Cilj međunarodne godine je, kako ističu u Hrvatskim vodama, ojačati svijest o potencijalu za jačom suradnjom i izazovima s kojima se suočava vodno gospodarstvo u svjetlu povećane potražnje za pristupom vodi, dodjelom vode i vodnim uslugama. Navode kako je suradnja na području voda presudna za očuvanje vodnih resursa i zaštitu okoliša, ključna je za sigurnost, iskorjenjivanje siromaštva, socijalnu pravednost, jednakost spolova, donosi ekonomske koristi i gradi mir.
Voda je zajednički resurs, stoga je važno raspodijeliti je prema raspoloživim količinama i učiniti dostupnom svima, što će se moći ostvariti samo dobrom suradnjom na svim razinama od međunarodnih, regionalnih, lokalnih, međusektorskih i obrazovno-znanstvenih, koristeći vodu kao instrument mira.
Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja, u kojoj problemi s vodom i oko vode nisu zaoštreni i vodni resursi zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja. Prema istraživanjima UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Obnovljive zalihe podzemnih voda u Hrvatskoj procjenjuju se na oko 9 milijardi m3/godišnje (koristi se oko 4,5 posto zaliha, odnosno oko 400.000.000 m3 godišnje).
Temeljno polazište u upravljanju vodama u Hrvatskoj je, kako navode, održivi razvoj zasnovan na načelima racionalnog upravljanja prirodnim resursima, očuvanja ekoloških sustava uz očuvanje biološke raznolikosti, otklanjanje nejednakosti, ostvarenje predviđenog gospodarskog rasta te osiguranje integracije u globalno društvo, uz zadržavanje vlastitog identiteta.
Hrvatska je potpisala sporazume o vodnogospodarskim odnosima sa Slovenijom, Mađarskom, BiH i Crnom Gorom, a planirano je i potpisivanje sporazuma sa Srbijom. Hrvatska sudjeluje i u dvije multilateralne međunarodne komisije - za zaštitu rijeke Dunav i za sliv rijeke Save. Hrvatske vode provode projekte međunarodne suradnje u području upravljanja vodama, a jedan od značajnijih je Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom financiran sredstvima Globalnog fonda za okoliš.
Od 2007. do 2013. objavljena su tri poziva za dostavu projektnih prijedloga u okviru IPA prekograničnog programa Mađarska – Hrvatska, u kojima su Hrvatske vode, zajedno s projektnim partnerima, prijavile i/ili provele 11 projekata, ukupne vrijednosti preko 11 milijuna eura, od čega je na aktivnosti Hrvatskih voda utrošeno preko 4,6 milijuna eura. Za područje Mure u ožujku 2012. upućena je Europskoj komisiji prijava za projekt Mađarsko-hrvatski hidrografski atlas rijeke Mure na području od zajedničkog interesa. Od početka procesa pristupanja Europskoj uniji Hrvatska se priprema za ispunjenje svih zahtjeva iz propisa EU.
Hrvatske vode ističu kako se upravljanje vodama temelji na praćenju stanja voda, a upravljati međunarodnim vodama zahtjeva i suradnju država koje dijele vode. Intenziviranje suradnje sa sektorom zaštite prirode nastavljaju i u ovoj međunarodnoj godini voda s posebnim naglaskom na očuvanje voda i vodenih staništa. S Državnim zavodom za zaštitu prirode definirat će nekoliko zajedničkih pilot projekata usmjerenih na očuvanje pojedinih vrsta i staništa.
Međunarodna godina voda prilika je kada mnoge institucije kroz manifestacije, okrugle stolove, izložbe, akcije čišćenja i druge aktivnosti ukazuju na potrebu jačanja suradnje i podizanja svijesti o zaštiti vodnog resursa.
Hrvatske vode su prigodom Svjetskog dana voda pokrenule suradnju sa obrazovnim institucijama kroz projekt "Najmlađi za vode Hrvatske" kojim se pozivaju osnovne škole na obilježavanje međunarodne godine voda istraživačkim projektima, izradom promotivnog materijala, likovnim radionicama i izradom slogana međunarodne godine voda.