BEOGRAD - Srbijanski parlament usvojio je u utorak rebalans državnog proračuna za 2012. godinu, kojim je predviđen ukupni deficit od 203,6 milijardi dinara (oko 1,78 milijardi eura). Ukupni deficit time čini 6,2 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda (BDP). Usvojen je i paket zakona kojim će od 1. listopada stopa PDV-a u Srbiji biti povećana sa 18 na 20 posto, osim za namirnice za koje ostaju stopa od osam posao. Rebalansom državnog proračuna planirani su prihodi 829,6 milijardi dinara (oko 7,21 milijardi eura), a rashodi 1.033 milijarde dinara (oko 8,98 milijardi eura). Kako je pojasnila srbijanska vlada, usvojene izmjene zakona o proračunu trebale bi omogućiti sveobuhvatan nadzor proračunskih sredstava svih korisnika proračuna. Novim zakonskim rješenjima, između ostaloga, predviđeno je ukidanje 138 parafiskalnih nameta, sedam državnih agencija i drugih regulatornih tijela, a cilj je što više rasteretiti srbijansko gospodarstvo.
ATENA - Grci su pozvani na opći štrajk u srijedu, uoči odluke o novim mjera štednje koje im nameću zajmodavci i o čemu će u srijedu njemačka kancelarka Angela Merkel razgovarati s čelnicom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nakon sastanka s predsjednikom Europske središnje banke (ECB). Sindikati GSEE i Adedy pozvali su Grke na 24-satni štrajk zbog novih mjera štednje o kojima su predstavnici Trojke (Europska unija, ECB i MMF) pregovarali s premijerom Antonisom Samarasom. Međunardni zajmodavci sve su podijeljeniji oko strategije prema Grčkoj čije gospodarstvo nastavlja tonuti unatoč milijardama eura ubrizganih od 2010., kada je počelo spašavanje te najzaduženije članice EU. Predsjednica MMF-a Christine Lagarde upozorila je na "problem financiranja Grčke" zbog "golemih kašnjenja u privatizaciji i punjenju proračuna" i poručila da Atena mora "riješiti problem duga". Analitičari strahuju od nasilja jer nove mjere predviđaju nova rezanja plaća i mirovina te socijalne pomoći i strukturalne reforme kako bi se modernizirala država. U zamjenu za novu tranšu zajma od 31,6 milijarde eura Grčka bi trebala svoju potrošnju smanjiti za 11,6 milijarda eura i povećati prihode za 2 milijarde.
LJUBLJANA - Pet slovenskih sindikalnih središnjica potpisalo je otvoreno pismo premijeru Janezu Janši kojim prosvjeduju protiv najave otpuštanja zaposlenih u javnom sektoru radi financijske stabilizacije. "Svi potpisani sindikati ovim pismom oštro prosvjedujemo protiv najava vlade o otpuštanju zaposlenih u javnom sektoru. Smatramo da bi to bila velika greška koja bi dodatno produbila krizu", rekao je u utorak na zajedničkoj konferenciji za novinare u Ljubljani Dušan Semolič, predsjednik najveće sindikalne centrale, Saveza samostalnih sindikata (ZSSS). Predstavnici vlade najavili su da će početkom idućeg mjeseca prilikom usvajanja proračunskih dokumenata iznijeti plan smanjivanja broja zaposlenih u javnom sektoru. "Izvorni grijeh vlade je da proračunski deficit želi smanjiti samo rezanjem rashoda, a ne povećanjem prihoda", rekao je Semolič dodajući da sindikati inzistiraju na tome da vlada treba pronaći nove porezne prihode i uvesti porez na financijske transakcije.
MOSTAR - Predstavnici vlasti u BiH izrazili su u utorak očekivanje da će Međunarodni monetarni fond (MMF) na sutrašnjoj sjednici Izvršnog odbora odobriti novi stand-by aranžman u iznosu od oko 414 milijuna eura koji bi pomogao toj zemlji svladati financijske poteškoće s kojima se suočava. Ministar financija i riznice BiH Nikola Špirić rekao je u Banjoj Luci nakon sjednice Upravnoga odbora Uprave za neizravno oporezivanje da su sve razine vlasti ispunile obveze za odobravanje novog kreditnog aranžmana. "Očekujem da se prihvati pismo namjere i da BiH zaključi aranžman s MMF-om. Nakon toga nas očekuje provođenje značajnih strukturalnih reformi", rekao je Špirić u izjavi za medije. U razgovorima s predstavnicima MMF-a za BiH dogovoren je novi dvogodišnji stand-by aranžman u vrijednosti blizu 414 milijuna eura. BiH se kod MMF-a zadužila 2009. godine za 1,2 milijarde eura. Iskoristila je samo trećinu toga novca zbog neispunjavanja obveza na koje se obvezala u stand-by aranžmanu.
BERN - Predsjednik Švicarske narodne banke (SNB) u utorak je kazao da je još prerano za ocjene o slabljenju dužnička kriza u eurozoni, unatoč naznakama popuštanja pritisaka na tržištima. Među znakovima popuštanja napetosti izdvaja se podatak o padu iznosa sredstava koje komercijalne banke u Švicarskoj drže kod SNB-a, prvi puta u četiri mjeseca. Na posljednjem redovnom sastanku SNB-a 13. rujna banka je ocijenila da je minimalni tečaj od 1,2 franka za euro i dalje dobar instrument politike s obzirom na slabašan rast globalnog gospodarstva i dužničku krizu u eurozoni. Na poslovnoj konferenciji Thomas Jordan je danas ponovio da je minimalni tečaj pravi instrument s obzirom da je franak i dalje vrlo jak. "Rizici za švicarsko gospodarstvo ostat će visoki", procijenio je. Jordanove ocjene gotovo da i nisu utjecale na današnji tečaj franka prema euru koji je ostao više-manje nepromijenjen u odnosu na zatvaranje u ponedjeljak, u visini 1,2091 franka za euro.
PARIZ - Francuska farmaceutska kompanija Sanofi snizila je, pod pritiskom francuske vlade, broj radnih mjesta koja namjerava ukinuti, čime podupire nastojanja vlade da zauzda rastuću nezaposlenost. Sanofi, druga francuska kompanija po tržišnoj vrijednosti, nakon Totala, objavio je da bi u iduće tri godine u Francuskoj mogao ugasiti 900 radnih mjesta, osjetno manje od 2.500 koliko su u srpnju prognozirali sindikati. Francuska vlada oštro je kritizirala Sanofijeve planove otpuštanja zbog rastuće nezaposlenosti, kao što su kritizirali i slične planove posrnulog proizvođača automobila PSA Peugeot Citroen. Sanofi će ukinuti 900 radnih mjesta kroz prijevremena umirovljenja, dobrovoljne odlaske i preraspodjelu ljudi unutar kompanije, navodi se u priopćenju objavljenom u utorak. Grupa je dodala kako ne planira iz Francuske iseliti nijednu tvornicu ni smanjiti broj industrijskih lokacija u matičnoj zemlji. Ipak, budućnost centra za istraživanje raka u Toulouseu i dalje je neizvjesna.
LONDON - Euro je u utorak na međunarodnim deviznim tržištima ponovo oslabio zbog novih medijskih napisa da odvjetnici njemačke središnje banke Bundesbank ispituju zakonitost plana Europske središnje banke (ECB) o kupovini obveznica, povrh pritisaka koje mu stvaraju neizvjesnosti u vezi Španjolske i Grčke. Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,15 posto, na 1,2915 dolara, nakon što se ranije nakratko spustio na 1,2886 dolara. Jedinstvena europska valuta u sličnom je postotku bila na gubitku i prema jenu, kliznuvši na 100,40 jena, dok je prema franku ostala nepromijenjena, na 1,2089 franka za euro. Dolar je pak skliznuo prema jenu za 0,1 posto i njime se trgovalo po 77,80 jena.