BRUXELLES - Europska komisija u petak je snizila prognoze i očekuje pad hrvatskog gospodarstva za jedan posto u ovoj godini, a sljedeće godine tek neznatni rast 0,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla dosegnuti 19,1 posto te iduće godine 20,1 posto. Komisija je u petak objavila svoje proljetne ekonomske prognoze za 2013-2014. u kojima je, u odnosu na zimske prognoze, dodatno smanjila projekcije. U veljači je Komisija predvidjela u Hrvatskoj pad od 0,4 posto u ovoj godini, a rast od 1,4 posto u sljedećoj godini, a nezaposlenost od 15,8 posto ove godine, te 14,9 sljedeće. Prema projekcijama, deficit bi se ove godine s prošlogodišnjih 3, 8 posto BDP-a povećao na 4,7 posto ove i na 5,6 posto sljedeće godine. Javni dug ove godine trebao bi dosegnuti 57,9 posto BDP-a, a sljedeće 62,5 posto. "Nakon stagnacije u 2011. godini, BDP je pao dva posto 2012. Od 2008. kada je hrvatsko gospodarstvo ušlo u recesiju, gospodarske aktivnosti su se smanjile za skoro 12 posto", kaže se u dokumentu Komisije. Procjenjuje se da u kratkoročnom razdoblju Hrvatska neće ostvariti rast. "Hrvatska će postati 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Iako se može očekivati da ulazak u EU osigura potporu gospodarstvu, u kratkoročnom razdoblju sadašnji pritisci na gospodarstvo ostat će glavnim razlogom kočenja rasta", dodaje Komisija.
ZAGREB - Nova procjena Europske komisije da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini pasti po većoj stopi nego što je prije očekivala nije iznenadila domaće analitičare, jer se produbljuje recesija u eurozoni, dok je domaća potrošnja slaba. Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, ostaje pri svojoj ranijoj procjeni da će hrvatski BDP u ovoj godini pasti za 2 posto. "Jedan od glavnih uzroka toga je slaba domaća potrošnja. Nezaposlenost je visoka, plaće stagniraju, a javnim se službenicima dodatno smanjuju primanja, zbog čega je promet u trgovini na malo u veljači pao 12. mjesec zaredom. Uz to, slabi inozemna potražnja, s obzirom da se produbljuje recesija u eurozoni", kaže Stojić. "Ne iznenađuje pogoršanje kratkoročnih izgleda za Hrvatsku, jer su smanjene i prognoze za cijelo europsko gospodarstvo. Činjenica je da će ovo biti još jedna izuzetno teška godina za Europu", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Međutim, napominje i da međunarodno okruženje nije jedini uzrok zbog kojeg će hrvatsko gospodarstvo nastaviti slabiti. Domaći analitičari ističu da će prva polovica godine biti osobito teška, jer pad potrošnje kućanstava i investicija pritišće gospodarstvo. Smatraju i da će privatna potrošnja biti potisnuta cijele godinu zbog visoke nezaposlenosti, pada realnog dohotka i visoke razine pesimizma. Analitičare posebno zabrinjava visoka nezaposlenost.
ZAGREB - Promet Croatia Airlinesa je normaliziran i hrvatski nacionalni avioprijevoznik planira danas obaviti sve letove prema redovitom redu letenja, priopćeno je iz Croatia Airlinesa. S obzirom da u ovom trenutku postoji dovoljan broj članova kabinskog osoblja za sve današnje letove u međunarodnom i domaćem prometu, kompanija očekuje da će sve putnike prevesti do njihovih odredišta bez ikakvih poremećaja, ističu iz Croatia Airlinesa. Navode i da se zasad s masovnog bolovanja vratilo desetak članova kabinskog osoblja, a očekuje se da će ih se tijekom dana vratiti još. Zbog toga kompanija očekuje da će se redovito stanje prometa održati i dalje. Nakon što su u samo dva dana 42 člana kabinskog osoblja prijavila odlazak na bolovanje, Croatia Airlines suočio se s neplaniranim poremećajima u prometu te je u srijedu, 1. svibnja, i četvrtak, 2. svibnja bio primoran otkazati ukupno 15 međunarodnih i pet domaćih letova. Posljedice tih poremećaja je osjetilo oko tisuću putnika, a prema preliminarnim podacima kompanija je dosad pretrpjela izravnu financijsku štetu veću od 200 tisuća kuna, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u ožujku ove godine smanjen je u odnosu na veljaču za 0,5 posto, dok je na godišnjoj razini, prema prošlogodišnjem ožujku, bio niži za 5,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je proizvodnost rada u industriji u prva tri mjeseca ove godine povećana za 6,9 posto. Padom u trećem ovogodišnjem mjesecu nastavljen je višegodišnji trend smanjivanja broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, a koji traje od kraja 2007. godine. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec lani broj zaposlenih smanjen je za 6,8 posto, a u istom je postotku pao i broj zaposlenih u proizvodnji intermedijarnih proizvoda. U proizvodnji energije zabilježen je pad broja zaposlenih od 5,8 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,9 posto i u proizvodnji kapitalnih proizvoda za 2,8 posto.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 33,71 kunu, što je u odnosu na siječanj više za 10,4 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine više je za 5,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U veljači je bilo 158 plaćenih radnih sati, što je 11,7 posto manje u odnosu na mjesec prije. Najviša prosječna neto satnica za veljaču isplaćena je u promidžbi (reklami i propagandi) u iznosu od 62,24 kune, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 17,50 kuna.
ZAGREB - Travanj je donio suzdržano trgovanje na Zagrebačkoj burzi, uz 20-tak posto slabiji promet dionicama i ukupni promet, a dozu živosti na tržište kapitala nije uspjela unijeti niti sezona objave financijskih rezultata uvrštenih društava, pa su i glavni dionički indeksi prošli mjesec završili u minusu. Travanjski promet dionicama iznosio je 203,5 milijuna kuna, gotovo 22 posto manje u odnosu na mjesec prije, dok je ukupni promet smanjen za 20,8 posto, na 258,8 milijuna kuna. Vrijednost indeksa Crobex u travnju je smanjena za 3 posto, na 1.948,39 bodova, dok je Crobex10 na mjesečnoj razini pao za 2 posto, na 1.092,38 bodova. Najtrgovanija dionica prošlog je mjeseca bila dionica HT-a, kojom je ostvareno više od 34,6 milijuna kuna, a čija je cijena na mjesečnoj razini pala za 0,9 posto, na 214,07 kuna. Promet dionicama Hotela Makarska u travnju je iznosio 26,3 milijuna kuna, a ta dionica bilježi najviši porast cijene među trgovanijim dionicama u travnju, za 14,3 posto, na 147,50 kuna. Dionicama Jamnice prošlog je mjeseca realizirano 11,5 milijuna kuna prometa, uz pad cijene za 0,9 posto, na 53.000 kuna.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobexi su i danas u blagom minusu, drugi dan zaredom, uz nešto veći obujam trgovanja nego inače dok investitori i dalje reagiraju na financijska izvješća domaćih kompanija objavljena ovoga tjedna, pri čemu je u najvećem fokusu dionica Vira. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,25 posto, na 1.937 bodova, a Crobex10 0,56 posto, na 1.085 bodova. Nakon dva dana klizanja, oba indeksa su ponovno na najnižim razinama od kraja veljače. Redovni promet dionicama iznosio je 4,14 kuna, što je otprilike 9 milijuna manje nego jučer oko podneva. Dionicom Vira ostvareno je do podneva 1,6 milijuna kuna, a cijena joj je pala 3,26 posto, na 602 kune. Po likvidnosti slijedi povlaštena dionica Adrisa, sa 450.000 kuna prometa. Cijena joj je pala 1,03 posto, na 292,31 kunu. U većem fokusu investitora je i dionica HT-a. Uz promet od 442.000 kuna, cijena joj je oslabila 0,62 posto, na 208,45 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je ojačala prema svim važnijim svjetskim valutama, osim prema švicarskom franku. Kuna je prema euru ojačala i na dnevnoj i na tjednoj razini, u odnosu na jučerašnju tečajnicu za 0,13 posto, a u odnosu na tečajnu listu s kraja prošlog tjedna za 0,30 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,579042 kune. Zadnji je put ispod razine od 7,58 kuna srednji tečaj eura bio prije nešto više od dva mjeseca, odnosno na tečajnici središnje banke utvrđenoj 22. veljače. U odnosu na kraj prošlog tjedna najviše je, za 1,03 posto, snižen tečaj američkog dolara, tečaj britanske funte snižen je za 0,41 posto, dok je istodobno tečaj švicarskog franka povećan za 0,05 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke iznosi 5,776709 kuna, funte 8,986296 kuna, a franka 6,195571 kunu. U odnosu na jučerašnju tečajnicu pak kuna je ojačala prema franku za 0,22 posto, dok je prema dolaru oslabila za 0,21 posto, a prema funti za 0,12 posto.