ZAGREB - Hrvatski sabor donio je danas Zakon o energiji i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, kojima se donošenje cijena ili tarifa prenosi s Vlade na energetske subjekte, uz odobrenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Zakoni ukidaju kategoriju povlaštenih i tarifnih kupaca struje i plina, kao pretpostavku potpune liberalizacije tržišta energenata. Utvrđuje se pozicija krajnjih kupaca koji će imati posebne mjere zaštite zbog svog socijalnog statusa - ugroženi kupci, odnosno kućanstva koja zbog socijalnog položaja ili zdravstvenog stanja imaju pravo opskrbe energijom po posebnim uvjetima. Sabor je izmijenio Zakon o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, od kojeg se očekuje kvalitetnije pružanje usluga u projektima javno-privatnog partnerstva (JPP). Zakon omogućuje županijama, gradovima i općinama da daju ovlast Centru da u njihovo ime obavlja djelatnosti vezane za projekte JPP-a. Izmijenjen je i Zakon o poticanju zapošljavanja kojim se redefinira pojam nezaposlene osobe bez radnog iskustva, čime se omogućuje stručno osposobljavanje i osobama koje su ostvarile više od jedne godine staža u mirovinskom osiguranju. Sabor je donio i paket poljoprivrednih zakona - izmjene Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, te izmjene Zakona o poljoprivredi.
DUBROVNIK - Na Danima hrvatskog turizma 2012. u Dubrovniku je danas predstavljena radna verzija Glavnog plana i strategije razvoja turizma RH, dokumenta kojim se u hrvatskom turizmu do 2020. treba doći do dodatnog iskoraka u kvaliteti usluga i diferenciranih proizvoda, produljenja sezone, podizanja obrazovanosti, više investicija i prihoda. Ministar turizma Veljko Ostojić pozvao je sve da u idućih mjesec dana daju svoje komentare i sugestije na tu verziju kako bi se nakon toga priredio završni, konačni dokument koji bi onda do kraja ove godine mogao pred Vladu, pa na usvajanje u Hrvatski sabor. Tim se dokumentom želi dobiti odgovore kako dugoročno upravljati turističkom budućnošću i štititi krajolik uz razvojnu komponentu, kazao je Ostojić na predstavljanje strategije koje je u Hotelu Valamar Lacroma okupilo gotovo svi sudionike DHT-a, njih blizu dvije tisuće. Jedan od najvećih izazova u strategiji i turizmu općenito je što učiniti s privatnim smještajem koji čini 47 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, naglasio je Ostojić dodajući da ga treba okrupniti, brendirati i pretvoriti u male obiteljske pansione i hotele. Do 2020. Hrvatska, kako je istaknuto na predstavljanju, treba i do 100 hotela više, oko 8 resorta, 7 golf terena, 5 zabavnih parkova, 5.000 novih vezova, 7 kampova, te gotovo 20 milijuna turista i znatno više noćenja nego sada.
ZAGREB - Nakon što su negativni utjecaji s vanjskih tržišta zajedno s unutarnjim strukturnim slabostima rezultirali padom aktivnosti hrvatskog gospodarstva u prvom polugodištu, povoljni rezultati turističke sezone ublažit će pad BDP-a u trećem tromjesečju, a smanjenje napetosti na vanjskim financijskim tržištima u četvrtom kvartalu ove godine, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) koji za cijelu godinu prognoziraju pad BDP-a od 1,8 posto. Vanjska tržišta, navodi se u danas objavljenoj publikaciji RBAnalize, obilježio je pad izvozne potražnje, prouzročen novim valom recesije na tržištu eurozone i povišeni trošak financiranja, zbog snažnije averzije investitora prema riziku zbog dužničke krize u eurozoni. Od unutarnjih slabosti hrvatskog gospodarstva pak ističu padajuće stope aktivnosti i zaposlenosti radno sposobnog stanovništva te neučinkovit javni sektor, "zbog čega se javna potrošnja financira visokim fiskalnim i parafiskalnim opterećenjem privatnog sektora". Stoga je, navode, za oporavak gospodarstva nužna reforma javnog sektora usmjerena na smanjivanje troškova poslovanja poduzeća. "Prateći negativni učinci smanjenja proizvodnje i zaposlenosti u kratkom roku snizit će razinu gospodarske aktivnosti, ali bi na srednji i duži rok trebali poboljšati investicijsku klimu i omogućiti održivi oporavak gospodarstva", zaključuju analitičari RBA.
ZAGREB - Dosad je ugovoreno samo pet objekata iz programa energetske obnove zgrada javnog sektora, ukupne vrijednosti 13,7 milijuna kuna, dok su 102 zgrade spremne za raspisivanje natječaja, doznaje se danas u Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). Tih pet objekata su škole u Varaždinu, a prvi natječaj, koji se odnosi na dječji vrtić u Bistri, poništen je zbog krivih podataka o potrošnji energije, rekao je predsjednik Upravnog odbora CEI-a Dragan Marčinko. Još sedam zgrada je spremno za ugovaranje, a riječ je o školskim zgradama u Osijeku i Domu za mlade u Karlovcu. Ugovori su potpisani s Reflexom - slovenskom tvrtkom koja je registrirala podružnicu u Hrvatskoj, dok hrvatski poduzetnici zasad nisu pokazali naročiti interes, zbog čega je ostalo nerealizirano 25 natječaja. Marčinko to objašnjava strahom od rizika na koji domaći građevinci nisu navikli jer za sudjelovanje na natječaju trebaju uzeti projektanta i projektom jamčiti energetsku učinkovitost zgrade. Unatoč tome što je CEI još vrlo udaljen od cilja da do kraja godine u energetsku obnovu uđe 500 zgrada, Marčinko smatra da su dosad došli do važnih iskustava koja će ubrzati realizaciju projekata. Dodatni problem predstavlja to što Hrvatska nema registar javnih zgrada, pa se CEI oslanja na procjene po kojima u Hrvatskoj ima između 3000 i 4000 javnih zgrada, dok se pretpostavlja da ukupno ima oko 11.000 objekata u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.
ZAGREB - Kompanije Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom potpisali su ugovore o proširenju radijskog dijela mobilne mreže vezan uz GSM/UMTS tehnologije kao i proširenju fiksne mreže BH Telecoma, a ukupna vrijednost ugovorenih poslova je 81 milijun kuna, izvjestili su iz danas iz Ericsson Nikole Tesle. Ugovore su potpisali generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović i predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević koji ističu kako su potpisani ugovori nastavak dugogodišnje suradnje te će korisnicima BH Telecoma omogućiti još bolje i kvalitetnije usluge.
SPLIT - Međunarodni sajam SASO, 17. po redu, na sajamskom prostoru splitskog Žnjana od 24. do 28. listopada okupit će izlagače iz 11 zemalja, a održat će se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare direktor SASO-a Bogdan Šarić. SASO obuhvaća osam međunarodnih specijaliziranih sajmova - graditeljstva, drvne i metalne industrije, alata i opreme, obrtništva, male privrede i poduzetništva, elektronike, energetike i telekomunikacija, sajam financija - SAFIR i sajam ekologije - SEKO. Na sajmu će se održati i više stručnih konferencija i gospodarskih susreta - energetski summit, dani arhitekata, građevinara, ekologije i kamena.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi danas su blago ojačali, nižući dobitke peti dan zaredom, te su na putu tjednih plusova od otprilike dva posto. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,06 posto, na 1.781 bodu, a Crobex10 0,02 posto, na 993 boda. Od početka tjedna Crobex je u plusu 1,88 posto, a Crobex10 2,2 posto. Redovni promet iznosio je 2,4 milijuna kuna, što je otprilike 600.000 kuna manje nego jučer u ovo doba. Najlikvidnija je dionica HT-a, s gotovo 600.000 kuna prometa. Cijena joj je pala 1,17 posto, na 214,22 kune. Slijedi dionica Atlantic grupe, s prometom od 314 tisuće kuna. Cijena joj je skočila 2,16 posto, na 515 kuna. Nešto više trguje se i dionicom Podravke – do podneva je njome ostvareno 176.000 kuna prometa. No, nakon što joj je jučer cijena skočila za 7,45 posto pošto je predsjednik Uprave Zvonimir Mršić na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju najavio da će uskoro uslijediti dobre vijesti iz te kompanije te poručio investitorima da sačuvaju nešto novca za te dionice, danas stagnira na 245 kuna.