FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 10. travnja 2013. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 14,30 sati.

ZAGREB - Krajem ožujka u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 368.558 nezaposlenih, što je za 1,8 posto ili 6.842 osobe manje nego u veljači, a za 8,4 posto ili 28.676 osoba više nego u ožujku prošle godine, objavio je danas HZZ. Tijekom ožujka u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 20.655 osoba, što je 4,9 posto manje nego u ožujku lani. Pritom je iz radnoga odnosa došlo 12.305 osoba (59,6 posto), 1.086 iz redovitoga školovanja (5,3 posto), a 7.125 iz neaktivnosti (34,5 posto). Najviše osoba došlo je iz prerađivačke industrije (22,2 posto), trgovina na veliko i malo (19,2 posto), građevinarstva (11,8 posto). Iz evidencije nezaposlenih izašlo je 27.497 osoba, od čega je zaposleno 20.440 osoba, što je 20,9 posto više nego u ožujku 2012. Od toga je 18.080 osoba zaposleno na temelju zasnivanja radnoga odnosa, a 2.360 na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Istodobno je 7.057 osoba izašlo iz evidencije zbog ostalih razloga. Najveći broj nezaposlenih registriran je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (50.080 ili 13,6 posto od ukupnog broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (47.055 ili 12,8 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (38.221 ili 10,4 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (3.871 ili 1,1 posto).

ZAGREB - Premijer Zoran Milanović izjavio je danas da Vlada radi sve što može kako bi ublažila probleme izvoznika zbog napuštanja CEFTA-e nakon ulaska Hrvatske u EU te poručio da vjeruje da će se hrvatski proizvođači kvalitetom uspjeti probiti na tržište EU. Milanović je time odgovorio na zastupničko pitanje laburista Branka Vukšića, koji ga je tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru upozorio da ulaskom u EU Hrvatska gubi tržište CEFTA-e, na kojem, zbog uvođenja carina, više neće biti konkurentni mnogi hrvatski proizvodi. Vukšić je ustvrdio da je time ugroženo između 3 i 5 tisuća radnih mjesta, a premijera je upitao je li spreman izvoznicima ponuditi jeftiniji kapital kroz HBOR, kako bi im olakšao poziciju. Milanović je odgovorio da Vlada preko HBOR-a radi više nego do sada kako bi ublažio probleme zbog zlaska iz CEFTA-e. Izvijestio je da su u tijeku pregovori s BiH, u kojima sudjeluje i Europska komisija, da je HBOR prošle i ove godine u projekte koji su izvozno orijentirani uložio više od milijardu kuna.

ZAGREB - Zakon o porezu na nekretnine je kompletiran i Vlada će o njemu odlučiti, poručio je danas ministar financija Slavko Linić u Hrvatskom saboru na Aktualnom satu, ističući kako je osnovna namjera tog zakona rasteretiti gospodarstvo. Vlada je u razmišljanjima kako porezno rasteretiti gospodarstvo i kako ga učiniti konkurentnim, posebno s obzirom na ulazak u EU 1. srpnja, kao jednu od mogućnosti istaknula smanjenje doprinosa za zdravstvo, a sredstva za taj resor mogu se nadoknaditi uvođenjem poreza na nekretnine. "Zakon je kompletiran i pripremljen za raspravu na užem kabinetu koji će odlučiti što je politika Vlade i kako ćemo se postaviti prema tom zakonu", poručio je Linić. Naglasio je kako je Vlada postavila jasne pretpostavke kako izraditi taj zakon, te je u tom smislu i predviđeno da se prve nekretnine oporezuju na razini komunalne naknade, a tih prvih nekretnina "može biti i četiri, pet, ako se u njima živi, ako u njima žive roditelji, ako u njima žive djeca, ako se one iznajmljuju, ako oni služe i za gospodarsku djelatnost turističke privrede". Zahtjev je Vlade i da ako netko ima i svoju djedovinu i starinu koja nije u funkciji da na nju ne treba plaćati porez koji će biti veći od komunalne naknade uz porez na vikendice, a da se višim porezima oporezuju samo one nekretnine koje se "drže kao bogatstvo".

ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra kako su izmjene Zakona o minimalnoj plaći, kojima se minimalna plaća ove godine povećava za 170 kuna, odnosno za 6 posto, posve neprimjerene situaciji u gospodarstvu i štetne za značajan dio gospodarstva, posebice prerađivačku industriju i graditeljstvo. Poslodavci procjenjuju kako ovaj Zakon direktno ugrožava 50.000 radnih mjesta u radno intenzivnim industrijama (drvo, tekstil i koža), koje su dominantno prisutne u ruralnim krajevima Hrvatske. HUP apelira na Vladu da u nedostatku jasne i konzistentne ekonomske i industrijske politike, za industrijske grane kojima je zbog podizanja iznosa minimalne plaće ugrožena egzistencija, što hitnije utvrdi kompenzacijska i prijelazna rješenja koja bi se implementirala paralelno sa Zakonom o minimalnoj plaći, a kako bi se sačuvali proizvodnja i radna mjesta. Iz HUP-a u priopćenju navode kako je ovo treće podizanje iznosa minimalne plaće od početka krize pa je od 2008. minimalna plaća, unatoć kontinuiranom padu gospodarske aktivnosti, nominalno porasla za više od 22 posto. U srpnju 2008. minimalna plaća povećana je s 2.441 kuna na 2.747 kuna, od lipnja 2009. taj iznos je podignut na 2.814 kuna, a sada na 2.984,78 kuna.

ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je danas kako rješenje Ustavnog suda o njihovu prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o porezu na dohodak, potvrđuje stav HUP-a da se radi o dvojbenom Zakonu koji je propisao retroaktivno oporezivanje dividendi ili udjela u dobiti iz zadržane dobiti ostvarene prije stupanja na snagu tog zakona. Iz HUP-a napominju kako je temeljem njihovog prijedloga, Ustavni sud 3. travnja donio rješenje kojim se privremeno obustavljaju izvršenja svih pojedinačnih akata i radnji Porezne uprave i drugih adresata vezanih uz naplatu poreza na dohodak svim obveznicima koji su taj dohodak ostvarili na temelju dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koje su isplaćivane nakon stupanja na snagu ovog Zakona, ali su rezultat poslovanja u prijašnjim godinama prije nego što je sporni Zakon stupio na snagu. Naime, Ustavni sud može do donošenja konačne odluke privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice, napominju iz HUP-a. U ovom slučaju sud je zaključio da ovaj zakon "otvara niz ozbiljnih pitanja koja zahtjevaju podrobno ispitivanje u svijetlu temeljnih ustavnih vrednota i zaštićenih ustavnih dobara".

ZAGREB - Nema naznaka usporavanju, a kamoli okretanju negativnih trendova u građevinarstvu, no ulazak Hrvatske u Europsku uniju mogao bi građevinarima, ako se dobro spreme, dati daha, rečeno je na Danu graditelja koji je održan u sklopu Međunarodnog sajma graditeljstva i opremanje na Zagrebačkom velesajmu. Ozračje među građevinarima nije dobro, što ne čudi s obzirom da je u odnosu na predkriznu 2008. godinu broj zaposlenih krajem 2012. pao za 48 tisuća, što znači da tisuću radnika mjesečno gubi posao. Fizički obujam građevinskih radova pao je istovremeno za 54 posto, a broj odobrenja za gradnju kao pokazatelja budućih trendova je vrlo malen, kaže direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK Vedran Vilović. Pored toga, građevinske tvrtke neslavno prednjače u nelikvidnosti te se na njih odnosi četvrtina neizvršenih osnova za plaćanje, nekadašnje perjanice građevinarstva u velikim su poteškoćama, računi su im blokirani, a neke se pokušavaju izvući predstečajnim nagodbama. Stoga su neminovne promjene čiju potrebu potencira ulazak Hrvatske u EU, ali koristi će biti jedino ako se građevinari dobro pripreme, odnosno ojačaju kao bi mogli konkurirati i u Hrvatskoj i drugim zemljama.

ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je danas u Saboru da će se prošek od 1. srpnja moći proizvoditi, ali da se neće moći prodavati pod tim imenom. "Nije rečeno da se prošek neće moći proizvoditi, ali se pod tim nazivom neće moći prodavati. Moramo zaštititi oznaku izvornosti", rekao je Jakovina, odgovarajući na pitanje Davora Ive Stiera (HDZ) što će biti s prošekom nakon ulaska Hrvatske u EU. Jakovina je rekao da je prošek bio predmet pregovora s Europskom komisijom davno prije pregovora o poljoprivredi, da je u pregovorima bilo stanki i prigovora te da je HDZ-ova vlada na inzistiranje Italije povukla prošek s liste tradicionalnih naziva, zbog sličnosti s talijanskim prosseccom. "Konsekvence su da dobijemo tužbu od EU komisije, ili da nas talijanski proizvođači, da li kao regija ili udruga, također tuže prema EU komisiji ako zadržimo taj naziv", upozorio je Jakovina. Naglasio je da je Vlada učinila sve pripreme kako bi u ime proizvođača prošeka nakon ulaska u EU njihov proizvod zaštitila oznakom izvornosti.

ZAGREB - Nakon pozitivnih rezultata fiskalizacije u siječnju, Porezna uprava zadovoljna je i rezultatima za veljaču, kada su ugostitelji i male pravne osobe kod kojih su poreznici bili u nadzoru, prijavili znatno viši promet nego u istom mjesecu prošle godine, objavili su danas iz Porezne uprave. Promet fizičkih osoba, uglavnom ugostitelja, prijavljen u veljači 2012. iznosio je 111,8 milijuna kuna, dok prijavljeni promet iz veljače ove godine iznosi više od 152,2 milijuna kuna, što je 36,15 posto više u odnosu na prošlu godinu, navode iz Porezne uprave. Dodaju kako se dobri rezultati bilježe i kod prijavljenog prometa kod malih pravnih osoba. Njihov je prijavljeni promet iz prošlogodišnje veljače iznosio 149,3 milijuna kuna, dok je u veljači ove godine taj promet viši za 22,53 posto i iznosi gotovo 183 milijuna kuna. Iz Porezne uprave pritom naglašavaju da se razlika u ostvarenom prometu mjerila na uzorku od 3.121 fizičke osobe i 1.294 malih pravnih osoba kod kojih je proveden nadzor primjene odredbi Zakona u fiskalizaciji u prometu gotovinom.

ZAGREB - Hrvatski je bruto inozemni dug na kraju prošle godine iznosio 44,9 milijardi eura, odnosno 101,8 posto BDP-a, što je jednak udio u BDP-u kao na kraju 2011. godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). Tijekom prošle godine hrvatski je bruto inozemni dug smanjen za oko 800 milijuna eura, sa 45,7 milijardi eura krajem 2011. na 44,9 milijardi krajem 2012. Smanjenju ukupnog inozemnog duga na godišnjoj razini pridonosi razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka koje su, prema statističkim podacima HNB-a, svoju inozemnu zaduženost tijekom 2012. smanjile za 2,2 milijarde eura, ili za 19,3 posto. Inozemni dug banaka krajem prošle godine iznosio je 9,4 milijarde eura. Suprotan smjer ima inozemni dug države koji na godišnjoj razini bilježi rast za 19,2 posto. Krajem 2012. inozemni dug države iznosio je 8,3 milijarde eura, što je za 1,3 milijarde eura više nego krajem 2011. godine. Inozemni dug ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR) na kraju prošle godine iznosio je 19,7 milijardi eura, što je na godišnjoj razini smanjenje za 438,8 milijuna eura, ili 2,2 posto.

ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za siječanj ove godine iznosila je 6.399 kuna, što je u odnosu na mjesec prije predstavlja blagi nominalni pad, za 0,1 posto ili za pet kuna. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na siječanj 2012. godine, prosječna je zagrebačka neto plaća veća za 17 kuna ili nominalno za 0,2 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. U dvije su djelatnosti u Zagrebu zabilježene neto plaće za siječanj veće od 11.000 kuna, u upravljačkim djelatnostima; savjetovanje u vezi s upravljanjem 11.685 kuna te u promidžbi (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta 11.409 kuna. Najniže su pak neto plaće u Zagrebu za taj mjesec imali zaposleni u proizvodnji odjeće, od 3.085 kuna te zaposleni u zaštitnim i istražnim djelatnostima 3.149 kuna.

ZAGREB - Zagrebačka burza nastavila se lagano 'hladiti', nakon snažnog rasta cijena dionica u prvom ovogodišnjem tromjesečju, pa su Crobexi i danas blago oslabili, uz nizak obujam trgovanja. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,15 posto, na 1.971 bodu, a Crobex10 0,18 posto, na 1.995 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je pet milijuna kuna. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom HT-a, 1,4 milijuna kuna, a cijena joj je oslabila 0,2 posto, na 214,5 kuna. U većem je fokusu investitora i redovna dionica Croatia osiguranja, pa je njome ostvaren promet od oko 600 tisuća kuna, a cijena joj je porasla za 2,68 posto, na 7.448 kuna. Ministar financija Slavko Linić najavio je jučer da se do početka svibnja očekuje natječaj za privatizaciju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke. Po dobitcima ističu se i dionice Optima Telekoma, s rastom cijene za 4,7 posto, te Kraša, 3,07 posto. Veći gubitak bilježi dionica Atlantske plovidbe, za 3,6 posto.

ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je oslabila prema euru za blagih 0,01 posto, dok je srednji tečaj švicarskog franka ostao nepromijenjen. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje sutra, iznosi 7,606379 kuna. Istovremeno je srednji tečaj švicarskog franka ostao na razini od 6,237293 kune. Tečaj britanske funte smanjen je za 0,33 posto, na 8,901555 kuna po srednjem tečaju, a američkog dolara za 0,39 posto te srednji tečaj dolara iznosi 5,808170 kuna.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙