BEOGRAD
Beograd će tražiti reviziju pojedinih dogovora o diobi imovine bivše Jugoslavije jer su napravljeni na štetu Srbije, najavio je u srijedu novi šef srpske grupe za sukcesiju Oliver Antić. On je u razgovoru za "Večernje novosti" ocijenio da su "prethodne vlasti činile neke apsurdne kompromise" i ponašale se "nedomaćinski". "Srbija se u prethodnom periodu u procesu sukcesije u mnogo slučajeva ponašala nedomaćinski i to će se sada promijeniti", najavio je Antić i istaknuo nekoliko primjera. "Pristali smo ustupiti Sarajevu hektar zemljišta u Ankari, koje je Kemal Ataturk poklonio kralju Aleksandru, kao i zgradu koja je replika zgrade na Andrićevom vijencu, u kojoj se nalazi Predsjedništvo", istaknuo je Antić za "Večernje novosti", dodajući i da Makedonija traži zgradu veleposlanstva u Sofiji, za koju drži da je srbijansko vlasništvo jer ju je dobila "još dok je bila Kraljevina Srbija". "To vam je kao u braku - može se dijeliti samo zajednička imovina, ali ne i ono što su supružnici donijeli sa sobom", naveo je Antić kao primjer nedomaćinskog ponašanja bivših vlasti u diobi imovine nekadašnje Jugoslavije.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama odlučio je skratiti odmor i vratiti se u srijedu u Washington kako bi nastavio pregovore s Kongresom o problemu takozvane "fiskalne litice", zakonskoj odredbi koja će u siječnju omogućiti automatsko uvođenje oštrih mjera štednje ako se javni deficit ne smanji, priopćila je Bijela kuća. Predsjednik provodi božićne blagdane na Havajima i trebao bi nastaviti pregovore u četvrtak. Usprkos višetjednom pregovaranju Obama se s republikancima nije uspio dogovoriti o proračunu i spriječiti uvođenje prisilnih mjera štednje koje prijete SAD-u početkom 2013. Fiskalna litica obuhvaća povećanje poreza za sve Amerikance i stupanje na snagu automatskih rezova u javnim rashodima od 1. siječnja, 'koktel' koji bi mogao, ocjenjuju stručnjaci, prouzročiti pad najsnažnijeg svjetskog gospodarstva u recesiju.
LJUBLJANA
Neriješena problematika starih deviznih štediša Ljubljanske banke Zagreb bitno je obilježila odnose Hrvatske i Slovenije u 2012. godini, konstatira u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA, u tematskom prilogu u kojemu rezimira poglede na to pitanje iz perspektive slovenske politike i nove slovenske vlade koja je preuzela dužnost u veljači. Slovenska agencija navodi da je ranija hrvatska vlada koju je vodila Jadranka Kosor "priznala" kako je pitanje stare devizne štednje iz bivše SFRJ "sukcesijsko" pitanje, ali da je nova vlada premijera Zorana Milanovića "promijenila" to stajalište zbog čega je Ljubljana tražila da se povuku tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima, te pitanje Ljubljanske banke povezala s ratifikacijom hrvatskom pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. Na svoja četiri dosadašnja sastanka povjerenici dviju vlada, bankarski stručnjaci France Arhar i Zdravko Rogić, nisu uspjeli doći do bilateralnog rješenja, ali u okviru sukcesije, koje bi bilo prihvatljivo za obje strane, pa će se njihovi razgovori nastaviti, navodi STA, dodajući da je slovenska vlada mandat Arharu produžila do kraja 2013. godine.
MOSTAR
Međureligijsko vijeće (MRV) Bosne i Hercegovine, koje okuplja predstavnike crkava i vjerskih zajednica u toj zemlji, pozvalo je u srijedu na dalje snaženje suradnje i približavanje te zemlje Europi, ističući da je njihov dosadašnji rad doveo do smanjivanja broja vjerski motiviranih incidenata, priopćeno je iz MRV-a BiH. "Budimo ljudi kakve nas je Bog stvorio, budimo jedni drugima bliski. Krenimo putem mira, istine, napretka i blagostanja", navodi se u zajedničkom pozivu i čestitki povodom 2013. godine koju su uputili nadbiskup Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, episkop zahumsko-hercegovački Grigorije, muftija sarajevski Husejin Smajić i predsjednik Židovske zajednice Jakob Finci. Dodaje se da ne mogu biti ravnodušni na socijalne probleme i nevolje koji su svakodnevnica u BiH ali su izrazili nadu da će "BiH ući u bolje i ljepše dane europske budućnosti i stabilnosti".
MADRID
Španjolska policija priopćila je u srijedu da je razbila veliku mrežu krijumčara hašiša, zaplijenivši "više od 11 tona" te droge namijenjene svim dijelovima Europe i uhitivši 35 osoba. "Razbijena mreža kontrolirala je čitav krijumčarski lanac od proizvodnje do pakiranja, dopreme u Španjolsku, skladištenja i raspačavanja širom Europe, napose u Francuskoj, Belgiji, Engleskoj i Nizozemskoj", dodaje španjolska policija u priopćenju. Glavno skladište mreže bilo je u okolici Toleda. Policija je ondje zaplijenila 8,5 tona droge. Tijekom istrage zaplijenila je i 150 tisuća eura, 14 vozila i 109 mobitela.