OSIJEK/VIROVITICA - Proizvođači mlijeka danas su prestati isporučivati mlijeko sa svojih farmi otkupljivačima, neće ga predavati dok mu cijena ne bude 4,05 kuna, a u međuvremenu će mlijeko dijeliti besplatno na svojim farmama. S farmi proizvođača mlijeka u cijeloj Hrvatskoj danas nije isporučeno oko milijun litara mlijeka, rekao je predsjednik Stožera za obranu cijene mlijeka Antun Laslo. Obustava je gotovo na svim farmama, kaže Laslo dodajući da je dobio informaciju da u Vukovarsko-srijemskoj županiji sutra kreću s obustavom isporuke mlijeka jer je bilo određenih problema u komunikaciji. Dodao je kako je žalosno da se to događa, ali da drugog izlaza nemaju jer su "proizvođači mlijeka ne na rubu, već u ponoru beznađa". Preporuka je farmerima da mlijeko dijele građanima, a ono što ostane, kazao je Laslo, "prolit ćemo na polja". Laslo je zamjerio ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini na izjavi da nema rezervnog novca za mljekare, "a u isto vrijeme se dozvoljava poskupljenje struje i plina". "Mi farmeri koji proizvodimo mlijeko nismo prosjaci, već samo tražimo ekonomsku cijenu mlijeka", kazao je. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić rekao je da Komora podržava farmere u njihovim zahtjevima za većom otkupnom cijenom mlijeka. Istaknuo je kako se taj problem treba dugoročno riješiti te da otkupna cijena mlijeka mora biti ekonomski isplativa za proizvođače.
ZAGREB - Realizacija investicija osam javnih poduzeća za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 710,2 milijuna eura, procjenjuje se da će vrijednost investicijskih ulaganja u 2012. iznositi više od 1,3 milijarde eura, što je 20 posto manje od maksimalnog željenog iznosa, ali i 25 posto više nego prošle godine, izvijestio je danas prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Na konferenciji za novinare rekao je da je nakon smanjenja realizacije i sporog pokretanja investicija u prvih šest mjeseci, od rujna primjetno povećanje investicijskih aktivnosti. Realizacija investicija osam javnih poduzeća za prvih devet mjeseci od 710,2 milijuna eura iznosi 93 posto plana, što je 43 posto maksimalnog željenog plana i 68 posto inicijalnog plana usvojenog na nadzornim odborima društava. Javna poduzeća, bez Ine, u 2012. do sada su ugovorila investicije ukupne vrijednosti 1,03 milijarde eura, a u tijeku javne nabave je još 385 milijuna eura. Trenutno je u realizaciji 4.576 projekata osam javnih poduzeća, od kojih je 4.204 pokrenuto. Na osnovi do sada realiziranih investicija i plana ugovaranja, Čačić procjenjuje da će vrijednost investicijskih ulaganja u 2012. iznositi više od 1,3 milijarde eura, što je 20 posto manje od maksimalnog željenog iznosa, ali i 25 posto više nego prošle godine. Ostvare li se najave Uprave Ine, realizacija bi u odnosu na prošlu godinu bila veća za 50 posto, kaže Čačić.
ZAGREB - Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je danas da se bez rebalansa državnog proračuna, kojim bi se osiguralo 365 milijuna kuna za pokriće gubitaka Brodosplita, ne može sklopiti ugovor o prodaji tog brodogradilišta. Premda za tu temu u vremenu predviđenom za pitanja novinara nakon predstavljanja rezultata investicija javnog sektora nije bilo posebnog interesa, Čačić je sam otvorio pitanje Brodosplita, potaknut pisanjem današnjeg Jutarnjeg lista. U napisu tog dnevnika tvrdi se da dio ministara iz redova SDP-a zamjera Čačiću što prodaja Brodosplita ne teče po planu, što bi moglo ugroziti ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. Čačić kaže da su pregovori o Brodosplitu završeni, uvjeti postavljeni, a ugovori mjesecima spremni. U međuvremenu, dodaje, gomilaju se gubici, a na Vladi je da ono što je ispregovarano i službeno potvrdi. Kad Vlada potpiše, mora platiti svoje obveze, zbog čega mora napraviti rebalans budžeta, tvrdi Čačić. "Nije problem u novcu, ali ne postoji forma, a ona se zove rebalans budžeta, a njega još do danas nema", dodaje. Na novinarsko pitanje proziva li on to Ministarstvo financija, rekao je da to ministarstvo ima razloga za taktiziranje s rebalansom, kao što su, primjerice, bolja pozicija zemlje kod rejting agencija i MMF-a.
ZAGREB - Upitan je li poskupljenje centralnog grijanja, o čemu će HERA kako se doznaje odlučivati danas, novi udar na standard građana te gospodarstvo i njegovu konkurentnost, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je danas da ne postoji veći udar od dosadašnjih gubitaka zbog uvoza energenata po višoj cijeni od one po kojoj su prodavani na domaćem tržištu. Taj su gubitak, kaže Čačić, plaćala i domaćinstva koja nisu među 123 tisuće onih koja se griju putem sustava centralnih grijanja iz toplana. "Dogodilo se samo ono što je bilo nužno - da pogledamo istini u oči i da svatko plaća svoj trošak", rekao je Čačić.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) uputit će Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o reprezentativnosti jer smatraju da taj zakon sadrži niz loših i neustavnih rješenja kojima je cilj razbiti sindikalni pokret i rastočiti socijalnu državu. Zakon o reprezentativnosti donesen je zato da bi se preko njega izmijenio čl. 262 Zakona o radu koji regulira pitanje produljene primjene pravnih pravila nakon isteka kolektivnog ugovora, te da "na mala vrata" razmontira sindikate omogućavanjem strukovnim sindikatima da po povlaštenim uvjetima sudjeluju u kolektivnim pregovorima, ustvrdio je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik HUS-a Ozren Matijašević. Glavna tajnica MHS-a Mirela Bojić kaže da zakon omogućuje privilegirani položaj strukovnim sindikatima, kojima praktički osigurava automatsko sudjelovanje u kolektivnim pregovorima uz diskriminiranje ostalih sindikata. Zakon time potiče rascjepkavanje sindikalne scene, ističe. Predsjednik MHS-a Vilim Ribić optužio je Vladu da vodi "anti-socijaldemokratsku" politiku u skladu s "neoliberalnom agendom" koja želi rastočiti socijalnu državu u Hrvatskoj.
ZAGREB - Turisti su u Hrvatskoj u kolovozu ove godine ostvarili noćenja u 2.326 komercijalnih objekata kolektivnog smještaja i 55.508 kućanstva sa ukupno 805.489 stalnih kreveta, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom se 86,4 posto kreveta odnosi na tri vrste smještaja - u kućanstvima, hotelima i kampovima. Najviše kreveta, 45,5 posto od ukupnog broja ili 366.766, bilo je u 55.508 kućanstva koja se bave komercijalnim iznajmljivanjem smještaja. S 27 postotnim udjelom, ili 216.082 mjesta/ kreveta slijedi 219 kampova. Smještajni kapaciteti u 631 hotelu pak iznose 113.276 kreveta, što je udio malo veći od 14 posto. Od ukupnih 53 milijuna turističkih noćenja u prvih osam mjeseci najviše je, ili gotovo 37 posto, ostvareno u privatnim komercijalnim smještajnim kapacitetima, dok su na drugom mjestu kampovi s udjelom od 26,4 posto, a na trećem hoteli u kojima je bilo 23 posto od ukupnih noćenja. Sve te tri vrste smještaja u osam su mjeseci zabilježile i poraste noćenja u odnosu na prošlu godinu, a najveći, od 7 posto, zabilježen je u kampovima sa 14 milijuna noćenja. U kućanstvima je bilo 19,4 milijuna noćenja ili 2,1 posto više, dok je 12,1 milijun noćenja u hotelima porast od 2 posto.
ZAGREB - U mirnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi u najvećem fokusu investitora dionica je Valamar Adrije pod utjecajem dobrih poslovnih rezultata, dok Crobexi stagniraju uz skromnu likvidnost. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,06 posto, na 1.778 bodova, dok je Crobex10 bio u minusu 0,28 posto, na 986 bodova. Redovni promet iznosio je 3,4 milijuna kuna. Dionicom Valamar Adria Holdinga do podneva je ostvaren promet od 648.000 kuna, a cijena joj je blago ojačala, za 0,36 posto, na 108 kuna. Od ostalih turističkih tvrtki, dionica Arenaturista oko podneva bila je u plusu 1,44 posto, a Rivijere Adria za 3,76 posto. Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, s 523.000 kuna prometa, a cijena joj je pala 1,11 posto, na 212,53 kune. Među likvidnijim izdanjima po dobitku ističe se dionica Ingre, koja je poskupjela 4,46 posto. Istodobno, po gubitku izdvaja se dionica Diokija, koja je pojeftinila 8,44 posto.
ZAGREB - Na tečajnoj listi koju je danas utvrdila Hrvatska narodna banka (HNB), u odnosu na tečajnicu utvrđenu u petak, kuna je ojačala prema euru za 0,08 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenuje od sutra, iznosi 7,528266 kuna. Prema tečajnici s kraja prošlog tjedna kuna je ojačala i prema ostalim značajnijim svjetskim valutama. Tako su tečajevi švicarske i američke valute smanjeni za 0,18 posto pa srednji tečaj franka iznosi 6,222736 kuna, a dolara 5,766577 kuna. Srednji tečaj britanske funte snižen je istodobno za 0,24 posto, na 9,255306 kuna.