More je naše bogatstvo, naša baština koju moramo mudro znati očuvati i zaštiti, poručio je istaknuvši kako je to prednost koju moramo znati iskoristiti.
Upravo projekti koje provodimo - istraživanje mora, monitoring mora, praćenje kvalitete mora će sigurno doprinijeti da i očuvamo tu kvalitetu mora", kazao je Zmajlović novinarima. Istaknuo je da i projekti koji su usmjereni na pročišćavanje otpadnih voda, na ispuštanje otpadnih voda u more i morski okoliš zapravo doprinose očuvanju morskog okoliša koje je onda i veliki turistički resurs. Ali, ono što je puno važnije, istaknuo je, je očuvanje bioraznolikosti podmorja.
Na upit novinara koje su najkritičnije točke, Zmajlović je odgovorio da su tamo gdje se izravno ispušta odvodnja, otpadne vode u morski okoliš.
Hrvatska je, istaknuo je, pokrenula niz projekata za ugradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a smatra da posebnu pažnju treba posvetiti i marinama i lukama, gdje posebno treba voditi računa o visokim standardima očuvanja okoliša.
Istaknuo je da su najbolje točke sve one plaže koje su označene plavom zastavicom, a takvih je zaista puno. "Postoji čak i inicijativa da se uvede i bijela zastava koja će govoriti i o čistoći samog podmorja, odnosno morskog dna. Ali ono čime se Hrvatska sigurno može podičiti - to su brojne plaže s plavim zastavicama, s očuvanim, uređenim plažama i s čistim, bistrim morem", istaknuo je.
Na pitanje novinara hoće li lokalnoj samoupravi koja ne želi napraviti pročistače slijediti neke kazne, ministar Zmajlović je rekao da svi imaju obavezu, da Hrvatske vode izdaju vodopravne dozvole s rokovima u kojima se moraju uskladiti sa zakonom, propisima itd. "Hrvatska je preuzela i određene rokove kada će ovisno o veličini gradova ili aglomeracija izgraditi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda. Prvo se koncentriramo na veće gradove, a onda na manje i ti rokovi su 2018., 2020. ili 2022. godina, dakle za ove manje sustave. Ali treba početi raditi kako bismo te rokove sustigli", istaknuo je Zmajlović te ocijenio da Hrvatska ima razvijene projekte i na tom području se zaista i dosta radi.
Napomenuo je i kako je Hrvatska jedna od prvih zemlja Sredozemlja koja provodi sustavno praćenje kakvoće mora za kupanje, u nekim županijama još od 1986. godine i da to potvrđuje koliko smo svjesni važnosti sustavnog praćenja i važnosti čistoće mora. Dodao je da će Hrvatska ulaskom u EU na neki način unijeti i 16,6 posto svoga mora kao dio ekološke mreže Natura 2000.
Voditeljica Odjela za zaštitu mora i priobalja Nevia Kružić rekla je da se kakvoća mora ispituje u vrijeme sezone kupanja, od svibnja do kraja rujna, svakih 15 dana na više od 900 točaka duž čitave obale i otoka. Istaknula je da od ukupnog ispitivanja svega 0,7 posto plaža ne zadovoljava kakvoću jer na tim područjima još uvijek nije riješen kanalizacijski sustav.
Zamjenik ministra Hrvoje Dokoza predstavio je projekt zaštite onečišćenja voda u priobalnom području.