FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 17,30 sati

ZAGREB, 11. listopada 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 17,30 sati.

TOKIO - Međunarodni monetarni fond podupro je u četvrtak zamisao da se dugom opterećenima Grčkoj i Španjolskoj da još vremena za smanjenje proračunskog deficita, jer bi previše i prebrzo smanjivanje donijelo više štete nego koristi. No Njemačka je odmah reagirala i tvrdi da bi odustanak od zacrtanih ciljeva samo naškodio povjerenju, pa agencija Reuters zaključuje da postoji neslaganje između MMF-a i najvećega europskog kreditora. MMF je ovaj tjedan objavio novo istraživanje koje pokazuje da fiskalna konsolidacija ima znatno očitiji negativni učinak nego što se prije mislilo. To znači da bi agresivne mjere štednje mogle stvoriti duboke ekonomske rane zbog kojih će se gospodarstvo teže nositi s teretom duga. "Ponekad je bolje imati malo više vremena", rekla je direktorica MMF-a Christine Lagarde. "To smo zagovarali za Portugal, to smo zagovarali za Španjolsku, i to je ono što zagovaramo za Grčku".

BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel u četvrtak je izjavila da želi "sve poduzeti" kako bi potaknula potrošnju u Njemačkoj i na taj način pomogla europskom gospodarstvu da izađe iz krize. "Kada imamo javni deficit uvelike ispod tri posto, tada je naša zadaća nešto učiniti kako bi pokrenuli gospodarstvo u Europi. Želimo sve učiniti kako bi naša unutrašnja potrošnja bila zadovoljavajuća", kazala je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. "Kada je dobra naša unutrašnja potrošnja, prednost je što onda možemo više uvoziti iz ostalih zemalja Europske unije", dodala je Merkel. Također je kazala da će plaće u Njemačkoj rasti, a može se očekivati i smanjenje poreza. Mađarski premijer Orban je, odgovarajući na pitanja novinara o uvođenju eura, kazao da Mađarska ne isključuje pridruženje eurozoni, ali da sada nije dobar trenutak. Ni u kom slučaju ne odbacujemo euro, no sadašnje stanje pokazuje da su neke zemlje juga Europe ušle nespremne u eurozonu i Mađarska ne želi počiniti istu grešku, objasnio je.

BERLIN - Vodeći njemački ekonomski instituti u četvrtak su upozorili na veliku opasnost klizanja najvećeg europskog gospodarstva u recesiju, prepolovivši prognoze rasta u 2013. Kriza u eurozoni negativno utječe na gospodarsku aktivnost u Njemačkoj, upozoravaju muenchenski Ifo, kielski IfW, IW iz Hallea i RWI iz Essena u zajedničkim prognozama koje objavljuju dva puta godišnje. U prvom ovogodišnjem tromjesečju njemačko je gospodarstvo poraslo 0,5 posto, u drugom 0,3 posto, a trenutno velik broj naznaka upućuje na zaključak da će ukupni gospodarski rast oslabiti prema kraju godine, konstatirali su. Snizili su prognoziranu stopu rasta u ovoj godini s 0,9 posto od proljeća, na 0,8 posto. Prognoza za iduću godinu prepolovljena je, s dva na jedan posto. Upozoravaju istodobno da se nove prognoze temelje na pretpostavci da će se stanje u eurozoni stabilizirati. Ne bude li tako, Njemačka bi mogla kliznuti u recesiju, upozorili su. Ujedno su uputili oštru kritiku na račun Europske središnje banke, tvrdeći da njezine nove protukrizne mjere povećavaju rizik od inflacije u 17 zemalja eurozone.

RIM - Visoki talijanski sud ocijenio je u četvrtak da su protuustavna smanjenja plaće onima koji mnogo zarađuju u javnom sektoru. Ta presuda pokazuje koliko je teško smanjiti potrošnju i ukinuti privilegije u trećem gospodarstvu eurozone, piše agencija Reuters. Ustavni sud odbacio je mjeru iz paketa štednje odobrenog 2010., koja je za pet posto smanjila one plaće u javnome sektoru koje premašuju 90 tisuća eura na godinu, a za deset posto plaće iznad 150 tisuća eura. To smanjenje, a odnosilo bi se na plaće od 2011. do 2013., "ima nerazuman diskriminatoran učinak", ocijenio je sud. Ta bi mjera proizvela razmjerno malu uštedu, oko 48 milijuna eura do 2012., ali mnogi prosječni Talijani pozdravili su je kao rijedak primjer prisiljavanja dobrostojećih da pridonesu stabiliziranju talijanskih financija. Vlada Silvia Berlusconija koja je pripremila taj proračun, tu je mjeru bila definirala kao "solidarni doprinos".

ATENA - Najveća grčka kompanija po tržišnoj vrijednosti Coca Cola Hellenic (CCH), druga najveća punionica pića Coke u svijetu, najavila je da će preseliti u Švicarsku i izlistati svoje dionice na burzi u Londonu. Coca Cola Hellenic, u čijem je sastavu i Coca-Cola HBC Hrvatska, u izvješću poslanom Atenskoj burzi navodi da će dioničari, od kojih je većina iz inozemstva, u cijelosti svoje udjele zamijeniti za dionice u Coca Cola HBC-u sa sjedištem u Švicarskoj. Oko 95 posto CCH-ovih dioničara i poslovnih aktivnosti nalaze se izvan Grčke. Velika većina dioničara već je pristala na preseljenje kompanije koja se već dugo žalila na golema porezna opterećenja koje je grčka vlada nametnula u sklopu programa strogih mjera štednje. Analitičar, koji je želio ostati neimenovan, tumači da kompanija odlazi iz zemlje kako bi izbjegla da na njezine dionice nepovoljno utječu rizici povezani s Grčkom. CCH je najveća grčka kompanija po tržišnoj vrijednosti koja iznosi šest milijardi eura.

VENECIJA - Poznate osobe iz svijeta kulture, gospodarstva i znanosti obratile su se predsjedniku talijanske vlade Mariju Montiju peticijom u kojoj ga mole da zaustavi navalu kruzera u Veneciji. Potpisnici traže provedbu dekreta što ga je talijanska vlada donijela u ožujku, kojim se zabranjuje uplovljavanje kruzera u lagunu. Neprihvatljivo je, da 300 metara dugački brodovi plove do trga sv. Marka, poručuju potpisnici. Zaštita grada važnija je od gospodarskih interesa povezanih s industrijom kruzera, navodi se u peticiji. Samo 2012. ispred venecijanskog trga sv. Marka proći će 1.639 brodova, a svaki od njih onečišćuje okoliš kao 14.000 automobila. Veneciju godišnje posjeti 1,6 milijuna putnika s kruzera, a njihov je broj od 1997. porastao za 440 posto. Time je Venecija s desetog dospjela na četvrto mjesto po broju putnika s kruzera u Europi. Kruzeri prema informacijama komiteta donose Veneciji male prihode, jer putnici u gradu provedu samo nekoliko sati.

LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta ojačala su u četvrtak budući da su se ulagači fokusirale na pozitivna poslovna izvješća kompanija iz regije, zanemarivši snižavanje španjolskog rejtinga. Londonski FTSE porastao je 0,9 posto na 5.826 bodova, frankfurtski DAX za 1,1 posto na 7.280 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 1,34 posto i iznosio 3.410 bodova. Među pojedinačnim dobitnicima izdvajao se britanski Burberry koji je ojačao 10,2 posto nakon objave o poboljšanju prihoda u prvoj polovici godine unatoč slabostima u Kini i Velikoj Britaniji. Njemački Suedzucker dobio je na vrijednosti 1,1 posto, također nakon dobrih poslovnih rezultata u prvoj polovici godine. Na dobitku su bile i banke pa je Credit Agricole ojačao 2,9 posto, Societe Generale i Deutsche Bank 2,3 posto, a Commerzbank 1,8 posto. EADS je pak izgubio na vrijednosti 1,4 posto nakon što je propao plan njegova spajanja s britanskim BAE Systemsom. Cijena dionice britanskog proizvođača vojne opreme skočila je pak dva posto.

LONDON - Euro se u četvrtak na međunarodnim deviznim tržištima oporavio od gubitaka, izazvanih odlukom agencije Standard & Poor's (S&P) o sniženju kreditnog rejtinga Španjolskoj, nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) zatražio više vremena za rješavanje dužničkih problema u eurozoni. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ojačao 0,6 posto, na 1,2932 dolara. Jedinstvena europska valuta u sličnom je postotku ojačala i prema jenu i njome se trgovalo po 101,20 jena. Dolar je ojačao oko 0,5 posto prema jenu i njime se trgovalo po 78,54 jena. Podršku euru dali su najnoviji signali iz MMF-a, koji je ovih dana oštro govorio u vezi eurozone, poručivši da bi tamošnjim zemljama teško pogođenima krizom trebalo dati više vremena za rješavanje problema. MMF-ova čelnica Christine Lagarde uputila je tu poruku Europi, tražeći dulje rokove za smanjivanje manjkova u Grčkoj i Španjolskoj.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙