ZAGREB
Prvi Koordinacijski sastanak između socijalnih partnera u sustavu razminiranja održan je danas u Vladinom Uredu za razminiranje, priopćeno je iz Ureda za razminiranje. Ured navodi kako su u nazočnosti ravnateljice Ureda Dijane Pleštine i ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Dražena Jakopeca, predstavnici HUP – Udruge humanitarnog razminiranja i sindikata u razminiranju razmijenili mišljenja o nedavno potpisanom kolektivnom ugovoru za poslove razminiranja. Obje su strane svjesne prijepora koji i dalje postoje, no, kako Ured ističe, izražena je spremnost za nastavak razgovora, s obzirom da im je zajednički interes stabilnost i učinkovitost sustav razminiranja u RH. Ravnatelji Pleština i Jakopec predložili su da dinamika koordinacijskih sastanaka bude na mjesečnoj bazi ili češće, ako bude potrebe, što su poslodavci i sindikati prihvatili, navodi se u priopćenju. Navodi se i kako su se obvezali objema stranama prezentirati prijedlog rješenja aktualnoga stanja u razminiranju, odnosno predložiti održivi model razminiranja, koji će uvažavati stavove obiju strana i koji će kao takav osigurati da hrvatski protuminski sustav do kraja ove godine neometano funkcionira.
ZAGREB
Zakonom o doživotnoj otpremnini, koji je predložio Klub zastupnika HSU-a, Hrvatski sabor zaključio je ovotjedni rad, a sjednicu nastavlja u ponedjeljak kada se završava redovno saborsko zasjedanje. Zakon o dokupu mirovine izvorno je hrvatski proizvod koji je u potpunosti sukladan europskom socijalnom modelu, rekao je Silvano Hrelja (HSU). Svrha je zakona, pojašnjava, povećati opseg i razinu materijalnih prava radnika koji su prisiljeni ranije napustiti tržište rada i prihvatiti prijevremenu starosnu mirovinu zbog restrukturiranja poslovnih subjekta u kojima rade. Hrelja naglašava kako zakon ne omogućava i ne potiče povećanje broja umirovljenika, jer se ne radi o nekadašnjem dokupu staža nego o poboljšanju budućeg statusa zaposlenima koji već imaju uvjete za umirovljenje. S ponuđenim rješenjima, dodaje, "u plusu" bi bili i radnik i poslodavac i država. Poslodavcu se ništa ne poskupljuje, a radniku se omogućava da dugoročno razmišlja i ima višu razinu primanja – zauzvrat ne bi dobivao jednokratnu otpremninu. Državi se to isplati jer radnik kod prijevremenog umirovljenja ima alternativu da ne mora trpjeti štetu od penalizacije kojom mu se umanjuje mirovina, navodi Hrelja. Vlada smatra da je HSU-ov prijedlog u ovom trenutku i u ovom obliku prihvatljiv za raspravu uz nužne dorade do drugog čitanja, a neke od dorada je i sama predložila. Sabor zasjedanje nastavlja u ponedjeljak kada će raspravljati o konačnom prijedlogu zakona o Zakladi "Hrvatska kuća – Croatia house".
RIJEKA
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina održao je danas u Lividragi kod Čabra sastanak s čelnicima jedinica lokalne samouprave s područja Gorskog kotara te ih izvijestio da je Županijska skupština na jučerašnjoj sjednici odobrila isplatu 300.000 kuna za ublažavanje posljedica ekstremno velikih količina snijega u veljači i ožujku ove godine. Gradonačelnicima i načelnicima općina u Gorskom kotaru je predstavljen projekt izgradnje sabirnog centra za otpad u Delnicama, odakle bi se odvozio u županijsku Centralnu zonu za gospodarenje otpadom Marišćina. Istaknuto je da će 80 posto troškova izgradnje sabirnog centra pokriti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovtost a ostatak jedinice lokalne samouprave s područja Gorskog kotara. Fond će pokriti i troškove izrade projektne dokumentacije te bi ona trebala biti dovršena za dva do tri mjeseca kako bi se sabirni centar izgradio usporedno s završetkom izgradnje zone na Marišćini. Župan Zlatko Komadina je istaknuo da Primorsko-goranska županija izdvaja za Gorski kotar, zbog specifičnosti tog kraja, i više nego što su zakonske obveze. Tako je samo u proteklom mandatnom razdbolju PGŽ za Gorski kotar, uz obvezna decentralizirana sredstva, za Gorski kotar izdvojila 22 milijuna kuna.
ZAGREB
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak ocijenila je danas, vezano uz teze Zakona o inkluzivnom dodatku, kako naknada za invaliditet ne može biti socijalna naknada, ustvrdivši da je svrha uvođenja inkluzivnog dodatka prije svega izjednačavanje položaja osoba s invaliditetom s drugim osobama, pa ta potpora ne smije ovisiti o prihodu pojedinca. Radi se o zakonu od kojeg osobe s invaliditetom puno očekuju, a koji se već nekoliko godina najavljuje kao velik zaokret u politici za osobe s invaliditetom, ističe se u priopćenju, te napominje kako invaliditet sam po sebi iziskuje dodatne troškove radi uključivanja u život zajednice, od troškova pratnje, tuđe pomoći i njege, prijevoza do nabavke lijekova i pomagala, prevladavanje raznih prepreka, građevinskih i organizacijskih. Osoba s invaliditetom ne može bez dodatne novčane potpore sudjelovati u obrazovanju, zapošljavanju, korištenju slobodnog vremena, korištenju javnih usluga i sadržaja, stoga bi upravo to morala biti namjena inkluzivnog dodatka, ustvrdila je pravobraniteljica. Njezin je stav da inkluzivni dodatak treba služiti uključivanju u svakodnevni život u zajednici, stoga je nadoknada za povećane troškove pri zadovoljavanju potrebe osobe s invaliditetom kako bi se njezin položaj izjednačio s osobama bez invaliditeta. To je obaveza koja proizlazi iz Ustava RH te Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, dodaje se.
ZAGREB
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) organizator je i domaćin međunarodne konferencije "Hrvatska znanost u Europskoj uniji" (Croatian Science in the European Union) na kojoj je danas predstavljen i novi program Europske unije (EU ) za istraživanje i inovacije "Obzor 2020" (Horizon 2020) koji počinje 1. siječnja 2014. godine. Jednodnevna konferencija okupila je vodeće hrvatske znanstvenike i gospodarstvenike te predstavnike europskih institucija, a MZOS je time obilježio i ulazak Republike Hrvatske u EU. Kako je jedan od ciljeva konferencije bio prikazati postignuća hrvatske znanstvene zajednice u Europskom istraživačkom prostoru (ERA) bila je to i prigoda da Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti, istakne kako je upravo MZOS bio najuspješnije ministarstvo u povlačenju novca iz europskih strukturnih fondova te novca dobivenoga za istraživanje i razvoj znanosti. Zelenika je napomenuo kako je danas Hrvatski sabor raspravio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji bi, rekao je, trebao omogućiti da se provedu potrebne promjene koje će pridonijeti razvoju znanosti.
ZAGREB
Policija je nakon kriminalističkih istraživanja kojima su prikupljeni novi dokazi za osnovu sumnje protiv osumnjičenika, podnijela Županijskom državnom odvjetništvu (ŽDO) u Osijeku kaznenu prijavu protiv petnaestorice hrvatskih državljana, objavilo je ŽDO Osijek na svojim internetskim stranicama. Prikupljeni su novi dokazi temeljem kojih proizlazi osnova sumnje protiv osumnjičenika (1956.), (1961.), (1953.), (1960.), (1967.), (1959.), (1950.), (1963.), (1969.), (1962.), (1966.), (1957.), (1963.), (1971.) i (1961.), kako navodi ŽDO Osijek, zbog osnova sumnje na počinjenje kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, od kojih su njih devetorica uhićena i predana pritvorskom nadzorniku. ŽDO ističe kako temeljem tako prikupljenih novih dokaza i podataka, postoji osnova sumnje da su osumnjičenici od 14. rujna do kraja studenoga 1991. godine u Trpinji; u tijeku oružanog sukoba pobunjenog lokalnog srpskog stanovništva, JNA i pridruženih dobrovoljaca s područja Republike Srbije; kao pripadnici Teritorijalne obrane Trpinja i milicije tzv. SAO Krajine, protivno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, sukladno prethodnom dogovoru i zajednički s točno podijeljenim zadatcima nezakonito uhićivali, privodili, zatvarali te fizički, psihički i seksualno zlostavljali te ubijali civilno stanovništvo i ratne zarobljenike.
OSIJEK
Zajedničko vijeće općina Vukovar najoštrije osuđuje način na koji je jučer izvedeno privođenje 12 osoba srpske nacionalnosti, ističe se u današnjem pripćenju za javnost, koje je potpisao predsjednik Dragan Crnogorac. Povodom jučerašnjega događaja u općini Trpinja kada je uhićeno 12 osoba srpske nacionalnosti zbog optužbe za ratni zločin, održan je sastanak svih legitimno izabrani predstavnika srpske zajednice iz Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, naveo je Crnogorac. Istaknuo je kako "takvim ponašanjem može doći do daljnjega narušavanja već ionako narušenih međunacionalnih odnosa, izazivanja straha i nesigurnosti kod pripadnika srpske zajednice u istočnom dijelu Republike Hrvatske, tek nekoliko dana nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju". Članovi Zajedničkog vijeća Vukovar smatraju da se postupak privođenja mogao izvesti na civilizacijski i primjereniji način bez "spektakularnih elemenata i demonstracije sile". Legitimno izabrani predstavnici srpske zajednice slažu se da oni koji su počinili ratni zločin za to trebaju odgovarati, stoji u priopćenju u kojem se dodaje da se zbog svega što se događa ne mogu "oteti utisku da izraz "ratni zločin ne zastarjeva" služi kao čarobna formula za dalji progon Srbu u Republici Hrvatskoje". Zajedničko vijeće općina Vukovar ocjenjuje da je "potpuno neshvatljivo da se privode ljudi 16 godina nakon mirne reintegracije u kojem su periodu obavljali poslove u policijskoj službi ili lokalnoj samoupravi".
ZAGREB
Udruga hrvatskih sudaca (UHS) podnijela je danas Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću jer smatraju da je veliki broj odredbi nejasan te otvara prostor za neravnopravnost i utjecaj izvršne vlasti na djelovanje sudbene vlasti. Predsjednik UHS-a Đuro Sessa na današnjoj je konferenciji za novinare rekao da UHS smatra da su odredbe o imunitetu sudaca protivne Ustavu zato što su drugi nositelji trodiobne vlasti stavljeni u povoljniji položaj u odnosu na suce, što se posebno odnosi na članove Vlade i saborske zastupnike. Smatraju da su neustavne i odredbe o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda jer, istaknuo je, otvaraju mogućnosti da se osoba koja nikada nije bila sudac i koja nije sudac Vrhovnog suda imenuje za suca. Time se, dodao je, umanjuje uloga Državnog sudbenog vijeća (DSV) koje je jedino ustavno tijelo koje može imenovati suce i predsjednika Vrhovnog suda. Smatraju i da izvješće koje predsjednik Vrhovnog suda mora podnositi Saboru stavlja sudbenu vlast u poziciju podređenosti druge dvije vlasti. Neustavna je, rekao je Sessa, i odredba Zakona o sudovima koja dopušta da se suci privremeno imenuju na druge dužnosti izvršne vlasti.
DUBROVNIK
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije ponovno je ispitao kakvoću mora na dvjema plažama, i to na ušću Opuzenu i ušću Pločama, te je utvrdio da su more i Neretva sigurni za kupanje. Tragom prošlotjedne informacije, koju je prenio sarajevski "Dnevni avaz", da je rijeka Neretva onečišćena na području Mostara, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije ponovno je ispitao kakvoću mora na dvjema plažama - na ušću Opuzenu i ušću Pločama. Riječ je o dvjema plažama na koje izravno utječe rijeka Neretva. Kako ističu u Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, ponovnim uzimanjem uzoraka utvrđeno je da dobiveni rezultati odgovaraju uredbi o kakvoći mora za kupanje te je na tim plažama kupanje dopušteno. Uzeta su i dva uzorka rijeke Neretve, i to na velikoj skakaonici te na rivi u Opuzenu, gdje je kakvoća vode zadovoljavala sve uvjete. Iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije ističu kako je problem to što nema sustavnog praćenja kakvoće vode u rijeci Neretvi jer na njoj nema označenih kupališta pa se zato kakvoća vode niti ne ispituje.
ZAGREB
Međunarodno priznati hrvatski grafički dizajner Boris Ljubičić predstavio je na izložbi "Samo plakati / Only posters", otvorenoj večeras u No galeriji Muzeja suvremene umjetnosti (MSU), pedesetak plakata nastalih u rasponu od gotovo pola stoljeća, odnosno od 70-ih godina prošloga stoljeća do danas. Kustosica Kristina Bonjeković Stojković odabrala je plakate različitih tema - od muzejskoga, političkoga, kazališnoga, koncertnoga do sportskoga. Za mnoge od njih autor je bio nagrađen međunarodnim i hrvatskim priznanjima. Izložba je to s povodom - riječ o autorovoj donaciji plakata pa će tako, po završetku izložbe, većina radova postati dijelom fundusa MSU-a. Autoru je na toj gesti zahvalila ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić. Ljubičić je pak na otvorenju s nazočnima podijelio brojne potankosti vezane uz nastanak njegovih plakata, a sve je objedinio izrečenim stajalištem da je on, kao dizajner, odgovoran za prostor i vrijeme. Kao plakat koji je njemu osobno važan spomenuo je antologijski plakat "KRV-ATSKA" nastao 1991. na početku agresije na Hrvatsku na kojemu kombinira i prilagođava velika slova, a konačni pečat plakatu daju kapljice krvi poprskane po slovima. Ljubičić je posvjedočio da su to bile kapljice njegove krvi jer, objasnio je, "morate, poput glumca, 'ući' u sadržaj onoga što želite prikazati kako bi vam to doista i uspjelo".
DUBROVNIK
U sklopu programa 64. Dubrovačkih ljetnih igara večeras je isped crkve Sv. Vlaha upriličen operni gala program "1813. - Verdi vs. Wagner". Tim programom Dubrovačke ljetne igre obilježavaju 200 godina rođenja te dvojice opernih velikana. Na raskošnoj pozornici ispred crkve Sv. Vlaha izvedeni su prizori iz opera i glazbenih drama La Traviate, Trubadura i Otella Giuseppea Verdija, te Die Walküre, Tannhäusera, Tristana i Izolde Richarda Wagnera. Program je osmislio i režirao talijanski operni redatelj Giancarlo del Monaco, kostimograf je Branka Donassy, a oblikovatelj svjetla Vinicio Cheli. Simfonijskim orkestrom Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu ravnao je Ira Levin, a solisti su bili sopranistice Lana Kos, Martina Langerbucher, Ilijana Korać i Adela Golac Rilović, mezosopranistica Ivana Srbljan, te tenori Renco Zulian i Hans-Georg Wimmer.
SPLIT
Poklonici elektronske glazbe do posljednjeg su mjesta ispunili splitski stadion Poljud, na kojemu je poslijepodne počeo najiščekivaniji festival ljetne sezone Ultra Europe. Pozornica postavljena na Poljudu od 1800 četvornih metara najveća je ikad izgrađena u Hrvatskoj i na njoj će večeras nastupiti 11 zvijezda elektronske scene. Nastupit će 37 izvođača, među kojima su iščekivani Avicii, Fedde Le Grandi, Knife Party, zatim DJ-Adventure Club, Hard Rock Sofa, Summery James and Ryan Marciano, sutra i Jon Rundell, W&W i Danny Avila. Zadnjeg dana festivala, 14. srpnja na Hvaru bit će održan ekskluzivni tulum Ultra Beach na kojem će nastupiti trio iz Miamija Brass Knuckles. Osim tih zvijezda, 35.000 posjetitelja iz raznih zemalja svijeta na posebnoj će pozornici zabavljati Carl Cox, te šest DJ-eva među kojima je i Pero Fullhouse. "Višemjesečne pripreme smo doveli svom kraju, a kruna svega toga je ovaj večerašnji festival Ultra Europe na splitskom Poljudu, te nakon toga i na Hvaru. Kao i ostali ljubitelji elektronske glazbe koji u Hrvatsku dolaze iz čak 75 zemalja svijeta, jedva čekam čuti prve ritmove glazbe. Interes za ovaj festival je bio izuzetno velik, što nas veseli", kazao je Joe Bašić iz tvrtke Adria MM Produkcija, koja je hrvatski partner organizatora tog spektakla, tvrtke Ultra Worldwide iz Sjedinjenih Američkih Država.
ZAGREB
Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) danas je objavio odluke o raspodjeli 6,7 milijuna kuna za poticanje animiranoga, eksperimentalnoga, kratkometražnoga i dugometražnoga dokumentarnog filma, za koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom te za poticanje razvoja scenarija i projekata dugometražnih dokumentarnih filmova. Po javnom pozivu za poticanje audiovizualnog stvaralaštva u ovoj godini, od ukupno 72 prijave novac je dobilo 27 projekata te tri manjinske koprodukcije. Od toga je sedam dugometražnih dokumentarnih filmova, od kojih su dva već snimljena, šest kratkometražnih dokumentarnih, od kojih su četiri već snimljena, šest animiranih te osam eksperimentalnih filmova od kojih je jedan snimljen. Od tri koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom, dvije su kratkometražni animirani filmovi. Ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar istaknuo je na konferenciji za novinare da će odabrani projekti "nahraniti potrebe naših kina, domaćih i međunarodnih festivala, te televizija. Naveo je da je u ovoj godini rekordan broj autora iz područja likovnih umjetnosti, što, dodao je, dokazuje da HAVC postaje važan čimbenik u srodnim vizualnim umjetnostima.
ZAGREB
Brojni prijatelji, znanci i poštovatelji oprostili su se danas na Krematoriju zagrebačkog groblja Mirogoj od novinara, istraživača, putopisca i pustolova Željka Malnara, koji je preminuo u utorak, 9. srpnja, u 69. godini. Malnara su na njegovu "posljednju ekspediciju", ispratili novinari Zoran Petrušić i Romano Bolković, glumac Dejan Aćimović, koji je pročitao dio Malnarova teksta objavljenog u Globusu, te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. "Bio si baština ovoga grada koja će uvijek ostati s nama. Bio si originalan i svoj i to nije lako nigdje, a posebno ne u ovoj sredini", kazao je Bandić. Malnar je rođen u Zagrebu 12. travnja 1944. godine, a nakon završene gimnazije studirao je medicinu i eksperimentalnu zoologiju. Za vrijeme studija organizira putovanja i ekspedicije, kojima je posvetio veći dio svoga života i kojima je kasnije bio i voditelj. Na putovanjima upoznaje razne ljudi i kulture. Autor je više od 70 dokumentarnih filmova i reportaža iz raznih zemalja s više kontinenata. Zajedno s Bornom Bebekom 1986. izdaje knjigu "U potrazi za staklenim gradom", koja doživljava četiri izdanja. Hrvatska javnost naviše ga se sjeća po noćnoj talk show emisiji "Noćna mora Željka Malnara", koja je emitirana na OTV-u i na Zagrebačkoj televiziji Z1 od početka listopada 1992. do kraja lipnja 2010. godine.