kreatorima. “Program je pun izazova i zanimljivih umjetničkih djela i nadam se da će svima onima koji prate umjetnost predstavljati veliko zadovoljstvo”, rekao je Josipović, priznajući kako s nestrpljenjem očekuje prvu predstavu, izvedbu opere “Povratak mornara”. “Ovu predstavu zahvaljujemo Dalmatincu, koji je imao i belgijske i talijanske i austrijske krvi, Europejcu svojeg doba koji je opisao ljubavnu priču Nikole i Jele, a govori i o politici, korupciji i vlasti”, kazao je Josipović, dodavši da dok muze žele govoriti, političarima je bolje da šute te je proglasio festival otvorenim.
SPLIT
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izrazio je u sinoć zadovoljstvo što je 59. Splitsko ljeto počelo premijerom opere 'Povratak mornara' Franza von Suppea koji je rođen u Splitu. "Riječ je o vrijednu djelu koje će naći mjesto na repertoaru i dobro je da je opera 'Povratak mornara' pronađena i da je Splitsko ljeto otvoreno upravo njome", izjavio je Josipović novinarima po završetku premijere opere izvedene na Peristilu. Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar izjavio je kako je odluka da se ovogodišnje Splitsko ljeto otvori 'Povratkom mornara' malo neobičan, ali interesantan izbor. "Meni je bilo zabavno jer ova opera obrađuje jednu temu koja je i moderna, a to je korupcija. Interesantno je da je gradonačelnik bio korumpiran pa ga je masa smijenila, a to je poruka za sva vremena, za sve vlastodršce i vlasti", rekao je Baldasar, a splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja kazao je kako je publika gledajući premijeru 'Povratka mornara' mogla uživati u veseloj i laganoj operi. Opera 'Povratak mornara' Franza von Suppea (1819.-1895.) praizvedena je 1885. u gradskom kazalištu u Hamburgu. Partitura se smatrala nepovratno izgubljenom pošto je jedini poznati primjerak nestao u velikom požaru 1943. kad je izgorjela zgrada hamburške državne opere, sve dok 2007. talijanski dirigent Adriano Martinolli D'Arcy nije pronašao jedan primjerak u specijaliziranoj američkoj biblioteci.
SPLIT
U Zavodu HAZU - Palači Milesi u Splitu, sinoć je uoči otvaranja 59. splitskog ljeta otvorena izložba akademika Andreja Jemeca "Beskrajna dvojnost". Od 37 umjetničkih slika Andreja Jemeca sam autor i akademik Tonko Maroević odabrali su 20 slika koje su od večeras postavljene u Zavodu HAZU - Palači Milesi i Galeriji Kula u Splitu do 14 kolovoza. "Izabrali smo naslov Beskrajna dvojnost što karakterizira njegov opus jer je riječ o apstraktnom slikaru koji uspijeva prenijeti iskustva i drame življenja, te zanosa i veselja. Radi se o jakom kolorizmu i jakoj gestualnosti. Uvijek je riječ o dvojnosti koja je beskrajna kao što se i zove njegova karakteristična slika (iz 1994.)", kazao je na otvaranju izložbe akademik Tonko Maroević. "Čast mi je bilo pratiti njegovo slikarstvo", rekao je Maroević i izrazio zadovoljstvo zbog izlaganja njegovih slika u našoj sredini. Izložbu je otvorio zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš. Sam Andrej Jemec je zahvalio obitelji Mrduljaš koja mu je ustupila Galeriju Kula za izlaganje slika.
OSIJEK
Na kraju dvodnevnog, ove godine osmog Art land Festivala slame u Osijeku, sinoć je spaljen slamnati zmaj visok 7,5 metara i tako spašena slamnata princeza u dvorcu od slame. Akademski kipar Nikol Faller, čija je Udruga "Slama" organizator ovoga festivala, kazao je kako je 20 umjetnika iz cijeloga svijeta i 20 volontera tjedan dana oblikovalo slamnatu čaroliju - dvorac, koji je ovogodišnja tema i simbol traženja vlastite osobnosti, svijetla i duhovnog blagostanja, te velikog zmaja koji simbolizira "zlo oko nas i u nama". "Spaljivanjem zmaja simbolički smo uputili poruku svima da unište zlo u sebi i da se okrenu istinskim ljepotama i vrijednostima", kazao je Faller za Hinu. "Neka gori zlo, a blista ljepota i dvorac naše osobnosti i snage", objašnjava poruku umjetnika koji su oblikovali slamnati grad. Mnogi Osječani, osobito djeca, uživali su tiejkom vikenda u koncertima, radionicama, posjetili sajam zdrave hrane, a u subotu su spuštali u rijeku Dravu upaljene lučice u upletenoj slami i cvijeću. Nikola Faller je za svoja umjetnička ostvarenja i instalacije od prirodnih materijala dobio prošle godine Zelenu povelju Osječko-baranjske županije.