LUXEMBOURG/ZAGREB - Pad proizvođačkih cijena u europskoj industriji usporio je u svibnju u odnosu na mjesec ranije dok je u Hrvatskoj ubrzao, izvijestio je u utorak europski statistički ured. U eurozoni i 27 članica Europske unije indeks proizvođačkih cijena u industriji pao je u svibnju za 0,3 posto u odnosu na mjesec ranije kada se u eurozoni smanjio za 0,6 posto a u EU za revidiranih 0,8 posto. Ako se izuzme energetski sektor, cijene su se smanjile za 0,1 posto i u eurozoni i u EU27. U energetskom sektoru proizvođačke su cijene u svibnju pale za 0,8 posto u eurozoni, te za 0,9 posto u EU27. Najveći je ukupni pad proizvođačkih cijena u industriji na mjesečnoj razini zabilježila Estonija, za 3,6 posto, te Francuska za 1,2 posto. Rast su bilježile samo Španjolska, za 1,3 posto, te Grčka, Litva i Poljska, za 0,1 posto. U hrvatskoj su industriji proizvođačke cijene u svibnju pale za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su se smanjile za 0,3 posto, objavljuje Eurostat. Na godišnjoj je razini indeks proizvođačkih cijena u industriji eurozone pao u svibnju za 0,1 posto dok u EU27 pokazuje stagnaciju. U Hrvatskoj je indeks ukupnih proizvođačkih cijena u industriji porastao u svibnju za 0,2 posto u odnosu na isti mjesec lani. U travnju porastao je 2,3 posto, pokazuju podaci Eurostata.
LJUBLJANA - Koncern Agrokor slovenskom regulatoru tržišnog natjecanja još nije prijavio koncentraciju vezanu za ugovor o kupnji Mercatora, što bi morao učiniti najkasnije do sredine ovog mjeseca, objavila je u utorak Slovenska tiskovna agencija STA. Agrokor je 14. lipnja s prodajnim konzorcijem 12 banaka, fondova i poduzeća potpisao ugovor o kupnji njihovih 53 posto dionica Mercatora po 120 eura za dionicu. Tom je prilikom najavljeno da će transakcija čija je ukupna visina oko 240 milijuna eura biti realizirana do kraja godine, među ostalim i zato jer je u međuvremenu potrebno dobiti odobrenje regulatornih organa u više država u kojima posluju Agrokor i Mercator. To da Agrokor koncentraciju još nije prijavio slovenskom regulatoru ovdašnji poznavatelji ocjenjuju "čudnim", navodi STA. Takvu svoju ocjenu obrazlažu time što se hrvatski koncern na preuzimanje Mercatora pripremao više godina, te s obzirom da je za Agrokor odobrenje slovenskog regulatora ključno da bi za realizaciju ugovora o kupnji Mercatora dobio financijska sredstva od svojih partnera u tom poslu, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), te financijskih fondova Blackstone i One Equity Partners, navodi STA koja od Agrokora nije mogla dobiti komentar.
LJUBLJANA - Američki veleposlanik u Sloveniji Joseph A. Mussomeli ocijenio je da bi kriza u Sloveniji danas bila manje izrazita da nema tako velikog udjela države u gospodarstvu, te da bi bilo bolje da se ta zemlja za privlačenje stranih investitora odlučila još prije nekoliko godina. U razgovoru za Slovensku televiziju Mussomeli je rekao da se strategija odbijanja stranih investitora, s tumačenjem da će državu preplaviti strani kapital i da će zbog toga trpjeti nacionalni identitet pokazala pogrešnom. Naprotiv, za Sloveniju pravi izlaz iz krize vodi kroz privlačenje stranih investicija i otvaranje, rekao je Mussomeli. "Otvaranje prema svijetu zapravo je način da očuvate svoj identitet, to će vas učiniti jačima", rekao je Mussomeli, dodajući da zatvaranje u nacionalne okvire države čini izoliranima i nevažnima. Mussomeli, kojemu ove godine završava njegov veleposlanički mandat, rekao je u otvorenom razgovoru da nije pri dolasku u Ljubljanu znao da je u Sloveniji toliko prisutan ekonomski "socijalizam". Sadašnja kriza koja je pogodila svijet, pa i Sloveniju u kojoj mnogo ljudi teško živi, tjera na promjene, rekao je i dodao da će se Slovenija morati otvoriti i privući strane investitore.
ATENA - Grčka ima tri dana vremena da uvjeri zajmodavce da može ispuniti uvjete za međunarodnu pomoć kako bi osigurala isplatu nove tranše kredita, upozorili su u utorak dužnosnici eurozone. Atena i njezini kreditori nastavili su jučer razgovore o odmrzavanju tranše od 8,1 milijardu eura nakon dvotjedne pauze za vrijeme koje je grčka vlada zamalo pala zbog otkaza u javnoj televiziji ERT. Prisutno je opće nezadovoljstvo grčkim napretkom u reformama javnog sektora, uključujući prikupljanje poreza i carina i usluge zdravstvene skrbi, kazao je za Reuters visoki dužnosnik eurozone. "Svi su se složili da Grčka mora ispuniti obećanja prije sastanka eurogrupe koji je zakazan u ponedjeljak. Zato u petak moraju ponovo izvijestiti (o postignutom napretku)", kazao je za Reuters drugi neimenovani izvor. Ministri financija sastat će se 8. srpnja i raspravljati o stanju u Grčkoj. Kako bi pojačali pritisak na Atenu da provede reforme, zajmodavci u EU i MMF-u mogu uskratiti jednokratnu isplatu tranše i podijeliti je na tri mjesečne isplate, izvijestili su grčki mediji. "Pregovori su jako teški", kazao je visoki grčki dužnosnik koji sudjeluje u razgovorima. "Žurimo kako bismo u što kraćem vremenu riješili što više pitanja", dodaje.
LISABON - Portugalski ministar financija Vitor Gaspar podnio je ostavku u kontekstu nastavljenog pada gospodarskih aktivnosti i snažnog nezadovoljstva građana mjerama štednje kako bi se ispunili uvjeti za međunarodnu pomoć. Gaspar je predvodio nastojanja vlade u Lisabonu da uravnoteži financije, koja uključuju povećanja poreza, smanjenje potrošnje i ukidanje radnih mjesta u državnom i javnom sektoru. Njegova sinoćnja ostavka predstavlja iznenađenje iako zemlja tek uz velike teškoće ispunjava uvjete za 78 milijardi eura pomoći međunarodnih zajmodavaca a otpor u političkim krugovima i društvu proteklih je mjeseci sve izraženiji. "Opetovani podbačaji potkopali su moju vjerodostojnost na poziciji ministra", napisao je Gaspar u ostavci. EU je sinoć pozvao Portugal da ustraje u reformama. Prošlog je tjedna portugalski statistički ured objavio da je javni dug u prvom ovogodišnjem tromjesečju porastao na 10,6 posto zbog povećane proračunske potrošnje i smanjenih prihoda od poreza. U 2013. bi Portugal trebao smanjiti svoj deficit na 5,5 posto BDP-a. Portugalska je privreda u recesiji već dvije godine a očekuje se da će se zbog mjera štednje aktivnosti u ovoj godini smanjiti za 2,3 posto. Nezaposlenost bi trebala dosegnuti rekordnih 18,2 posto, a među mladima već sada iznosi 42 posto.
MADRID - Broj zahtjeva za naknade za nezaposlenost u Španjolskoj zabilježio je u lipnju rekordan pad, čemu je najvećim dijelom pridonijela obimna ponuda sezonskih poslova, pokazali su u utorak podaci tamošnjeg ministarstva rada. Na mjesečnoj razini broj registriranih nezaposlenih osoba smanjen je tako za 127.248 ili 2,6 posto, na 4,76 milijuna, pokazalo je izvješće ministarstva. Riječ je o četvrtom uzastopnom mjesecu da se broj zahtjeva za naknade smanjuje. Ako se izuzme utjecaj sezonskih čimbenika, broj registriranih nezaposlenih osoba u lipnju je iznosio 4,88 milijuna i bio je veći za njih 996 u usporedbi s mjesecom ranije, objavilo je ministarstvo. Zadovoljstvo najnovijim vijestima s tržišta rada iskazali su u vladi premijera Mariana Rajoya koja ustraje na provedbi nepopularnih programa reformi i mjera štednje kako bi izbavila iz krize prezaduženo gospodarstvo, pogođeno rekordnom nezaposlenošću od više od 27 posto. Stopa nezaposlenosti u prvom je tromjesečju ove godine dosegnula rekordnih 27,16 posto, pokazala je šira, tromjesečna anketa koju je tamošnji državni zavod za statistiku proveo za prva tri mjeseca. Prema projekcijama vlade u Madridu, nezaposlenost bi se tijekom iduće godine trebala smanjiti na 26,7 posto, a u 2015. se spustiti na 25 posto.
BEČ - Austrijska banka Erste Group prikupila je u dvije faze dokapitalizacije ukupno 660 milijuna eura kako bi vratila državnu pomoć i pripremila bilancu za strože regulatorne zahtjeve. Treći po veličini zajmodavac u srednjoj i istočnoj Europi najavio je dokapitalizaciju prošlog tjedna, dodajući da će novac iskoristiti između ostalog za povrat ukupno 1,76 milijardi eura pribavljenih 2009., u vrijeme financijske krize. Dvije trećine tog iznosa uložila je država a ostatak privatni ulagači. Banka je za privatnu ponudu odredila cijenu novih dionica od 18,75 eura i u ubrzanom postupku upisa prikupila je ukupno 660,6 milijuna eura, navodi se u priopćenju. Izdanje prava za postojeće dioničare utvrđeno je uz omjer predbilježbe od četiri nove za 45 dionica koje već posjeduju. Rezultati predbilježbe bit će objavljeni 18. srpnja. Vrijednost bančine dionice spustila se u jutarnjoj trgovini na Bečkoj burzi 3,8 posto, na 19,645 eura.
NEW YORK - Proizvođač klavira Steinway, na čijim instrumentima već dulje od 160 godina muziciraju najveći klasični glazbenici iz cijelog svijeta, objavio je da je prihvatio 438 milijuna dolara vrijednu ponudu investicijske grupe Kohlberg & Co za sve preostale dionice. Korporacija Steinway Musical Instruments sa sjedištem u New Yorku, vlasnik kultnog brenda Steinway & Sons, izvijestila je jučer da će Kohlberg ponuditi 35 dolara po dionici za sve preostale dionice, što je čak 33 posto više u odnosu na prosječnu cijenu tvrtkinih dionica u na zatvaranju tržišta u posljednjih 90 dana. U Steinwayu ističu da će im ta transakcija pomoći da grade poslovanje u cijelom svijetu i istodobno čuvaju legendarnu kvalitetu svojih klavira, poznatih po vrhunskom zvuku i dodiru. "Kohlberg već dugo surađuje na rastu i širenju nekih od najpoznatijih potrošačkih brendova u svijetu pa smo idealni partner za Steinway koji će mu omogućiti brže širenje na međunarodnoj razini i istodobno očuvanje, zaštitu i promicanje ugleda proizvodnih procesa", ističe u priopćenju Christopher Anderson iz Kohlberg & Coa. Vrhunske Steinway klavire cijenili su najveći glazbenici, uključujući Arthura Rubinsteina, Ignacyja Paderewskog, i Vladimir Horowitza, ali i sadašnje zvijezde Evgeny Kissin, Mitsuko Uchida i Lang Lang.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u utorak iznad razine od 103 dolara za barel na londonskom tržištu, poduprte zabrinutošću za opskrbu s Bliskog istoka i iz Afrike, te nešto boljim gospodarskim prognozama. Na londonskom je tržištu cijena barela danas ostala skoro na jednakoj razini na kojoj je jučer dočekala zatvaranje tržišta, od 103,11 dolara. Na američkom tržištu barelom se također trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na jučerašnje zatvaranje, od 98,13 dolara. U ponedjeljak poskupio je više od jedan posto. Proizvodnja je u Libiji pala za trećinu nakon što su prosvjednici zatvorili nekoliko naftnih polja, a protuvladini prosvjedi u Egiptu dodatno potpirili zabrinutost za stabilnost cijele naftom bogate bliskoistočne regije. Cijene su također poduprli jučer objavljeni podaci Instituta za upravljanje nabavom (ISM), koji su pokazali rast američke proizvodne aktivnosti u lipnju. Razlika između cijena na londonskom i američkom tržištu ponovo se danas primaknula iznosu od pet dolara po barelu, nakon što se jučer smanjila na samo 4,75 dolara i bila je najmanja od siječnja 2011. godine, budući da su poplave prouzročile prekid opskrbe naftom iz Kanade.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u utorak su oslabili nakon jučerašnjeg pozitivnog početka novoga tromjesečja, pri čemu trgovci očekuju da će se negativni trend zadržati u kratkom roku. Na izrazitijem je gubitku pritom bio frankfurtski DAX, oslabjevši za gotovo jedan posto, na 7.906 bodova. Londonski Ftse oslabio je 0,4 posto, na 6.283 boda, a na sličnom postotnom gubitku, od 0,46 posto, bio je pariški CAC, spustivši se na 3.750 bodova. Uteg burzovnim indeksima bila je najveća današnja pojedinačna gubitnica - dionica tvrtke Fresenius Medical Care (FMC), s padom cijene od 10 posto. Njezin oštar pad pripisuje se strahovima trgovaca zbog mogućih učinaka planiranih smanjenja izdvajanja iz američkog proračuna za program zdravstvenog osiguranja Medicare za potrebe financiranja centara za dijalizu. Indeksi na najvažnijim europskim tržištima dionica našli su se u negativnom području, nakon jačanja prvog dana trgovanja u trećem tromjesečju i u drugom polugodištu 2013.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle jer su ulagače ohrabrili podaci iz američke i europske industrije, pa su splasnule bojazni zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Australiji porasle između 0,9 i 1,5 posto. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu oslabili su između 0,1 i 0,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, nakon podataka Instituta za menadžere nabave da je industrijska aktivnost u SAD-u u lipnju porasla više nego što se očekivalo. U eurozoni se, pak, industrijska aktivnost stabilizirala, pa su u drugi plan pali jučerašnji podaci koji ukazuju na usporavanje rasta kineskog gospodarstva. Naznake jačanja američkog gospodarstva ublažile su strahovanja ulagača od preranog smanjenja poticajnih monetarnih mjera Feda, jer ako gospodarstvo postigne čvrst, samoodrživ rast, poticaji mu više nisu ni potrebni.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, zahvaljujući dobrim makroekonomskim podacima iz SAD-a i eurozone, pa je na početku drugog polugodišta nastavljen trend uspona tržišta. Dow Jones ojačao je 65 bodova, ili 0,44 posto, na 14.974 boda, dok je S&P 500 porastao 0,54 posto, na 1.614 bodova, a Nasdaq indeks 0,92 posto, na 3.434 boda. Podaci Instituta za menadžere nabave pokazali su da je industrijska aktivnost u SAD-u u lipnju porasla više nego što se očekivalo, nakon iznenađujućeg pada u svibnju. U eurozoni se, pak, industrijska aktivnost stabilizirala, pa su ublažene zabrinutosti ulagača zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Zahvaljujući tome, jučer su porasle cijene dionica u osam od 10 sektora S&P 500 indeksa. Pale su samo cijene u defanzivnim sektorima, telekomunikacijskom i uslužnom. Naznake jačanja američkog gospodarstva ublažile su strahovanja ulagača od preranog smanjenja poticajnih monetarnih mjera Feda, jer ako gospodarstvo postigne čvrst, samoodrživ rast, poticaji mu više nisu ni potrebni. Na oprez ulagača ukazuje dobitonosna prodaja pred kraj trgovanja. U jednom je trenutku, naime, S&P 500 indeks bio u plusu i 1,3 posto, no do kraja trgovanja taj je dobitak splasnuo.