ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je danas kako u sadašnjem nacrt europske Uredbe o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala nema znatnijih izmjena od važećih EU propisa, a u priopćenju ističe i kako je neopravdano uznemiravati javnost informacijama da neće biti moguće sijati i razmjenjivati sjeme autohtonih sorti za vlastite potrebe ili nekomercijalnu proizvodnju. Iz sadašnjeg nacrta Uredbe proizlazi da nema znatnijih izmjena od važećih EU propisa koji i sada uređuju trženje lokalnih i tradicionalnih sorti poljoprivrednog bilja. Stoga želimo naglasiti da je neopravdano uznemiravati širu javnost informacijama da neće biti moguće sijati i razmjenjivati sjeme autohtonih sorti za vlastite potrebe ili nekomercijalnu proizvodnju. S obzirom da se u javnosti stvorilo mišljenje da se više neće moći koristiti autohtone sorte (stare, tradicijske odnosno čuvane sorte) za vlastitu uporabu, treba razlikovati proizvodnju reprodukcijskog materijala namijenjenog širokom tržištu i proizvodnju i uporabu sjemena autohtonih sorti za vlastitu uporabu. I sada je dozvoljena razmjena sjemena između proizvođača ili proizvođačkih udruga, a za svako komercijalno stavljanje na tržište nužno je da sorta bude upisana na Sortnu listu bilo kao 'standardna' bilo kao čuvana sorta. Postupak priznavanja čuvanih sorti je značajno pojednostavljen, no do sada je priznato tek pet sorti, a sedam je u postupku priznavanja, pa iz Ministarstva ponavljajući apel udrugama i proizvođačima da se više uključe u očuvanje i zaštitu autohtonih sorti bilja. Napominju i kako EK u nacrtu nove Uredbe za proizvodnju autohtonih sorti predlaže značajno jednostavnije kriterije nego što to vrijedi za komercijalnu proizvodnju standardnih sorti.
ZAGREB - Osamnaest ekoloških udruga i udruga ekoloških poljoprivrednika danas su uputile pismo vlastima u kojemu ih mole da učine sve kako bi sjemenarska legislativa Europske unije bila usmjerena javnom interesu te zaustave gramzivost korporacija prema resursima koji predstavljaju temelj hrvatskog prehrambenog sustava. Pismo su uputili u povodu izrade nacrta nove EU legislative o sjemenu i sadnom materijalu, kojim se, kako tvrde, znatno ograničava širenje domaćih sorti. Sunčana Pešak iz udruge ZMAG na konferenciji za novinare je istaknula kako bi pojedine stavke te uredbe mogle imati katastrofalne posljedice za očuvanje, razvoj i širenje domaćih, tradicijskih sorta kultiviranog bilja kao dijela naše baštine i osnove domaće poljoprivredne proizvodnje, a i kvalitete hrane na lokalnom tržištu. Dr. Marijan Jošt kao predstavnik sjemenarske struke rekao je da Hrvatska ima pet domaćih sorta upisanih u registar te da postoji mogućnost da se i druge sorte upišu ali moraju proći sve testove koji u Europi koštaju oko 12.000 eura te upitao tko će kod nas takvu sortu prijaviti i snositi financijske troškove.
ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva objavit će sredinom tjedna natječaj za dodjelu potpora prerađivačkoj industriji u vrijednosti 120 milijuna kuna, doznaje se u ministarstvu. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je krajem travnja regionalne potpore u obliku subvencija koje se odnose na mjere poticanja početnih ulaganja i modernizaciju tehnoloških procesa predviđene u okviru Operativnog programa potpora sektorima prerađivačke industrije za ovu godinu. Operativni program vrijedan je 120 milijuna kuna, a potpore dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva. Na regionalne potpore otpada 90 milijuna kuna, dok je ostatak iznosa namijenjen potporama male vrijednosti za čiju dodjelu nije potrebno odobrenje Agencije. Odobrene regionalne potpore namijenjene su između ostalog tekstilnoj, kožarskoj, kemijskoj, farmaceutskoj, metalnoj industriji za početna ulaganja u meterijalnu imovinu (oprema, strojevi, osim zgrada i zemljišta) te u nematerijalnu imovinu (patenti, know-how). Intenziteti potpora određeni su sukladno odluci o karti regionalnih potpora, a po pojedinom poduzetniku ne smiju iznositi više od tri milijuna kuna. Potpore se, kako navode iz Agencije, ne mogu dodjeljivati poduzetnicima u teškoćama.
ZAGREB - Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je javni poziv za iskaz interesa poduzetnika za pripremu projektnih prijedloga koji će se prijavljivati za EU programe bespovratnih potpora u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj 2014. do 2020. godine. Kroz javni poziv stvorit će se indikativna lista projekata od kojih će najmanje 10 biti pripremljeno za daljnje financiranje, kazao je na konferenciji za novinare ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Najniža vrijednost prijavljenog projektnog prijedloga je milijun eura, najviša 6 milijuna eura, a natječaj se odnosi na projekte koji spadaju u sektore industrije i usluga te turizma. Priprema projektnog prijedloga može uključivati pripremu i pregled studije izvodljivosti, analizu troškova i koristi, pripremu tehničkog dijela projekta, pripremu potrebne natječajne dokumentacije te izradu prijave (aplikacije) za projekt. Poziv za prijavu projektnih prijedloga otvoren je do 30. lipnja, podnositelj zahtijeva može podnijeti više od jedne prijave, ali za svaki projekt mora podnijeti zasebnu prijavu. Prvi natječaj za EU programe bespovratnih potpora bit će raspisan do 15. srpnja, a vrijedan je 30 milijuna eura.
ZAGREB - Hrvatska obrtnička komora (HOK) danas je izvijestila kako rezultati ankete među članstvom HOK-a pokazuje da su obrtnici daju bezrezervnu podršku zahtjevima i primjedbama HOK-a na prijedloge zakona o obrtu i zakona o PDV-u, ali i da je samo jedan od deset obrtnika zadovoljan radom Ministarstva poduzetništva i obrta te da su obrtnici spremni prosvjedom podržati zahtjeve HOK-a, ako ostali načini pregovaranja neće dati rezultate. Anketa je provedena krajem travnja i u njoj je sudjelovalo 8.728 članova HOK-a, što je 10,32 posto ukupnog broja obrtnika. Većina ispitanika, njih 98,71 posto, je podržala zahtjev da se zadrži dosadašnji način naplate PDV-a (po naplati računa). Po podacima HOK-a, 94,28 posto ispitanika podržalo je zahtjev koji se odnosi na ukidanje prijedloga neograničenog obavljanja svih obrtničkih djelatnosti kroz domaću radinost i sporedno zanimanje. Zahtjev da visinu komorskog doprinosa određuju obrtnici samostalno, odlukama svojih skupština, podržalo je 97,48 posto ispitanika, a njih 94,7 posto podržava da u nadležnosti njihovih skupština i dalje budu izbor predsjednika HOK-a i područnih obrtničkih komora. Na pitanje misle li da Ministarstvo poduzetništva i obrta čini dovoljno za opstanak hrvatskog obrtništva, podršku Ministarstvu dalo samo 1.009 ispitanika, odnosno 11,55 posto, što je, smatraju u HOK-u, vrlo zabrinjavajuće. Rezultati ankete pokazali su i da je 86,78 posto ispitanika, spremno javnim prosvjedom podržati zahtjeve HOK-a, ako ostali načini pregovaranja neće dati rezultate.
ZAGREB - Gubitak Dioki grupe u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 69,4 milijuna kuna dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 65,9 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća Dioki grupe objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihod Grupe u prva tri mjeseca od 16,3 milijuna kuna manji je u odnosu na prošlu godinu za 3,1 milijuna kuna. Istovremeno, ukupni rashod u iznosu od 85,7 milijuna kuna smanjen je za 300 tisuća kuna. Uprava Dioki grupe u izvještaju podsjeća da je u Diokiju d.d. provedeno operativno restrukturiranje uz znatno smanjenje troškova poslovanja, temeljeno na odlukama o zatvaranju dijela proizvodnih kapaciteta, energetskih modula i pratećih poslovnih funkcija. Plan nastavka poslovanja zasniva se na pismu namjere društva Crodux Plin koje je u ožujku istaknulo interes za mogućim sudjelovanjem u financijskom i operativnom restrukturiranju Diokija i Dina-Petrokemije, kroz predstečajnu nagodbu i stjecanje većinskog udjela. Uprava očekuje uspješan završetak predstečajne nagodbe u zakonom predviđenom roku, do srpnja ove godine.
ZAGREB - Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 9,6 milijuna kuna, a dionički su indeksi trgovanje završili s različitim predznacima, Crobex je ojačao za 0,11 posto, dok je specijalizirani Crobex10 oslabio za 0,03 posto. Crobex tako dan zaključuje na 1.947,68 bodova, a Crobex10 na 1.093,06 boda. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s prometom nešto od 2,05 milijuna kuna, a cijena te dionice je porasla 0,23 posto, na 209,99 kuna. Dionica Ericsson Nikole Tesle prodano je za 1,3 milijuna kuna, uz rast cijene od 0,95 posto, na 1.563,99 kuna. Dionici Petrokemije cijena je pak pala za 1,29 posto, na 229 kuna, a imala je nešto više od milijun kuna prometa. Po prometu slijede dionice Riviera Adrije kojih je protrgovano za 796 tisuća kuna, a cijena im je pala 2,6 posto, na 13,60 kuna. Više od 689,6 tisuća kuna prometa danas je ostvarila povlaštena dionica Adris grupe čija je cijena porasla 0,17 posto, na 296 kuna. Po rastu cijene za 6,77 posto izdvaja se dionica Atlantske plovidbe koja je imala 161,6 tisuća kuna prometa.